BiH je jedna od zemalja u kojoj je pokrenuti i voditi vlastiti biznis pravi izazov jer vam treba mnogo više vremena, truda, novaca, ali i strpljenja. Žene poduzetnice u BiH to uspješno prevazilaze.
U BiH vlada mišljenje da žene zarađuju manje od muškaraca, ali nedavno istraživanje portala plata.ba pokazalo je da žene u BiH na istim pozicijama zarađuju više za oko 30 posto od muškaraca. Sve je više onih koje su se svojim idejama, upornošću i profesionalizmom uspjele izboriti za pozicije, koje su u bh. društvu tradicionalno čuvane za muškarce.
Jasminka Karagić iz Olova prije godinu dana postala je direktorica preduzeća koji se bavi preradom drveta. Posao je, kaže, dobila onako kako bi i trebalo - putem konkursa, ali za poziciju komercijaliste. Nakon godinu dana, svojim radom i profesionalnim odnosom zavrijedila je da joj ponude da vodi firmu, za koju se, uslovno rečeno, kaže da se bavi muškim poslom.
„Ja imam poslovne partnere koji dođu iz Evrope, iz Austrije konkretno, i onda se iznenade kada vide ženu kao direktora jedne drvo-prerađivačke fabrike. Međutim, svojim ponašanjem i svojim stavom postižem da te predrasude brzo padaju“, ističe ona.
U preduzeću koje Jasminka vodi ima 80 zaposlenih, a 78 radnika su muškarci. Problema do sada nije bilo, kaže Jasminka.
„Sve dok se vi ponašate korektno, odgovorno, dok oni vide u vama iskrenu namjeru, ne mogu reći strogo, ali moraju se pridržavati određenih pravila koja nisu varijabilna, ona su čisto onakva kakva moraju da budu, uopšte nemate problema. Oni se ne odnose prema meni kao ženi. Ni ja se ne odnosim prema njima kao prema muškarcima, nego kao prema radnicima“, ističe Karagić.
Petnaest godina Aida Smajić iz Sarajeva bavi se proizvodnjom začinskog bilja i salata. Samostalno u tom poslu nije uspjela, ali je našla način da nastavi raditi kao poljoprivredni poizvođač.
„Prije godinu i po sam krenula na kurs koji je organizovala Vanjsko-trgovinska komora u saradnju sa biroom, jer u to vrijeme sam bila nezaposlena. To je bio LCD kurs. U sklopu tog kursa bio je projekat: Daj ideju, postani poduzetnik. Moja ideja je prošla, ja sam dobitnica nagrade. Ta je nagrada 10.000, ali sa tih 10.000 posao koji sam ja željela raditi nisam mogla ostvariti. Vanjsko-trgovinska komora mi je izašla u susret da se udružim sa jednim gospodinom koji ima poljoprivrednu zadrugu u Visokom i da uđem s njim u kooperaciju, u jedan dio njegove proizvodnje, da osnujemo proizvodnju začinskog bilja“.
"Sa ženama se lako dogovorim"
Smajićeva smatra da je u Bosni i Hercegovini teško donijeti odluku za pokretanje vlastitog biznisa, a posebno kada je žena u pitanju jer društvo je i dalje optrećeno predrasudama.
„Prije dok sam radila i pojavljivala se na tržištu sama bilo je jako velikih pitanja- da li sam ja samo neko ko se predstavlja kao proizvođač ili sam stvarno proizvođač. Sad tih pitanja nema - jer ipak zadruga me krije. Jako je teško biti žena i raditi muški posao, naročito sa muškarcima - sa ženama se lako dogovorim“, priča ona.
Institucijama u BiH nije btino da li biznis pokreću žene ili muškarci, bitna je politička podobnost, smatra Aida Zubčević, magistrica farmacije iz Sarajeva, koja se još u ratu okuražila pokrenuti vlastiti biznis. Tada je bilo teško, ali uslovi za otvaranje firme nisu bolji ni danas. Predrasuda je, kako kaže, bilo i biće.
„Vremenom sam shvatila da površni ljudi izbjegavaju žene zato što smo mi u biti perfekcionisti. Mi tražimo da bude tačno na vrijeme, da bude dobro odrađeno i slično - i takvi ljudi su obično svjesni toga i izbjegavaju žene. Ali u pregovorima sa stranim partnerima nekada vam to što ste žena daje dozu prednosti da brže dobijete posao, jer je ljudima simpatično, interesantno, pogotovo u Evropi, da imate nekoga ko je žena, a uspješna je, nešto je uradila, nešto zna. Kada je u pitanju arapski svijet, vi imate već sitauciju da oni neće pregovarati sa ženom, da vi tu morate imati nekoga ko će se cjenjkati s njima. On će s vama razgovarati o stručnom dijelu i prihvatiće vas kao nekoga ko nešto zna i poštovaće to vaše znanje, ali neće dopustiti da vi s njim potpišete ugovor i da vi razgovarate s njim o cijeni.“
Aida Zubčević jedna je od sedam poduzetnih žena koje su napravile Asocijaciju poslovnih žena kako bi radile na jačanju svijesti o ženskom poduzetništvu.
„Imamo preko 300 trenutno prijava i mi radimo rangiranje. Imaćemo one koje su članice i imaćemo prijatelje naše asocijacije, znači one koje možda i nemaju svoj biznis, ali su žene koje su svojim radom zaslužile da ih nazovemo jakim i snažnim ženama i koje mogu nama pomoći u naše asocijacije“, kaže Zubčević.
Uloga žene u BiH, tvrde naše sagovornice, uglavnom je marginalizirana. Postoje projekti kojim se žene podstiču da samostalno pokreću biznis, ali malo je onih koje u tome i uspiju. Zato poslovne žene očekuju pomoć političarki kako bi se čuo glas žena u bh. društvu.
