Predstavnici tri stranke koje čine koaliciju na nivou entiteta Federacija BiH i državnom nivou- Socijaldemokratska partija BiH, Naša Stranka, te Narod i Pravda, poručili su da su predložene izmjene Izbornog zakona za njih neprihvatljive, na konferenciji za novinare u Sarajevu, 25. marta.
Ministarstvo pravde BiH, na čijem je čelu Davor Bunoza, kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, prošle sedmice je poslalo izmjene državnog Izbornog zakona u zakonodavnu proceduru.
Nermin Nikšić, lider SDP-a, kazao je da je prijedlog "iskorak" u odnosu na ranije prijedloge HDZ-a, ali da je i dalje neprihvatljiv.
"Prije svega zbog činjenice da se ponovo ne provode odluke suda u Strazburu, za nas je neprihvatljivo da jedan glas bilo kog predstavnika konstitutivnog naroda vrijedi više od nekog drugog glasa", istakao je Nikšić.
On je ponovio da "Trojka" smatra da se moraju provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava kada je izbor članova Predsjedništva u pitanju, te da to "u ovom trenutku ne može biti paket izmjena, jer se mora promijeniti Ustav".
Dodao je da su, što se tiče Centralne izborne komisije i zaštite integriteta izbornog procesa, izmjene Izbornog zakona "preko 90%" dogovorene.
"I sad pozivamo naše partnere, bolje je da se mi dogovorimo i da ponudimo zakon, nego da to nametne visoki predstavnik", upozorio je Nikšić.
Ipak, istakao je da će poštovati bilo kakvu odluku visokog predstavnika ukoliko do nje dođe.
"Može li to izazvati turbulencije na političkoj sceni, naravno da može, imamo najave da je to tako, ali u BiH ništa ne ide baš glatko", kazao je Nikšić.
O kakvim se izmjenama radi?
Između ostalog, prema predloženim izmjenama, birači u Federaciji BiH (jedan od dva bh. entiteta) za člana Predsjedništva BiH mogu glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba, kako predviđa trenutno zakonsko rješenje.
Takođe je predloženo da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata, kao i da bude izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH.
Uslov za to je da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom kantonu – u kojima prema popisu iz 2013. godine ima najviše građana hrvatske nacionalnosti.
Ambasada Sjedinjenih Država se oglasila povodom predloženih izmjena, te upozorila da bi se usvajanjem tog zakona "de facto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH".
Podsjećaju da je ova opcija odbačena prilikom razgovora o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine, u kojima su učestvovali i predstavnici SAD i EU.
Ključne izmjene Izbornog zakona se tiču provođenja četiri presude Evropskog suda za ljudska prava, koji je više puta proglasio diskriminatornim dijelove državnog Ustava i Izbornog zakona.
Prvo se to desilo 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić", te Kovačević protiv BiH.
Prema važećim propisima, Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu se kandidovati za članove Predsjedništva BiH niti za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
