Mevlid Jašarević koji je oktobra prošle godine pucao na Ambasadu SAD u BiH pred Sudom BiH osuđen je u četvrtak na 18 godina zatvora.
Američki ambasador Patrick Moon pozdravo je odluku Suda BiH. Ambasador je potvrdio da je optužnica protiv Mevlida Jašarevića podignuta i u SAD, te da postoji i mogućnost njegove ekstradicije, iako do sada takav zahtjev nije proslijeeđen.
"Siguran sam da ćemo u saradniji sa Uredom Tužilaštva BiH razmotriti odluku kako bi odlučili da li su poterbni neki daljni koraci", rekao je ambasador Moon na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Ambasador je odao posebno priznanje za rad Uredu Tužilaštva BiH, predvođenog glavnim tužiocem, kao i svim članovima tog tima, a bh. vlastima za osudu terorizma.
"Veoma smo zadovoljni blisikom saradnjom američkih i bh vlasti, uključujući pravne institucije", rekao je Moon.
Presuda Jašareviću je najveća presuda ikad izrečena za terorizam u BiH. No, ono što je sudija Branko Perić u obrazloženju presude istakao, odslikava problem sa kojim se BiH već godinama suočava - država koja ne kontroliše radikalne grupe otvorila je vrata terorizmu. Kolika je stvarna opasnost od terorizma u BiH, te kako se BiH nosi s ovom pojavom?
„Država ne kontroliše Gornju Maoču, i tako je otvorila vrata terorizmu. Da nije bilo Gornje Maoče izvan kontrole, ne bi bilo ni Jašarevića“, komentar je sudije Branka Perića nakon što je na 18 godina zatvora osudio teroristu Mevlida Jašarevića koji je oktobra prošle godine pucao na zgradu Američke ambasade u BiH povrijedivši pritom policajca koji je radio na njenom obezbjeđenju.
Mirza Kovač, advokat Emraha Fojnice, kojeg je sud zajedno sa Munibom Ahmetspahićem oslobodio u ovom predmetu, smatra kako je kontrola ključ rješenja pitanja terorizma u BiH:
„Imamo pred ovim sudom četiri predmeta za terorizam u BiH i čini nam se da BiH otvara vrata, kako je rekao predsjedavajući, terorizmu. I ovo je opomena svim onima koji imaju namjeru da pokušaju ovo krivično šta će im se dogoditi.“
(VIDEO: Snimci napada na Ambasadu SAD, SensServis)
Izrekavši najvišu presudu za terorizam do sada u BiH, sudija Perić je organima uputio i svojevrstan signal da se pozabave vehabijskom zajednicom u Gornjoj Maoči koja ne priznaje zakone države, sudske institucije ili sistem školovanja. Ukazao je i na Nusreta Imamovića, vođu ove zajednice, kao na potencijalno interesantnog u tom kontekstu.
Sa djelovanjem Imamovića, ali i moguće negativnom uticaju selefijske ili vehabijske zajednice dobro je upoznat nekadašnji načelnik općine Maglaj, na čijem je području svojevremeno formirana prva takva zajednica u BiH - Bočinja. Mehmed Bradarić, danas zastupnik u državnom parlamentu, konstatuje:
„Imate Nusreta Imamovića koji kaže vrlo javno da samoubilački napadi nisu zabranjeni, samo ih treba iskoristiti u pravo vrijeme – i desi nam se Bugojno. U svakoj normalnoj zemlji takve izjave se kažnjavaju i takvi ljudi se hapse.“
Kako se optuženi za terorizam ophode prema državi, zakonima i sudu ilustriraju primjeri sa ročišta iz nekoliko predmeta.
"Poštivanjem suda vi poštujete državu BiH jer je sud državna insitucija. Ja želim da čujem vaše obrazloženje zbog čega niste ustali. Gospodine Jašareviću, izvolite", rekao je sudija.
"Vaš sud zastupa i stoji iza jednog zakona koji je izmišljen od ljudi. Sve što je izmišljeno od ljudi je manjkavo. Ja ne ustajem kad svi ustaju zajedno jer moje vjersko uvjerenje je skroz u suprotnosti sa sekularnim sistemom“, ustvrdio je Jašarević.
Jednako kao Jašarević, prema sudu i državi se ophodi i Haris Čaušević zvani Oks, optužen za napad na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. Iako je ovaj napad, u kojem je poginuo policajac, prethodio Jašarevićevom, stekao se dojam da BiH ne shvata ozbiljno problem terorizma.
