Dok je svjetska pažnja usmjerena na sudbinu Izraelaca i Palestinaca u pojasu Gaze, Armeni u obližnjem Jeruzalemu bore se da zadrže svoju zemlju, suočeni sa sve većim zastrašivanjem.

U poslijepodnevnim satima 5. novembra nekoliko muškaraca koji su nosili židovske kipe i naoružani jurišnim puškama ušli su u dio jeruzalemske armenske četvrti poznat kao "Kravlji vrt".

Dvojica muškaraca držala su pse koji su lajali na uzicama dok su se drugi sukobljavali s Armencima koji su se okupili kako bi spriječili pristup strojevima za zemljane radove koji su nedavno srušili zid i pokidali asfalt na zemljištu.

U snimci koju je snimio nezavisni novinar, jedan od naoružanih muškaraca rekao je da je ponio oružje jer, "kada je ovdje s pištoljem netko ko je odgovoran, svi znaju da neće biti tuče, nitko se nikom neće unositi u lice, to čini da se svi ponašaju pristojno".

"Kravlji vrt" -- nazvan po svojoj historijskoj upotrebi kao područje za ispašu stoke -- trenutno je u funkciji kao parkiralište, uglavnom ga koriste Armenci koji se svako jutro voze na posao izvan zidina Starog grada. Vrt čini veliki dio Armenske četvrti unutar jeruzalemskog grada opasanog zidinama.

Zemljište je postalo žarište spora koji je uzburkao armensku zajednicu u Jeruzalemu od 2.000 ljudi nakon što se pokazalo da Jeruzalemska armenska crkva iznajmljuje "Kravlji vrt" i neke druge dijelove armenske četvrti XANA Capitalu, tvrtki u vlasništvu australsko-izraelskog investitora, već gotovo stoljeće.

Usred negodovanja lokalne armenske zajednice, Jeruzalemski armenski patrijarhat pokušao je poništiti ugovor o najmu. Crkva je 1. novembra objavila priopćenje u kojem najavljuje "raskid" ugovora o zakupu "Kravljeg vrta".

Nejasno je kakvu pravnu težinu ima takva izjava ako postoji potpisani ugovor o najmu. Buldožeri, koje je očito angažirala tvrtka XANA Capital, ušli su i počeli kopati dijelove zemljišta ubrzo nakon što je objavljeno priopćenje Patrijaršije.

Setrag Balian, jedan od vođa pokreta koji se protivi najmu, obećava da će grupe Armena ostati na spornom mjestu i fizički blokirati sve daljnje radove na rušenju, sve dok "Patrijaršija ne ode na sud i ne preuzme ovu zemlju".

Pojedinosti razvoja tog vrta koje je predložila tvrtka XANA Capital ostaju nejasne, ali mnogi strahuju da bi to mogli biti luksuzni stanovi čija je cijena veća od onoga što si većina jeruzalemskih Armenaca može priuštiti.

Nakon što se stanovi rasprodaju, Armeni više ne bi kontrolirali njihovu povijesnu zemlju.

Armeni su prisutni u Jeruzalemu od četvrtog stoljeća, nakon što je ta nacija postala prva koja je službeno prihvatila kršćanstvo i počela su hodočašća iz Armenije u Jeruzalem. Tamošnji Armenci od tada žive unutar zidina svetog grada, čineći jeruzalemsku ovu zajednicu najstarijom živućom armenskom dijasporom.

Viši crkveni čelnici u Jeruzalemu objavili su 18. novembra izjavu podrške armenskoj zajednici.

"Nezakonite radnje koje je poduzeo navodni graditelj protiv Armenske patrijaršije i zajednice ne pogoduju društvenom poretku za kojim žudi miroljubiva armenska zajednica koja poštuje zakon, a koja je član naše kršćanske obitelji u Svetoj zemlji", izjavili su crkveni poglavari.