Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) izjavio je u nedjelju, 23. juna, da je Izrael blizu prelaska na manje intenzivnu fazu borbi u Gazi, te da se protivi ponovnom uspostavljanju izraelskih civilnih naselja u enklavi, što je ključna ambicija njegovih krajnje desnih koalicionih partnera.
Netanjahu je također rekao da će Izrael uskoro prerasporediti snage na sjevernu granicu gdje gotovo svakodnevno razmjenjuje vatru s libanskom militantnom grupom Hezbolah, dok analitičari upozoravaju da bi ti granični sukobi mogli eskalirati u sveopšti rat koji bi "progutao Bliski istok", pišu svjetski mediji.
Kraj intenzivne faze, ali ne i kraj rata
U intervjuu za izraelski Kanal 14, izraelski premijer je rekao da je kraj "intenzivne faze" izraelskog rata s Hamasom u Gazi "veoma blizu", ali da kraj ove faze u enklavi neće značiti kraj rata, ističe The Financial Times.
Insistirao je da će Izrael nastaviti s borbama sve dok ne uništi Hamas i oslobodi otprilike 120 talaca koje militantna grupa još drži.
Međutim, rekao je da će prelazak na tamošnji sukob nižeg intenziteta dati Izraelu "mogućnost da prebaci neke od naših kapaciteta" na sjever, gdje je prekogranična vatra između izraelskih snaga i Hezbolaha kojeg podržava Iran naglo eskalirala posljednjih sedmica.
"Ovo ćemo raditi, prije svega u odbrambene svrhe. I drugo, da omogućimo našim stanovnicima da se vrate kućama", rekao je Netanjahu, misleći na otprilike 60.000 Izraelaca koji su evakuisani iz sjevernog Izraela od početka rata.
Netanjahu je rekao da se nada da bi potpuni rat s Hezbolahom, jednim od najnaoružanijih nedržavnih aktera na svijetu, mogao biti izbjegnut. Ali rekao je da će se Izrael "suočiti sa izazovom" borbe na više frontova ako bude potrebno.
"Možemo se boriti na nekoliko frontova. Za ovo smo spremni", rekao je on.
Uprkos intenzivnijoj razmjeni između izraelskih snaga i Hezbolaha, koje su raselile desetine hiljada ljudi i izazvale žrtve u Libanu i Izraelu, dvije strane nisu bile uvučene u opšti rat, pri čemu su SAD uložile diplomatske napore na deeskalaciji situacije.
Međutim, izraelski zvaničnici su u više navrata govorili da su spremni poduzeti vojnu akciju u odsustvu diplomatskog rješenja, a izraelska vojska je prošle sedmice rekla da su visoki oficiri odobrili "operativne planove za ofanzivu u Libanu".
To upozorenje uslijedilo je nakon što je Hezbolah objavio devetominutni video, koji su navodno snimili njegovi dronovi na sjeveru zemlje, koji prikazuje izraelsku vojnu i civilnu infrastrukturu, uključujući luku u Haifi.
- Hezbolah raketirao Izrael nakon ubistva njegovog komandanta
- U izraelskom napadu ubijen visoki komandant Hezbolaha u Libanu
Diplomate su informisale o pregovorima koje vode SAD o deeskalaciji tenzija između Izraela i Hezbolaha — koji su vodili 34-dnevni rat 2006. — kažu da bi sporazum uključivao povlačenje snaga Hezbolaha s granice i rješavanje niza teritorijalnih sporova između Izraela i Libana.
U intervjuu - njegovom prvom za hebrejske medije u posljednjih 14 mjeseci - Netanjahu je rekao da su dva visoka izraelska zvaničnika koji su posjetili Vašington prošle sedmice izrazila nadu da se diplomatsko rješenje ipak može postići. Ali rekao je da će Izrael osigurati da se Hezbolahove snage zaista povuku s granice.
Netanjahu protiv obnove izraelskih naselja u Gazi
Netanjahu je u nedjeljnom intervjuu kazao da se protivi ideji ponovnog uspostavljanja izraelskih civilnih naselja u Gazi, ključnoj ambiciji njegovih krajnje desničarskih koalicionih partnera, piše Wall Street Journal.
