Analiza sutkinje Džoen Korner o procesuiranju ratnih zločina u Bosni i Hercegovini na državnom nivou, koju je predstavila Misija OEBS-a u BiH, izazvala je niz burnih reakcijau bh. javnosti.
Iz OEBS-a kažu da nisu imali namjeru izazivati sukobe, dok je Tužilaštvo BiH analizu nazvalo atakom na pravosudne institucije BiH.
Miješanje međunarodnih organizacija u pravosudni sistem Bosne i Hercegovine, čak i u savjetodavnom smislu, je nedopustivo, smatraju i neki domaći pravni stručnjaci.
Sutkinja Korner analizu je napravila na inicijativu glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Serža Bramerca i šefa Misije OEBS-a u BiH Džonatana Mura, uz podršku Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.
U dokumentu se iznose brojni problemi u vođenju procesa vezanih za ratne zločine u državnim pravosudnim institucijama. Odugovlačenje procesuiranja ratnih zločina pripisuje se, između ostalog, labavoj saradnji između pravosudnih institucija, unutar njih samih i sa istražnim organima.
Direktor Misije Misije OSCE-a u BiH, Džonatan Mur naveo je još neke zaključke analize: "Prvo pitanje jest zašto 20 godina nakon rata nema više pravde. Zašto u nekim predmetima su slučajevi odvojeni, kad je to pitanje komandne odgovornosti, kada je, recimo jedna jedinica, pravila neki zločin, ima više perspektiva, Kako to uraditi, svaku osobu odvojeno optužiti ili kao jedan slučaj, sve ljude zajedno optužiti? To je također pitanje za razgovor, za debatu u društvu".
Među razmotrenim "zabrinjavajućim pitanjima" je i Upravljanje i djelovanje Tužilaštva BiH.
Džoen Korner navodi da je glavni tužitelj uglavnom usmjeren na statističke rezultate, odnosno broj podignutih optužnica u svom mandatu.
Na ovakve kritike oštro je reagovao Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.
"Ova navodna analiza Misije OSCE-a predstavlja izravan udar na pravosudne institucije Bosne i Hercegovine. Ovo je vjerojatno rezultat revanšizma i osobnih frustracija šefa Misije zbog toga što je pokušao vršiti izravan upliv u određene predmete Tužiteljstva BiH kod određenih tužitelja tražeći nesmetan pristup svim predmetima što je protivno svim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini, a i činjenice da je svojim ponašanjem doveo do toga da bude obuhvaćen određenim istražnim radnjama u premetu istrage za ometanje rada pravosuđa u predmetu Radončić i drugi", rekao je Grubešić, te dodao:
"Ovu analiza koja je rađena na plaži u Neumu smatramo neobjektivnom i tražit ćemo od Misije OSCE-a odgovore na određena pitanja, svakako ćemo upoznati i nadležne institucije Ujedinjenih naroda i sjedište Misije OSCE-a sa ovim pokušajem rušenja pravosudnih institucija i direktnim utjecajem na nadležnosti države Bosne i Hercegovine."
Mur je na ove optužbe odgovorio: "Naravno da to nije pitanje neke borbe ili rata, to je pitanje preporuke. Mi ne možemo nešto nametnuti. Izgleda da su djelomično već zaključili da nisu zadovoljni, ali neću ja zaključiti kakav je stav tih institucija samo na osnovu izjave gospodina Grubešića".
Saopštenje kolektiva uposlenika i kolegij Tužilaštva BiH potvrdilo je ipak jednoglasno Grubišićev stav: "Navodna analizu, odbačena je kao neutemeljena, neistinita, paušalna i zlonamjerna, kojoj nije cilj unaprijeđenje procesuiranja ratnih zločina, već rušenje pravosudnih institucija, Tužilaštva BiH i ostvarenih rezultata. Uposlenici Tužilaštva BiH i Posebnog odjela za ratne zločine, ponosni su na ostvarene rezultate - norma od 159 posto, kvalitet rada 94 posto i osuđujuće presude u predmetima ratnih zločina - više od 80 posto".
Dozvoljavanje uvida u sudske spise posljedica je sluganskog odnosa BiH prema međunarodnoj zajednici – smatra Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
"Nije trebalo dozvoliti uopšte uvid u sudske spise bilo kome, ali obzirom da mi imamo strane sudije i tužioce, onda to nije čudo. Dakle, protiv sam miješanja, to je protiv suvereniteta Bosne i Hercegovine, protiv njenog 'pravosudnog suvereniteta' i naravno, ne da je na granici dobrog ukusa, nego je potpuno neukusno", ocjenjuje Seizović.
O motivima sastavljanja ovakve analize Zarije Seizović, kaže: "Kako se kod nas kaže, 'nešto se uvijek iza brda valja' i na kraju će se saznati što. To je jedan jednostavno degutantno arogantan odnos koji međunarodna zajednica ima prema Bosni i Hercegovini koja, kakva god da je, a neuspjela je i propala država, ipak se neki red u njoj zna. Refleksija stanovišta međunarodne zajednice da bilo ko, ko nije državljanin Bosne i Hercegovine, ko dolazi iz nekih jakih zapadnih demokratija, može da 'vršlja' po ovoj zemlji, da upotrijebim pučki izraz, i da radi šta hoće u bilo kojem segmentu njene vlasti, pa i u ovom pravosudnom sistemu, to je svakako nedopustivo".