Retrospektivna izložba "Svjetlonosne forme" Vojina Bakića biće otvorena u četvrtak uveče (27. novembar) u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine i trajaće do 15. januara 2015.
Organizatori navode da ovo nije samo izložba o velikanu hrvatskog kiparstva, nego i o društvu - načinu na koji se Bakić pedesetih godina prihvatao i na koji se, nažalost, devedesetih godina nije prihvatao.
U Sarajevu biće izloženo 175 radova, od toga 110 skulptura iz svih stvaralačkih ciklusa, crteži, skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, te audio i filmska građa.
Riječ je o postavci Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) iz Zagreba koja je ocijenjena kao najveći kulturni događaj 2013. godine u Hrvatskoj, dok joj je Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo nagradu u kategoriji "najbolje realizirane izložbe" u prošloj godini.
Budući da se obilježava 100 godina od rođenja Bakića, namjera je izložbe i da se značajnije povežu muzejske institucije u regiji. Stoga će poslije Sarajeva, kao prve stanice ove "putujuće izložbe", domaćin biti Banja Luka (22. januar - 22. februar 2015.), a u maju iduće godine i beogradski Muzej istorije Jugoslavije. Pregovara se i sa Mostarom i Dubrovnikom.
"Izložba Vojina Bakića jedan je od najvećih kulturnih i likovnih događaja u Sarajevu u posljednje vrijeme. Mi u Galeriji u posljednjoj deceniji nismo imali kompleksniju, značajniju i težu izložbu, a to 'teže' se podrazumijeva doslovno kad vidite veličine tih skulptura", ističe Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.
Inače, zagrebački Muzej suvremene umjetnosti je krajem 2013. otvorio prvu retrospektivu renomiranog hrvatskog kipara koji je tokom života izlagao na zajedničkim izložbama i na smotrama međunarodne moderne umjetnosti.
"Ali, kako je Bakić bio poprilično nezainteresovan za ličnu promociju, nije mu za života priređena retrospektivna već manje samostalne izložbe", kaže Nataša Ivančević, viša kustosica MSU i kustosica izložbe. "Tako da ovo prvi put da je veliki broj radova sakupljen zahvaljujući posudbama porodičnih kolekcija, te drugih muzeja", navodi ona.
Izložba "Svjetlonosne forme" poredana je hronološki i slijedi Bakićevu umjetnost od najranijih akademskih faza do monumentalnih skulptura kojima je obilježio značajno poglavlje kiparskog rada, umjetnikâ koji su stvarali na području Jugoslavije i odgovarali tom društvenom zadatku.
Vrhunac njegove spomeničke plastike predstavlja Spomenik u Kamenskoj, Slavonija. Riječ je o spomeniku pobjedi za koji se smatra da je najveći apstraktni evropski spomenik posvećen pobjedi.
Ovo djelo ideološke pozadine visine 30 metara i obloženo oplatom nehrđajućeg čelika, bilo je simbol pobjede, slobode i svih vrijednosti za koje su se generacije borile.
"Međutim, devedesetih godina na tom području su se vodile akcije za oslobođenje Hrvatske i spomenik je miniran čak devet puta jer je bilo skoro pa nemoguće srušiti. Danas je na tom mjestu jedan tužan prizor, šikara. Od spomenika, koji je bio veličanstveni znak tog vremena, ostala je betonska oplata jer je sve ostalo razgrabljeno i odnešeno. Dakle, Bakić je doživio nešto što je najgore za nekog autora i za hrvatsku povijest - da je djelo nestalo sa lica zemlje", konstatuje kustosica Ivančević.
Devastacija spomenika
I drugi Bakićevi spomenici su opustošeni, a samo jedan od njih obnovljen - Poziv na ustanak u Bjelovaru. Spomenik na Petrovoj gori i dalje je u lošem stanju.
"Dakle, na izložbi ne pokazujemo samo ono što je vrhunac u njegovom stvaralaštvu, nego i taj period regresije, destrukcije. Pokazaćemo i radove suvremenih umjetnika koji se referiraju na takav odnos, jedno zanemarivanje baštine vezane za socijalističku Jugoslaviju. To je problem koji je prisutan i u drugim zemljama, ali u Hrvatskoj je, zaista, bilo tih razaranja i spomenici su se uništavali", tvrdi Ivančević.
"Nadam se da će izložba u Sarajevu biti poticaj za neka nova čitanja i promišljanja visokog modernizma jugoslavenskog vremena u nekom europskom, ali i našem regionalnom kontekstu. Na izložbi pokazujemo i kolektivni napor zajednice i inžinjerskih poduhvata koji su bili potrebni da se svako djelo ostvari", kaže Ana Bakić, arhitektica i koautorka postavke, te unuka Vojina Bakića.
Istovremeno, ocijenjuju organizatori, retrospektivna izložba Vojina Bakića u Sarajevu bi mogla biti dobar pokazatelj i alarm za bosanskohercegovačku umjetnost.
"Ako govorimo sa aspekta bh. naslijeđa iz perioda bivše Jugoslavije, naročito javnim spomenicima koji su posvećeni Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB), bitkama i slično, većina tih djela - za razliku od Hrvatske gdje je uništena - u BiH nije razrušena, već iznimno zapuštena. Dakle, ova izložba je jedan putokaz da ta djela i Bosna i Hercegovina treba sačuvati", kaže Ivana Udovičić, kustosica Umjetničke galerije BiH.
"Hrvatska kuća, fondacija koja pri hrvatskom Ministarstvu kulture djeluje i promovira hrvatsku kulturu i izvan granica Hrvatske, obezbijedila je finansijsku podršku da bi se ovaj projekat realizirao u Sarajevu. Možda bi i u Bosni i Hercegovini trebalo razmišljati o nekim sličnim fondacijama koje će prezentirati bh. autore svih generacija izvan granica ove zemlje", iskreno će Udovičić.
Uz sarajevsku izložbu pripremljen je i dvojezični katalog. Ova publikacija sadrži i tekstove desetak stručnjaka iz Hrvatske i inostranstva, kao i prepiske tekstova značajnih autora koji su pisali o Vojinu Bakiću pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka.
