Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u četvrtak izmjene i dopune Zakona o Radio-televiziji Republike Srpske kojima se utvrđuje da se dodatno finansiranje tog javnog emitera može ostvarivati i iz budžeta tog entiteta. Takođe, usvojenim izmjenama nastoji se zaobići i Regulatorna agencija za komunikacije BiH u izboru članova Upravnog odbora RTRS-a na način da će se oni birati u entitetskom parlamentu. Predstavnici međunarodnih institucija u BiH, te analitička javnost usvojene izmjene smatraju udarom na sistem javnog RTV servisa BiH, odbacivanjem evropskih vrijednosti u poslovanju javnih emitera, te pokušajem potpunog stavljanja pod kontrolu entitetske televizije u ruke vladajućih političkih struktura.
Nije tajna da je RTRS i posljednjih nekoliko godina primio milione iz entitetskog budžeta u vladinim programima pomoći medijima. No, građani tog entiteta nakon usvajanja amandmana dvostruko će plaćati svoj javni emiter - kroz RTV pretplatu i kroz poreze, jer se sada ta kuća može zakonito finansirati i iz budžeta Republike Srpske.
„Ukoliko bi bio implementiran taj zakon, to bi bilo kriminalno, ne samo zato što bi onda RTRS i definitivno bio pod kontrolom vladajuće strukture u Republici Srpskoj, drugo, što se to kosi sa zakonima o javnim emiterima u Bosni i Hercegovini – govorim o RTRS, o Federalnoj televiziji i BHTV. Nema sumnje da u predizbornoj, i dogodine, znači u izbornoj godini, da će ovako finansirani, slobodno da kažem 'dopingovani' RTRS, dodatnim sredstvima iz budžeta biti jednostavno jedan čisti stranački servis, ništa više od toga", kaže kolumnista magazina 'Buka' Dragan Bursać.
Lider Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragan Čavić navodi kako javni medijski servis Republike Srpske nije sredstvo informisanja već sredstvo vladanja. Čavić je otvoreno progovorio i o tome kako je politička podobnost itekako koristila za novinare te kuće.
„Ja se odlično sjećam emisije, primjera radi, 'Oči u oči'. Tu je bila gospođa Željka Dragičević koja je odmah nakon formiranja nove vlasti prešla u Vladu RS i bila šef kabineta predsjedniku Vlade, gospodinu Džombiću. Da vas podsjetim na emisiju koja se zvala 'Ispod tepiha'. Znate ko je bio urednik i utemeljitelj te emisije? Pero Simić. Gdje je on danas? Medijski savjetnik predsjednika Republike. Ko mu je pomoćnik? Bivši novinar, Biljana Bokić. Ko je bio Darko Milinović? Urednik informativnog programa RTRS-a. Šta je sad on? Šef kabineta Željke Cvijanović", kaže Čavić.
„Ovo je televizija Milorada Dodika i SNSD-a. Koliko god se vi upinjali ovdje da to branite, ne možete to odbraniti", poručuje poslanik SDS-a u entitetskoj Narodnoj skupštini Kostadin Vasić.
Slika u centralnim vijestima RTRS-a i sama donekle govori o stvarnoj situaciji. Najava vijesti dana od 2. oktobra glasila je:
„Dobro veče. Gledate Dnevnik 2 Televizije RS. 02. oktobar kod nas i u svijetu. Za Republiku Srpsku provođenje odluke Sejdić-Finci završen posao. O usvojenim principima izjašnjavaće se i republički parlament. Gost Dnevnika predsjednik Republike, Milorad Dodik.“
Najava vijesti dana od dana ranije, 1. oktobra izgledala je ovako:
„Šta je dogovoreno u Briselu nakon prijetnji Štefana Filea? Za Dnevnik govori predsjednik Republike Srpske.“
A najava vijesti dana RTRS-a prije toga, 30. septembra glasila je:
„Pred sastanak lidera BiH sa Fileom, predsjednik Dodik iz Brisela poručio: 'Srpska sa nikad jasnijim stavom'.“
Profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli Nail Kurtić, kaže da, iako je jasan udar iz Republike Srpske na RTV sistem Bosne i Hercegovine, usvajanje Zakona o RTRS-u predstavlja odličan povod da se otvori pitanje funkcionisanja državne Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).