U nekoliko je navrata na to ukazivao i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Almir Džuvo:
„Da imate saznaja koja mi imamo, koja je umiješanost između struktura vlasti od najnižeg nivoa do kriminalnih organizacija, bili biste više zabrinuti nego što sam ja. Iz sveg tog stanja prozilazi sve ovo što se dešava. Imamo vehabije, imamo druge grupe, dođe čovjek digne policijsku stanicu u Bugojnu u zrak, proglase ga muzičarem, onaj tamo puca po Američkoj ambasadi, pričaju da je lud. Ne, ne, niko nije niti lud, niti je muzičar, niti je budala. To je opasnost ove zemlje.“
Skoro u zaborav je pala i eksplozija koja se prije 15 godina dogodila u blizini jedne od policijskih stanica u Mostaru. Eksplodirala je autobomba, a teže i lakše je povrijeđeno 50 osoba. Materijalna šteta bila je ogromna. Ni do danas se ne zna izvršilac.
S druge strane, bilo je afera koje su poljuljale pitanja suđenja za terorizam, poput slučaja Pogorelica. Najprije je smatrana kampom za obuku terorista pod pokroviteljstvom Iranaca, da bi sud, godinama kasnije, odbacio optužbe i oslobodio aktere, bivše obavještajce također bivše obavještajne agencije - AID.
Terorizam je samo jedan od problema kojeg proizvodi nefunkcionalna država, kaže Vlado Azinović, profesor na FPN i autor knjige „Uvod u studije o terorizmu“. Živi se u društvu bez normi, a cijena je prevelika. Treba, kaže, imati na umu da je Mevlid Jašarević produkt lošeg odnosa društva i porodice:
„Ako je Gornja Maoča proizvela Mevlida Jašarevića, moramo se zapitati ko je proizveo Gornju Maoču. A Gornju Maoču je opet proizveo cijeli splet okolnosti. Zapravo živimo u jednom društvu koje polako normativno odumire. I stvarno je apsurdno da u sitaucijama kada se dogodi neki akt nasilja da su nam policija i pravosuđe krajnje interventne instance. Regruteri radikalnih ideologija imaju puno lakši posao nego što su ga ikada imali, ne samo zato što im na raspolaganju stoji internet preko kojeg mogu plasirati ideologiju koja radikalizira ljude u nasilje nego često mladi ljudi prvi put dožive da im se neko istinski posvećuje kada dođu u susret sa ljudima koji ih ideološki radikaliziraju“, ocjenjuje Azinović.
Jašarević ostaje u pritvoru gdje čeka drugostepenu presudu. Mnogi vjeruju kako će upravo ova osuda biti dobar putokaz šta čeka one koji se odluče na slično.
Američki ambasador Patrick Moon pozdravo je odluku Suda BiH. Ambasador je potvrdio da je optužnica protiv Mevlida Jašarevića podignuta i u SAD, te da postoji i mogućnost njegove ekstradicije, iako do sada takav zahtjev nije proslijeeđen.
"Siguran sam da ćemo u saradniji sa Uredom Tužilaštva BiH razmotriti odluku kako bi odlučili da li su poterbni neki daljni koraci", rekao je ambasador Moon na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Ambasador je odao posebno priznanje za rad Uredu Tužilaštva BiH, predvođenog glavnim tužiocem, kao i svim članovima tog tima, a bh. vlastima za osudu terorizma.
"Veoma smo zadovoljni blisikom saradnjom američkih i bh vlasti, uključujući pravne institucije", rekao je Moon.
Presuda Jašareviću je najveća presuda ikad izrečena za terorizam u BiH. No, ono što je sudija Branko Perić u obrazloženju presude istakao, odslikava problem sa kojim se BiH već godinama suočava - država koja ne kontroliše radikalne grupe otvorila je vrata terorizmu. Kolika je stvarna opasnost od terorizma u BiH, te kako se BiH nosi s ovom pojavom?
„Država ne kontroliše Gornju Maoču, i tako je otvorila vrata terorizmu. Da nije bilo Gornje Maoče izvan kontrole, ne bi bilo ni Jašarevića“, komentar je sudije Branka Perića nakon što je na 18 godina zatvora osudio teroristu Mevlida Jašarevića koji je oktobra prošle godine pucao na zgradu Američke ambasade u BiH povrijedivši pritom policajca koji je radio na njenom obezbjeđenju.
Mirza Kovač, advokat Emraha Fojnice, kojeg je sud zajedno sa Munibom Ahmetspahićem oslobodio u ovom predmetu, smatra kako je kontrola ključ rješenja pitanja terorizma u BiH:
„Imamo pred ovim sudom četiri predmeta za terorizam u BiH i čini nam se da BiH otvara vrata, kako je rekao predsjedavajući, terorizmu. I ovo je opomena svim onima koji imaju namjeru da pokušaju ovo krivično šta će im se dogoditi.“
(VIDEO: Snimci napada na Ambasadu SAD, SensServis)
Izrekavši najvišu presudu za terorizam do sada u BiH, sudija Perić je organima uputio i svojevrstan signal da se pozabave vehabijskom zajednicom u Gornjoj Maoči koja ne priznaje zakone države, sudske institucije ili sistem školovanja. Ukazao je i na Nusreta Imamovića, vođu ove zajednice, kao na potencijalno interesantnog u tom kontekstu.
