(Fotogalerija: Japan, nuklearna havarija, mart 2011)
Piše Laurie Garrett (International Heral Tribune), priredila Sabina Čabaravdić.
Dok eksperti pokušavaju ohladiti reaktore i spriječiti tipljenje nuklearnih jezgri u japanskoj nuklearki Fukušima, raste zabrinutost oko stepena radijacije kojoj su ljudi izloženi.
Detalji ove nesreće ostaju nedorečeni i proći će sigurno mjeseci prije nego će biti poznat istinski opseg zračenja. Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju, nivo radijacije nakon eksplozije reaktora u ponedjeljak (14.marta) bio je četiri puta veći od maksimalno dozvoljenog, odnosno 100 puta više nego su ljudi normalno izloženi radijaciji u godini dana. Uz to nedostaju i podaci koja vrsta izotopa je “pobjegla” u zrak, i u kojim količinama.
Za sada su vlasti u Japanu objavile da su 190 radnika nukleark
Za sada su vlasti u Japanu objavile da su 190 radnika nuklearke žrtve radijacije što je rezultiralo oštećenjima organizma, spaljenom kožom.
Ako reaktori budu padali poput domina i ako požari ostanu van kontrole opasnost od zračenja postaje daleko veća. Iako je nivo radijacije u Japanu daleko iznad normalnog, još uvijek nije ni blizu onog kojeg je 25.aprila 1986. godine proizvela katastrofa u Černobilju.
Podaci koji su tada bili prezentirani, baš kao i analize, zvanična je Moskva lažirala kako bi umanjila razmjere nesreće i spriječila paniku u tadašnjem Sovjetskom savezu i istočnoj Evropi. Vlasti su insistirale da je samo 10.000 ljudi bilo izloženo opasnim zračenjima.
Nasuprot tome, vlasti u post-sovjetskoj Ukrajini su tvrdile da je više od 34 miliona ljudi u Ukrajini, Bjelorusiji, Rusiji i Moldaviji bilo izloženo radioaktivnim padavinama.
Na sastanku više agencija UN-a, 2006. godine, stručnjaci su procijenili da je 200.000 kvadratnih kilometara i 5 miliona ljudi istočne Evrope bilo izloženo radijaciji. Uz to je 100.000 njih još uvijek, iz tla, vode i hrane kontinuirano “prima” zračenje.
I danas visoka radijacija
Grad Pripijat u blizini Černobilja danas je grad duhova unutar tzv Otuđene zone oko nuklearne elektrane. I pored toga što je radijacija još uvijek, 25 godina poslije, izuzetno visoka (14-46 puta veća od dozvoljene), neki Ukrajinci uporno nastavljaju živjeti u tom području. Gotovo 7.000 radnika još uvijek svakodnevno odlaze na posao u ostatke nuklearne elektrane kako bi se brinuli o njenoj sigurnosti.
Prema publikaciji koju je 1996.godine izdao Centar za zaštitu okoliša u Moskvi nivo zračenja izotopa plutonija-238 selu Stari Bobrovići na jugozapadu Rusije bio je 96 puta veći od ukupnog učinka kojeg su proizvelisvi svjetski nuklearni testovi obavljeni 1960. godine. Koncentracija radioaktivnog cezija 137 toliko je visoka i u flori i u fauni da su zabilježeni nevidjeni oblici mutacija.
Unatoč svemu tome, kancerogena oboljenja nikada nisu dostigla nivo kojeg su naučnici predviđali nakon Černobiljske katastrofe. Stopa oboljenja od raznih vrsta raka porasla je u Ukrajini nakon 1986. godine, ali jednako u svim dijelovima zemlje.
Tako je 1988. godine na 100.000 ljudi oboljelo je 300, a 1994 .taj se broj popeo na 410. Valja, međutim, naglasiti da se ukupno zdravlje stanovnika pogoršalo s padom Sovjetskog saveza.
Najjasniji dokaz o utjecaju Černobilja na ljudsko zdravlje je oštećenje štitne žlijezde, koja apsorbira jod. Jer upravo radiokatvni jod bio je ključna komponenta černobiljskih padavina.
Tako je trinaest godina nakon katastrofe utvrđeno da je karcinom štitnjače kod djece u ozračenoj regiji porastao 52 puta u odnosu na period prije 1986.godine. U Bjelorusiji, do koje je radijacija stigla s vjetrom bilo je 113 puta veće, a u neposrednoj blizini nuklearke djeca su 500 puta više oboljevala od raka štitne žljezde u odnosu na vrijeme prije katastrofe.
Istraživači na Institutu za eksperimentalnu fiziologiju u Kijevu dijagnosticirali su niz bolesti krvi i imunološkog sistema kod većine međju 700.000 onih koji su u vrijeme nesreće bili djeca. Naučnici s Harwarda procjenjuju da je leukemija za 50 posto prisutnija u tom dijelu populacije nego među Ukrajincima koji nisu bili izloženi radijaciji.
Katastrofa u Japanu
Sve o posljedicama zemljotresa i cunamija i nastojanjima japanskih vlasti da spriječe nuklearnu katastrofu
O teškoj tragediji koja je zadesila Japan zbog cunamija i zemljotresa, o tome kako su građani sve to doživjeli, da li strahuju od novih potresa i kakva je generalno situacija u toj zemlji, iz prve ruke za Radio Slobodna Evropa govore Jadranka Stojaković, bh. pjevačica koja godinama živi u Japanu i Damir Šagolj, fotoreporter novinske agencije Reuters.
Jadranka Stojaković, kazala nam je kako Japan izgleda kao da su se dva najveća rata desila.
Šagolj kaže da je humanitarna situacija na sjeveroistoku te zemlje, koji je najviše pogođen prošlonedjeljnim zemljotresom i cunamijem, izuzetno teška.
Britanski nuklearni fizičar Frank Barnaby takođe u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže kako se treba nadati da Fukušima neće nadmašiti Černobil.Sve o posljedicama zemljotresa i cunamija i nastojanjima japanskih vlasti da spriječe nuklearnu katastrofu