Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika "Cvijet" u Spomen području Jasenovac obilježava se 69. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac u kojem je u 1.337 dana njegova postojanja ubijeno više od 83 tisuće osoba.
Uz preživjele logoraše, komemoraciji su prisustvovali državni vrh - predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović, predstavnici diplomatskog zbora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina, antifašističkih udruga, gosti iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.
Prisutnima se obratio premijer Zoran Milanović. U svom je govoru rekao kako mu je ondje uvijek teško govoriti jer je to podjećanje na zlo u čovjeku. "Ovi zločini nisu bili u ime naroda već u ime države koja nikada nije i neće postojati. Ta država imala je propise koje je prerevno počela provoditi prije Trećeg reicha i zato nema opravdanja", naglasio je Milanović.
Zlo se nikada ne smije ponoviti
Hrvatski predsjednik Ivo Jospović upozorio je da u Jasenovcu dogodio zločin, genocid koji se nikada neće zaboraviti. "Zločini u Jasenovcu podjećaju na razorne razmjere totalitarizma, koji je i danas prisutan u svijetu, upozorio je Josipović. Zlo se nikada ne smije ponoviti“, rekao je Josipović.
Nikada se više ne ponovio takav zločin, poručili su preživjeli logoraši, a zajednička je to poruka i svih koji su se u nedjelju okupili u Jasenovcu.
Komemoracija je održana u znak sjećanja na 22. aprila 1945. godine, dan proboja zatočenika iz jasenovačkog logora te u počast stradalim i preživjelim zatočenicima tog najvećeg koncentracijskog logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Od 1073 logoraša, koliko ih je 22. aprila 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istog dana 1945., počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
Koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945., bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
Predstavnici vjerskih zajednica su se na kraju komemoracije molili za žrtve.
Uz preživjele logoraše, komemoraciji su prisustvovali državni vrh - predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović, predstavnici diplomatskog zbora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina, antifašističkih udruga, gosti iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.
Prisutnima se obratio premijer Zoran Milanović. U svom je govoru rekao kako mu je ondje uvijek teško govoriti jer je to podjećanje na zlo u čovjeku. "Ovi zločini nisu bili u ime naroda već u ime države koja nikada nije i neće postojati. Ta država imala je propise koje je prerevno počela provoditi prije Trećeg reicha i zato nema opravdanja", naglasio je Milanović.
Zlo se nikada ne smije ponoviti
Hrvatski predsjednik Ivo Jospović upozorio je da u Jasenovcu dogodio zločin, genocid koji se nikada neće zaboraviti. "Zločini u Jasenovcu podjećaju na razorne razmjere totalitarizma, koji je i danas prisutan u svijetu, upozorio je Josipović. Zlo se nikada ne smije ponoviti“, rekao je Josipović.
Nikada se više ne ponovio takav zločin, poručili su preživjeli logoraši, a zajednička je to poruka i svih koji su se u nedjelju okupili u Jasenovcu.
Komemoracija je održana u znak sjećanja na 22. aprila 1945. godine, dan proboja zatočenika iz jasenovačkog logora te u počast stradalim i preživjelim zatočenicima tog najvećeg koncentracijskog logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Od 1073 logoraša, koliko ih je 22. aprila 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istog dana 1945., počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
Koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945., bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
Predstavnici vjerskih zajednica su se na kraju komemoracije molili za žrtve.