Sa djelovanjem Imamovića, ali i moguće negativnom uticaju selefijske ili vehabijske zajednice dobro je upoznat nekadašnji načelnik općine Maglaj, na čijem je području svojevremeno formirana prva takva zajednica u BiH - Bočinja. Mehmed Bradarić, danas zastupnik u državnom parlamentu, konstatuje:
„Imate Nusreta Imamovića koji kaže vrlo javno da samoubilački napadi nisu zabranjeni, samo ih treba iskoristiti u pravo vrijeme – i desi nam se Bugojno. U svakoj normalnoj zemlji takve izjave se kažnjavaju i takvi ljudi se hapse.“
Kako se optuženi za terorizam ophode prema državi, zakonima i sudu ilustriraju primjeri sa ročišta iz nekoliko predmeta.
"Poštivanjem suda vi poštujete državu BiH jer je sud državna insitucija. Ja želim da čujem vaše obrazloženje zbog čega niste ustali. Gospodine Jašareviću, izvolite", rekao je sudija.
"Vaš sud zastupa i stoji iza jednog zakona koji je izmišljen od ljudi. Sve što je izmišljeno od ljudi je manjkavo. Ja ne ustajem kad svi ustaju zajedno jer moje vjersko uvjerenje je skroz u suprotnosti sa sekularnim sistemom“, ustvrdio je Jašarević.
Jednako kao Jašarević, prema sudu i državi se ophodi i Haris Čaušević zvani Oks, optužen za napad na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. Iako je ovaj napad, u kojem je poginuo policajac, prethodio Jašarevićevom, stekao se dojam da BiH ne shvata ozbiljno problem terorizma.
U nekoliko je navrata na to ukazivao i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Almir Džuvo:
„Da imate saznaja koja mi imamo, koja je umiješanost između struktura vlasti od najnižeg nivoa do kriminalnih organizacija, bili biste više zabrinuti nego što sam ja. Iz sveg tog stanja prozilazi sve ovo što se dešava. Imamo vehabije, imamo druge grupe, dođe čovjek digne policijsku stanicu u Bugojnu u zrak, proglase ga muzičarem, onaj tamo puca po Američkoj ambasadi, pričaju da je lud. Ne, ne, niko nije niti lud, niti je muzičar, niti je budala. To je opasnost ove zemlje.“
Skoro u zaborav je pala i eksplozija koja se prije 15 godina dogodila u blizini jedne od policijskih stanica u Mostaru. Eksplodirala je autobomba, a teže i lakše je povrijeđeno 50 osoba. Materijalna šteta bila je ogromna. Ni do danas se ne zna izvršilac.
S druge strane, bilo je afera koje su poljuljale pitanja suđenja za terorizam, poput slučaja Pogorelica. Najprije je smatrana kampom za obuku terorista pod pokroviteljstvom Iranaca, da bi sud, godinama kasnije, odbacio optužbe i oslobodio aktere, bivše obavještajce također bivše obavještajne agencije - AID.
Terorizam je samo jedan od problema kojeg proizvodi nefunkcionalna država, kaže Vlado Azinović, profesor na FPN i autor knjige „Uvod u studije o terorizmu“. Živi se u društvu bez normi, a cijena je prevelika. Treba, kaže, imati na umu da je Mevlid Jašarević produkt lošeg odnosa društva i porodice:
„Ako je Gornja Maoča proizvela Mevlida Jašarevića, moramo se zapitati ko je proizveo Gornju Maoču. A Gornju Maoču je opet proizveo cijeli splet okolnosti. Zapravo živimo u jednom društvu koje polako normativno odumire. I stvarno je apsurdno da u sitaucijama kada se dogodi neki akt nasilja da su nam policija i pravosuđe krajnje interventne instance. Regruteri radikalnih ideologija imaju puno lakši posao nego što su ga ikada imali, ne samo zato što im na raspolaganju stoji internet preko kojeg mogu plasirati ideologiju koja radikalizira ljude u nasilje nego često mladi ljudi prvi put dožive da im se neko istinski posvećuje kada dođu u susret sa ljudima koji ih ideološki radikaliziraju“, ocjenjuje Azinović.
Jašarević ostaje u pritvoru gdje čeka drugostepenu presudu. Mnogi vjeruju kako će upravo ova osuda biti dobar putokaz šta čeka one koji se odluče na slično.