Šezdeset dvoje ljudi drži u svojim rukama polovinu ukupnog bogatstva na svijetu, kaže se u posljednjem izvještaju Oxfam International.
Oxfam, međunarodna institucija koja se od kraja Drugog svjetskog rata bavi siromaštvom, svoj posljednji izvještaj je objavio dan uoči početka godišnjeg okupljanja svjetskih financijskih i političkih elita u švicarskom Davosu.
Nejednakost stvorena u svijetu dovela je do toga da je samo u posljednjih pet godina, sa 388 ljudi koji su posjedovali polovinu svjetskog bogatstva, taj broj opadne na svega 62. Medju njima je samo devet žena.
Paralelno, u istom periodu povećan je broj siromašnjih, iako se broj stanovnika Zemlje uvećao za 400 miliona.
Iako svjetski čelnici često razgovaraju o potrebi za rješavanje nejednakosti, jaz između najbogatijih i ostatka svijeta i dalje se širi. Oxfam poziva na hitnu akciju kako bi se prevladala kriza nejednakosti i zaustavio dramatičan pad bogatstva najsiromašnijih.
Ova medjunarodna organizacija poziva svjetske vođe da tom problemu pristupe iz tri ugla: slamanje prakse neplaćanja poreza, povećanje ulaganja u javne servise, te akciju da se poveća minimalni dohodak.
Kao prioritet, Oxfam poziva na okončanje ere „poreskih utočišta“ koje preko offshore centara koriste bogati pojedinci kako bi izbjegli svoje obaveze prema društvu. A upravo nedostatak tog poreskog novca onemogućava države da dobiju bitku sa siromaštvom i nejednakošću.
Tri je godine prošlo od kada je britanski premijer David Cameron, upravo u Davosu rekao da će biti na čelu svjetske borbe protiv onih koji izbjegavaju poreze. Obećao je i transparentnost u poslovanju na Kajmanskim, odnosno Djevičanskim otocima, a te britanske prekoatlanske teritorije i dalje su raj za neplatiše.
Izvršni direktor Oxfam-a Mark Goldring kaže da je ovakvo stanje jednostavno neprihvatljivo.
„U svijetu u kojem jedna od devet osoba svake noći ide u krevet gladna, ne smijemo dozvoliti da se bogatima i dalje dopušta stalno veći dio kolača“, kazao je Goldring.
Procjene govore da su super bogati u offshore računima sakrili gotovo osam triliona dolara. Ako bi ta suma bila zakonski oporezovana, Vlade bi imale dodatnih 190 milijardi dolara godišnje.
Bogati u Africi drže oko 30 posto svog bogatstva na skrivenim računima. Smatra se da kontinent time gubi oko 14 milijardi dolara godišnje, što je dovoljna količina novca za zdravtveno osiguranje majke i djeteta, za spas oko 4 miliona bolesne djece i za zapošljavanje dovoljno učitelja koji bi osigurali da svako afričko dijete ide u školu.