„Definitivno ja smatram da se Regulatorna agencija 'otrgnula', da RAK ne jednostavno ne pokazuje nikakvu sigurnost. Nemamo nikakvu sigurnost da oni mogu da osiguraju da Javni servis funkcionira kako treba. Mislim da bi pitanje trebalo postaviti Parlamentu BiH i da konačno to pitanje moramo razriješiti na nivou Bosne i Hercegovine", ocjenjuje Kurtić.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Đorđe Vuković ističe da je situacija zabilježena na RTRS-u slična onome što se vidi i na drugim javnim emiterima u regionu, gdje uređivačke politike zavise od trenutne političke strukture koja je na vlasti.
„Očigledno je da se politika sve više upinje da ovlada društvom, očuva kontrolu i pozicije, pri čemu ne samo da želi da utvrdi svoju dominaciju nad medijima, pogotovo javnim emiterima, već i da još više produbi njegovu agoniju i spriječi bilo kakvu šansu da RTRS zaista postane javno dobro", konstatuje Vuković.
I šefovi misija Evropske unije u Bosni i Hercegovini u otvorenom pismu upućenom bh institucijama upozoravaju da se novim amandmanima dovode u pitanje depolitizacija i uređivačka nezavisnost javnih emitera.
„Predloženi amandmani izazivaju ozbiljnu zabrinutost, pošto se njima uvodi mogućnost finansiranja entitetskog emitera RTRS-a iz budžeta Vlade Republike Srpske. Ovom mjerom rizikuje se i daljnje otvaranje mogućnosti da javni emiter bude zavisan od vladinih izvora, čime se podriva nezavisnost emitera", navodi portparol Evropske unije u Sarajevu Jamila Milović Halilović.
„Međunarodna zajednica će i dalje insistirati na potpunoj implementaciji Zakona o javnom radio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine i usklađivanju entitetskih zakona sa državnim zakonom", kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić.
Vlastodršce se podsjeća na to da su sloboda izražavanja i sloboda medija među ključnim indikatorima spremnosti jedne zemlje da postane članica Evropske unije.
Nije tajna da je RTRS i posljednjih nekoliko godina primio milione iz entitetskog budžeta u vladinim programima pomoći medijima. No, građani tog entiteta nakon usvajanja amandmana dvostruko će plaćati svoj javni emiter - kroz RTV pretplatu i kroz poreze, jer se sada ta kuća može zakonito finansirati i iz budžeta Republike Srpske.
„Ukoliko bi bio implementiran taj zakon, to bi bilo kriminalno, ne samo zato što bi onda RTRS i definitivno bio pod kontrolom vladajuće strukture u Republici Srpskoj, drugo, što se to kosi sa zakonima o javnim emiterima u Bosni i Hercegovini – govorim o RTRS, o Federalnoj televiziji i BHTV. Nema sumnje da u predizbornoj, i dogodine, znači u izbornoj godini, da će ovako finansirani, slobodno da kažem 'dopingovani' RTRS, dodatnim sredstvima iz budžeta biti jednostavno jedan čisti stranački servis, ništa više od toga", kaže kolumnista magazina 'Buka' Dragan Bursać.
Lider Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragan Čavić navodi kako javni medijski servis Republike Srpske nije sredstvo informisanja već sredstvo vladanja. Čavić je otvoreno progovorio i o tome kako je politička podobnost itekako koristila za novinare te kuće.