On je rekao da izraelska vojska radi na faznom planu za uspostavljanje palestinske civilne kontrole u Pojasu Gaze, dodajući da se i dalje protivi uspostavljanju palestinske države u enklavi ili prenošenju kontrole na palestinske vlasti, koje upravljaju većinom Palestinaca na Zapadnoj obali.
Netanjahu je istakao da se razmatra i mogućnost da Izrael uspostavi privremenu vojnu kontrolu nad civilnim životom u Gazi.
Ankete pokazuju snažnu podršku izraelskog desnog krila za ponovno uspostavljanje izraelskih naselja u Gazi, koje je Izrael evakuisao 2005. godine. Netanjahu je, međutim, rekao da ideja "nije realna i da ne služi ciljevima rata".
Rekao je da će se borbe u Gazi nastaviti sve dok Hamas, koji su SAD i Evropska unija proglasili terorističkom organizacijom, ne bude potpuno iskorijenjen, te da se protivi prijedlogu kojeg podržavaju SAD u kojem bi Izrael pristao na trajni prekid vatre u Gazi u zamjenu za oslobađanje svih 116 talaca koje Hamas tamo drži.
List naglašava da je gotovo odmah nakon televizijskog intervjua, premijerov kabinet saopštio da je Hamas, a ne Netanjahu, taj koji se protivi trenutnom prijedlogu o prekidu vatre.
Inače, na sedmičnom sastanku kabineta ranije u nedjelju, 23. juna, Netanjahu je rekao da je došlo do "dramatičnog pada" u transferu oružja iz SAD-a u Izrael počevši od prije četiri mjeseca, pojačavajući optužbe koje je javno iznio prošle sedmice. Bidenova administracija je negirala da zadržava velike količine oružja i municije.
Netanjahu je rekao da je progovorio nakon višesedmičnih bezuspješnih pokušaja da radi iza kulisa na rješavanju ovog problema. Suočio se s kritikama u Izraelu i Vašingtonu zbog svojih oštrih javnih komentara.
Galant u Vašingtonu
Netanjahuove izjave uslijedile su kada je izraelski ministar odbrane Joav Galant (Yoav Gallant) otputovao u Vašington kako bi se sastao s visokim američkim zvaničnicima kako bi razgovarali o planovima izraelske vojske da pređe na fazu slabijeg intenziteta sukoba dok se Izrael bliži završetku velikih borbenih operacija u gradu Rafah, u južnoj Gazi.
- Izrael pojačava bombardovanje širom Gaze
- Osude izraelskog smrtonosnog napada na Rafu
- Najviši sud UN-a naredio Izraelu da zaustavi ofanzivu u Rafi
Galant i drugi visoki izraelski vojni zvaničnici, kako ističe Washington Post, pozivaju Netanjahua da donese odluku o tome ko bi trebao vladati Gazom nakon završetka rata, tvrdeći da njegov nedostatak plana omogućava Hamasu da popuni vakuum moći u enklavi i poništava taktička dostignuća vojske.
Izraelska vojska kaže da je prva faza rata bila priprema za kopnenu invaziju na Gazu nakon napada predvođenih Hamasom 7. oktobra za koje izraelske vlasti kažu da je ubijeno 1.200 ljudi, većinom civila. Više od 37.000 Palestinaca poginulo je u borbama koje su uslijedile, također većinom civila, prema palestinskim zdravstvenim vlastima.
Druga faza je kontinuirana kopnena operacija koja nastoji demontirati Hamasove oružane snage i vojnu infrastrukturu i učiniti ga nesposobnim da upravlja Gazom. Treće bi zapravo bile operacije protiv pobunjenika koje bi ciljale preostale vođe Hamasa i militanata sa manjim racijama i napadima.
Izraelski vojni zvaničnici kažu da ih dijeli nekoliko sedmica od objave da su dovršili ratne ciljeve demontiranja organiziranih vojnih i upravljačkih kapaciteta Hamasa.
