Jasenovački logor bio je izraz ustaške, a ne hrvatske politike, a danas se vodi politika sakrivanja, negiranja, ili u najmanju ruku relativiziranja tih zločina, uz neskriveno obnavljanje idejne osnove ustaške zločinačke države – poručio je počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić na komemoraciji žrtvama ustaškog logora Jasenovac 1941-1945.
On je podsjetio da je jasenovački logor bio najveće zlo i sramota u povijesti hrvatskog naroda, u kojem se ubijalo zbog imena, rase, vjere ili uvjerenja.
Odbacio je prozivanja koja dolaze od hrvatskih vlasti o politizaciji, odgovarajući da – "ako je borba protiv sve prisutnijih pojava renesanse fašizma i ustaštva i protiv tolerancije što je aktualna vlast prema tome iskazuje – politika, onda moram bez oklijevanja i otvoreno reći: da, mi se bavimo politikom".
Mesić je okupljenima poručio kako se ne smije prestati sa pritiscima na hrvatske vlasti, kako bi prestala tolerirati manifestacija ustaštva i praviti se prema njima gluha i slijepa, nego ih počela kažnjavati. Nad Hrvatsku se nadvio ustaški zloduh, kazao je.
"Na nama je da budemo savjest ovoga društva, jer aktualna vlast savjesti očito nema. Ako to ne učinimo, izdali smo žrtve kojima se danas klanjamo, kao i sve one hrabre borce Narodno-oslobodilačkog pokreta koji su dali živote za Hrvatsku bez ustaštva. Ali ako to ne učinimo, izdali smo i sve one koji su u devedesetim godinama stali na branik Hrvatske, jer oni u golemoj većini ovakvu Hrvatsku nisu željeli", poručio je bivši hrvatski predsjednik.
Na komemoraciji u nedjelju okupilo se više od 2.000 ljudi, što je najveći broj na svim jasenovačkim komemoracijama od 1995. nadalje.
Organizator komemoracije, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin, o velikom odaziv za RSE kazao je: "Prije svega, ljudi su došli pokloniti se žrtvama jasenovačkog logora. Drugo, ovolik broj ljudi je dokaz da ljudi ne prihvaćaju i da se ne slažu sa šutnjom aktualne vlasti na revitalizaciju ustaštva, odnosno fašizma i odnosom aktualne vlasti prema antifašizmu".
Na komemoraciji sudjelovali su i predstavnici Koordinacije židovskih općina Hrvatske, Srpskog narodnog vijeća, Savezom Roma u Republici Hrvatskoj Sara Kali koje je predstavljao saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, Društvo Josip Broz Tito, Antifašistička liga, koordinacija nevladinih udruga Platforma 112 i drugi.
Od boračkih organizacija bili su samo predstavnici slovenskog Saveza udruženja boraca za vrijednosti NOB, dok boračkih organizacija iz Srbije i Bosne i Hercegovine nije bilo, ali su primijećeni autobusi sa beogradskim i banjalučkim registracijskim oznakama.
Habulin kaže kako borce iz Srbije i BiH očekuje 28. svibnja u Kumrovcu.
Vijence je položilo i izaslanstvo najveće oporbene stranke – Socijaldemokratske partije Hrvatske predvođeno predsjednikom i donedavnim premijerom Zoranom Milanovićem, predstavnici parlamentarnih Hrvatskih laburista, izvanparlamentarnih SRP-a i Radničke fronte i drugi.
Iako su organizatori ove komemoracije zatražili od Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac da im se omogući dovod električne energije za razglas, oni su se oglušili, pa je komemoracija u nedjelju ozvučena pomoću agregata kojeg su antifašisti donijeli sa sobom.
Komemoracija se održava na spomen proboja preostalih logoraša iz jasenovačkog logora 22. travnja 1945. godine.
Zbog revitalizacije i relativizacije ustaštva Koordinacija židovskih općina Hrvatske bojkotirala je slućbenu komemoraciju održanu 22. travnja i održalo vlastitu 17. travnja.
Srpska pravoslavna crkva je u nedalekoj pravoslavnoj crkvi u selu Mlaka 22. travnja održala pomen za jasenovačke žrtve, na kojem su bili predstavnici SNV-a, židovskih udruga i hrvatskih antifašista. U jasenovačkom logoru je u četiri ratne godine ubijeno između 100 i 120 tisuća ljudi, pola od njih bili su Srbi, zatim su po broju žrtava drugi Romi, pa Židovi, pa Hrvati antifašisti.
Radi učestalih manipulacija brojem žrtava ustaškog logora u Jasenovcu izrađuje se poimenični popis žrtava, i na njemu je prema najnovijom podacima iz 2013. ukupno 83.145 imena.