„Ja se odlično sjećam emisije, primjera radi, 'Oči u oči'. Tu je bila gospođa Željka Dragičević koja je odmah nakon formiranja nove vlasti prešla u Vladu RS i bila šef kabineta predsjedniku Vlade, gospodinu Džombiću. Da vas podsjetim na emisiju koja se zvala 'Ispod tepiha'. Znate ko je bio urednik i utemeljitelj te emisije? Pero Simić. Gdje je on danas? Medijski savjetnik predsjednika Republike. Ko mu je pomoćnik? Bivši novinar, Biljana Bokić. Ko je bio Darko Milinović? Urednik informativnog programa RTRS-a. Šta je sad on? Šef kabineta Željke Cvijanović", kaže Čavić.
„Ovo je televizija Milorada Dodika i SNSD-a. Koliko god se vi upinjali ovdje da to branite, ne možete to odbraniti", poručuje poslanik SDS-a u entitetskoj Narodnoj skupštini Kostadin Vasić.
Slika u centralnim vijestima RTRS-a i sama donekle govori o stvarnoj situaciji. Najava vijesti dana od 2. oktobra glasila je:
„Dobro veče. Gledate Dnevnik 2 Televizije RS. 02. oktobar kod nas i u svijetu. Za Republiku Srpsku provođenje odluke Sejdić-Finci završen posao. O usvojenim principima izjašnjavaće se i republički parlament. Gost Dnevnika predsjednik Republike, Milorad Dodik.“
Najava vijesti dana od dana ranije, 1. oktobra izgledala je ovako:
„Šta je dogovoreno u Briselu nakon prijetnji Štefana Filea? Za Dnevnik govori predsjednik Republike Srpske.“
A najava vijesti dana RTRS-a prije toga, 30. septembra glasila je:
„Pred sastanak lidera BiH sa Fileom, predsjednik Dodik iz Brisela poručio: 'Srpska sa nikad jasnijim stavom'.“
Profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli Nail Kurtić, kaže da, iako je jasan udar iz Republike Srpske na RTV sistem Bosne i Hercegovine, usvajanje Zakona o RTRS-u predstavlja odličan povod da se otvori pitanje funkcionisanja državne Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).
„Definitivno ja smatram da se Regulatorna agencija 'otrgnula', da RAK ne jednostavno ne pokazuje nikakvu sigurnost. Nemamo nikakvu sigurnost da oni mogu da osiguraju da Javni servis funkcionira kako treba. Mislim da bi pitanje trebalo postaviti Parlamentu BiH i da konačno to pitanje moramo razriješiti na nivou Bosne i Hercegovine", ocjenjuje Kurtić.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Đorđe Vuković ističe da je situacija zabilježena na RTRS-u slična onome što se vidi i na drugim javnim emiterima u regionu, gdje uređivačke politike zavise od trenutne političke strukture koja je na vlasti.
„Očigledno je da se politika sve više upinje da ovlada društvom, očuva kontrolu i pozicije, pri čemu ne samo da želi da utvrdi svoju dominaciju nad medijima, pogotovo javnim emiterima, već i da još više produbi njegovu agoniju i spriječi bilo kakvu šansu da RTRS zaista postane javno dobro", konstatuje Vuković.
I šefovi misija Evropske unije u Bosni i Hercegovini u otvorenom pismu upućenom bh institucijama upozoravaju da se novim amandmanima dovode u pitanje depolitizacija i uređivačka nezavisnost javnih emitera.
„Predloženi amandmani izazivaju ozbiljnu zabrinutost, pošto se njima uvodi mogućnost finansiranja entitetskog emitera RTRS-a iz budžeta Vlade Republike Srpske. Ovom mjerom rizikuje se i daljnje otvaranje mogućnosti da javni emiter bude zavisan od vladinih izvora, čime se podriva nezavisnost emitera", navodi portparol Evropske unije u Sarajevu Jamila Milović Halilović.
„Međunarodna zajednica će i dalje insistirati na potpunoj implementaciji Zakona o javnom radio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine i usklađivanju entitetskih zakona sa državnim zakonom", kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić.
Vlastodršce se podsjeća na to da su sloboda izražavanja i sloboda medija među ključnim indikatorima spremnosti jedne zemlje da postane članica Evropske unije.