U BiH vlada mišljenje da žene zarađuju manje od muškaraca, ali nedavno istraživanje portala plata.ba pokazalo je da žene u BiH na istim pozicijama zarađuju više za oko 30 posto od muškaraca. Sve je više onih koje su se svojim idejama, upornošću i profesionalizmom uspjele izboriti za pozicije, koje su u bh. društvu tradicionalno čuvane za muškarce.
Jasminka Karagić iz Olova prije godinu dana postala je direktorica preduzeća koji se bavi preradom drveta. Posao je, kaže, dobila onako kako bi i trebalo - putem konkursa, ali za poziciju komercijaliste. Nakon godinu dana, svojim radom i profesionalnim odnosom zavrijedila je da joj ponude da vodi firmu, za koju se, uslovno rečeno, kaže da se bavi muškim poslom.
„Ja imam poslovne partnere koji dođu iz Evrope, iz Austrije konkretno, i onda se iznenade kada vide ženu kao direktora jedne drvo-prerađivačke fabrike. Međutim, svojim ponašanjem i svojim stavom postižem da te predrasude brzo padaju“, ističe ona.
U preduzeću koje Jasminka vodi ima 80 zaposlenih, a 78 radnika su muškarci. Problema do sada nije bilo, kaže Jasminka.
„Sve dok se vi ponašate korektno, odgovorno, dok oni vide u vama iskrenu namjeru, ne mogu reći strogo, ali moraju se pridržavati određenih pravila koja nisu varijabilna, ona su čisto onakva kakva moraju da budu, uopšte nemate problema. Oni se ne odnose prema meni kao ženi. Ni ja se ne odnosim prema njima kao prema muškarcima, nego kao prema radnicima“, ističe Karagić.
Petnaest godina Aida Smajić iz Sarajeva bavi se proizvodnjom začinskog bilja i salata. Samostalno u tom poslu nije uspjela, ali je našla način da nastavi raditi kao poljoprivredni poizvođač.
„Prije godinu i po sam krenula na kurs koji je organizovala Vanjsko-trgovinska komora u saradnju sa biroom, jer u to vrijeme sam bila nezaposlena. To je bio LCD kurs. U sklopu tog kursa bio je projekat: Daj ideju, postani poduzetnik. Moja ideja je prošla, ja sam dobitnica nagrade. Ta je nagrada 10.000, ali sa tih 10.000 posao koji sam ja željela raditi nisam mogla ostvariti. Vanjsko-trgovinska komora mi je izašla u susret da se udružim sa jednim gospodinom koji ima poljoprivrednu zadrugu u Visokom i da uđem s njim u kooperaciju, u jedan dio njegove proizvodnje, da osnujemo proizvodnju začinskog bilja“.
"Sa ženama se lako dogovorim"
Smajićeva smatra da je u Bosni i Hercegovini teško donijeti odluku za pokretanje vlastitog biznisa, a posebno kada je žena u pitanju jer društvo je i dalje optrećeno predrasudama.
„Prije dok sam radila i pojavljivala se na tržištu sama bilo je jako velikih pitanja- da li sam ja samo neko ko se predstavlja kao proizvođač ili sam stvarno proizvođač. Sad tih pitanja nema - jer ipak zadruga me krije. Jako je teško biti žena i raditi muški posao, naročito sa muškarcima - sa ženama se lako dogovorim“, priča ona.
Institucijama u BiH nije btino da li biznis pokreću žene ili muškarci, bitna je politička podobnost, smatra Aida Zubčević, magistrica farmacije iz Sarajeva, koja se još u ratu okuražila pokrenuti vlastiti biznis. Tada je bilo teško, ali uslovi za otvaranje firme nisu bolji ni danas. Predrasuda je, kako kaže, bilo i biće.
„Vremenom sam shvatila da površni ljudi izbjegavaju žene zato što smo mi u biti perfekcionisti. Mi tražimo da bude tačno na vrijeme, da bude dobro odrađeno i slično - i takvi ljudi su obično svjesni toga i izbjegavaju žene. Ali u pregovorima sa stranim partnerima nekada vam to što ste žena daje dozu prednosti da brže dobijete posao, jer je ljudima simpatično, interesantno, pogotovo u Evropi, da imate nekoga ko je žena, a uspješna je, nešto je uradila, nešto zna. Kada je u pitanju arapski svijet, vi imate već sitauciju da oni neće pregovarati sa ženom, da vi tu morate imati nekoga ko će se cjenjkati s njima. On će s vama razgovarati o stručnom dijelu i prihvatiće vas kao nekoga ko nešto zna i poštovaće to vaše znanje, ali neće dopustiti da vi s njim potpišete ugovor i da vi razgovarate s njim o cijeni.“
Aida Zubčević jedna je od sedam poduzetnih žena koje su napravile Asocijaciju poslovnih žena kako bi radile na jačanju svijesti o ženskom poduzetništvu.
„Imamo preko 300 trenutno prijava i mi radimo rangiranje. Imaćemo one koje su članice i imaćemo prijatelje naše asocijacije, znači one koje možda i nemaju svoj biznis, ali su žene koje su svojim radom zaslužile da ih nazovemo jakim i snažnim ženama i koje mogu nama pomoći u naše asocijacije“, kaže Zubčević.
Uloga žene u BiH, tvrde naše sagovornice, uglavnom je marginalizirana. Postoje projekti kojim se žene podstiču da samostalno pokreću biznis, ali malo je onih koje u tome i uspiju. Zato poslovne žene očekuju pomoć političarki kako bi se čuo glas žena u bh. društvu.