Da Liban ne 'postane još jedna Gaza'
Dok izraelska vojska tvrdi da je blizu postizanja svojih ciljeva u Rafahu, na jugu Gaze, otvaranje drugog velikog fronta u Libanu bi dodatno opteretilo izraelsku vojsku, koja je još uvijek u teškim borbama s Hamasom u sjevernoj i centralnoj Gazi, ukazuje Washington Post.
Sve je veći strah da bi granični sukobi između Izraela i libanske militantne grupe Hezbolah mogli eskalirati u sveopšti rat koji bi progutao Bliski istok, ističe list napominjući da Hezbolah ima profesionalniju vojsku i naprednije oružje od Hamasa, koji se borio protiv Izraela u dva prethodna rata, 1996. i 2006. godine.
Hezbolah je u subotu navečer, 22. juna, objavio video poruku u kojoj prijeti da će napasti ključne izraelske zgrade ako izbije sukob punog razmjera u Libanu. Čini se da video prikazuje koordinate u blizini centralnog izraelskog aerodroma, dvije elektrane, centra za nuklearna istraživanja, teretne luke i plinskog polja.
Također uključuje isječak iz govora koji je Hasan Nasrallah, šef Hezbolaha, održao u srijedu: "Ako se Libanu nametne rat, otpor će se boriti bez ograničenja, bez pravila, bez ograničenja", rekao je.
Izraelsko-libanska granica je bojno polje od 7. oktobra, kada su militanti predvođeni Hamasom zauzeli južni Izrael, potaknuvši rat u Gazi i inspirirajući napade militantnih grupa koje podržava Iran od Iraka do Jemena.
Izraelske snage i borci iz Hezbolaha - grupe orijentisane prema Iranu, koja je najdominantnija vojna i politička snaga Libana - razmjenjivali su pažljivo kalibrirane udarce, razmjenjujući raketne, minobacačke i bespilotne vatre skoro svakodnevno. Iako je nasilje raselilo desetine hiljada civila sa obje strane granice, ono je do sada bilo relativno obuzdano.
Međutim, naglašava vašingtonski list, obim i tempo napada značajno su se povećali posljednjih sedmica, praćeni oštrijim prijetnjama izraelskih i Hezbolahovih zvaničnika, koji tvrde da su spremni za rat - scenario iz noćne more za koji se zvaničnici u Evropi, Vašingtonu i cijelom regionu plaše da bi postao prijetnja velikim izraelskim gradovima, razorio Liban i progutao Bliski istok.
"Jedan nepromišljen potez - jedan pogrešan proračun - mogao bi izazvati katastrofu koja ide daleko izvan granica, i iskreno, izvan mašte", rekao je 21. juna generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.
"Ljudi u regionu i ljudi u svijetu ne mogu priuštiti da Liban postane još jedna Gaza."
Puni sukob između Izraela i Libana bi se vjerovatno brzo proširio po cijelom regionu, kažu analitičari, što bi izazvalo odgovore Hezbolahovih saveznika u Jemenu, Siriji, Iraku i Iranu - koje je Teheran opisao kao "osovinu otpora".
Liban je, ističe Washington Post, zemlja koja je već na rubu kolapsa, kojom vlada slaba privremena vlada i opustošena je ekonomskom krizom koja je desetkovala bankarski sistem i ostavila veliki dio stanovništva u siromaštvu.
Diplomatija, a ne rat
Završetak rata u Gazi mogao bi ponuditi skretanje s rampe na sjeveru. Ali na to se ne može osloniti. Svaka strana ima razlog da izbjegne dalju eskalaciju, ukazuje u uredničkom komentaru britanski Guardian.
Liban je već na koljenima, napisao je list, dodajući da bi sukob punog razmjera bio ujedno i egzistencijalni rizik za sam Izrael na način na koji to nije bila invazija Gaze, s upozorenjem SAD-a da bi njegova raketna odbrana na sjeveru mogla biti nadjačana.
Netanjahu ne sluša Bidenovu administraciju i probio je njegove crvene linije, ali situacija je neodrživa – i diplomatija, a ne rat, mora biti odgovor, poručuju urednici Guardiana.
Facebook Forum