Izraelski premijer Benjamin Netanjahu upozorio je u utorak da će Izrael djelovati još snažnije protiv Hamas, nakon što je nakon skoro dva mjeseca relativnog mira od početka primirja, u napadima na Pojas Gaze, prema tamošnjim zdravstvenim vlastima ubijeno više od 400 ljudi.
Izrael i palestinska grupa Hamas – koju SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – međusobno su se optužili za kršenje primirja. Prekid vatre se uglavnom održavao od januara i ponudio je predah od rata za 2,3 milijuna stanovnika Pojasa Gaze koji je pretvoren u ruševine.
Hamas, koji još drži 59 od oko 250 talaca koje je zarobio u napadu 7. oktobra 2023, optužio je Izrael da ugrožava napore posrednika da pregovaraju o trajnom dogovoru o okončanju borbi, ali nije zaprijetio odmazdom.
Netanjahu je rekao da je naredio udare jer je Hamas odbio prijedloge da se osigura produženje primirja.
Netanjahu je pozvao stanovnike Pojasa Gaze da se skloni od opasnosti i prebace u sigurnija područja, okrivljujući Hamas za svaku civilnu žrtvu.
"Od sada, Izrael će djelovati protiv Hamasa sa sve većom snagom. I od sada će se pregovori odvijati samo pod vatrom", rekao je on, govoreći iz vojne baze u Tel Avivu.
"Hamas je već osjetio udarac naše ruke u posljednja 24 sata. I želim da vas uvjerim: ovo je samo početak", rekao je Netanjahu.
Egipat, jedan od posrednika u sporazumu o primirju postignutom u januaru, pozvao je na suzdržanost i pozvao sve strane da rade na postizanju trajnog sporazuma.
Zračni napadi pogodili su kuće i šatorska naselja od sjevera do juga Pojasa Gaze, a izraelski tenkovi granatirali su preko granične linije na istoku i jugu enklave.
Izrael je pokrenuo opsežne zračne napade u Pojasu Gaze, Libanu i južnoj Siriji u, kako je rekao, ciljanim napadima na ekstremiste koji planiraju terorističke napade, ponovo podstakavši tenzije koje su prijetile da region zahvate novim, krvavim sukobom.
Uz napade na Hamas u Gazi, izraelska vojska je saopćila da je izvela i zračne napade u južnom Libanu i južnoj Siriji.
Izraelska vojska je saopćila da su napadi u Gazi bili usmjereni na komandante i vođe Hamasa srednjeg nivoa i na infrastrukturu grupe.
Rečeno je da je spremno nastaviti napade na Hamas onoliko dugo koliko je potrebno i da će proširiti kampanju izvan zračnih napada. Izraelski tenkovi i vojnici su intenzivno djelovali u Gazi tokom prethodne akcije odmazde.
Izrael je konsultovao Bijelu kuću u svojim najnovijim udarima na Gazu, rekla je portparolka Karoline Leavitt za Fox News.
"Kao što je predsjednik [Donald] Trump jasno stavio do znanja - Hamas, Huti [u Jemenu], Iran, svi oni koji žele terorizirati ne samo Izrael, već i Sjedinjene Američke Države, vidjeće cijenu koju će platiti. Izbit će pakao", rekla je Leavitt.
Trump je 5. marta upozorio Hamas da će biti "pakao za plaćanje" ako odmah ne oslobodi sve taoce nakon što je Bijela kuća potvrdila da je vodila tajne razgovore s tom ekstremističkom grupom.
Reuters je citirao višeg zvaničnika Hamasa koji je rekao da Izrael "jednostrano okončava" sporazum o prekidu vatre u Gazi i da je ta akcija dovela u opasnost sudbinu preostalih izraelskih talaca.
Tijela ubijenih u izraelskim napadima, Gaza, 18. mart 2025.
Nasilje dolazi usred sporova između Izraela i Hamasa oko načina da se održi trofazni prekid vatre koji je počeo 19. januara, uključujući razmjenu preostalih talaca koje Hamas drži za palestinske zatvorenike u izraelskim zatvorima.
Veći dio vodstva Hamasa ubijen je tokom izraelske kampanje odmazde u Gazi nakon krvavog prekograničnog napada te ekstremističke grupe u Izraelu 7. oktobra 2023.
U napadu militanata predvođenih Hamasom na naselja na jugu Izraela ubijeno je oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, a 251 talac je odveden u Gazu. Dvadesetak je i dalje pod kontrolom Hamasa.
Izrael je uzvratio udarcem pokrenuvši razorni rat u palestinskoj enklavi koji je, prema lokalnim vlastima, ubio desetine hiljada ljudi i raselio većinu od 2,3 miliona stanovnika Gaze.
Nakon sporazuma o prekidu vatre – koji je doveo do oslobađanja brojnih talaca i zatvorenika – izraelska vojska je često izvodila napade na Hamas, kao i napade na lokacije Hezbolaha u južnom Libanu.
Hezbolah je takođe proglašen terorističkom organizacijom od strane Sjedinjenih Država, dok je EU svoje naoružano krilo, ali ne i politički dio, smatra terorističkom grupom. Veći dio njenog rukovodstva je takođe ubijen tokom 14-mjesečnog rata Izraela protiv te grupe prije prekida vatre uz posredovanje SAD u novembru.
U obnovljenim napadima, Izrael je rekao da je pogodio dvojicu vođa Hezbolaha u južnom libanskom gradu Yohmor. U njemu se navodi da su muškarci bili "operativci za posmatranje".
Vojska je saopštila da su izvedeni i drugi, nespecificirani udari na lokacije Hezbolaha u Libanu.
U Siriji, Izrael je zauzeo tampon zonu na jugu nakon pada brutalnog autokratskog režima Bashara al-Assada u decembru. Taj potez je opisao kao preventivnu mjeru protiv bivših islamističkih pobunjenika koji su zbacili Assada i sada kontroliraju Siriju.
Sirijske vlasti su 17. marta saopćile da su izraelski napadi pogodili stambeno područje u južnom gradu Daraa, ubivši tri osobe. Izvještaj se nije mogao provjeriti.
Izraelci su rekli da gađaju vojne komandne centre i lokacije oružja na jugu Sirije koje pripadaju ostacima Assadovih snaga i da predstavljaju prijetnju Izraelu.
Assad je pobjegao iz Sirije i to u decembru, a prijavljeno je da se nalazi u Rusiji, koja je zajedno s Iranom bila glavna podrška njegovom režimu. Assad je preuzeo vlast 2000. godine nakon smrti svog oca Hafeza al-Asada.
