Husein Bakalović, ugledni i istaknuti antifašista, profesor ruskog jezika i književnosti i predsjednik Saveza antifašista, povodom Dana pobjede nad fašizmom govori za Radio Slobodna Evropa o tome koliko je antifašizam danas živ. Ističe da su oni koji propagiraju antifašizam danas neiskreni te da - iako je antifašizam pobijedio fašizam - fašistička ideologija nikada nije pobjeđena. Kaže da je velika odgovornost za ovakvo stanje na politici, ali i na društvu koje malo čini u borbi protiv fašizma i nacionalizma.
RSE: Gospodine Bakalović, s političkih govornica danas se zagovaraju antifašističke ideje, ali što Vi mislite, kakvo je stanje zapravo u praksi, jesu li iskreni ili tu ima dvoličnosti?
Bakalović: Kako da nema! Mnogo je neiskrenosti. Prvo, živ je neofašizam. Često se kaže: „Postoji fašizam“. Postoji on, u društvu, u društvenim odnosima, u politici, a njegov temelj je nacionalizam. I često je taj fašizam zaodjenut u nacionalne boje itd. Međutim, nije to baš onaj fašizam dvadesetih, tridesetih godina XX stoljeća, ima on nekakve druge boje, prilagođava se drugačijim društvenim okolnostima – da bi živjela ideologija. Svi će se sada na javnoj sceni izjasniti kao antifašisti, a sada, kada obilježavamo 70. godišnjicu pobjede nad tim civilizacijskim zlom – zar imate goreg fašizma nego dvije škole pod jednim krovom?! To je čista ideologija, ne samo segregacije, nego čisti fašizam.
RSE: Što je s mladima danas, koji su odškolovani u upravo takvim školama kakve ste spomenuli? Što je s njima?
Bakalović: Ja vam moram reći da se u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine praktično blokira bilo kakva mogućnost za rad antifašističkih udruženja. Evo, u zapadnoj Hercegovini vi nemate naših udruženja antifašista i boraca NOR-a.
RSE: Kako danas gledate na činjenicu da se povijest prekraja na tri strane, svatko ima svoju povijest?
Bakalović: Imate pokušaja. Jedan primjer da navedem – pokušaj da se izvuče ličnost Draže Mihailovića na pijedestal velikog antifašiste je glupost. Svi historijski dokazi postoje o njegovoj kolaboraciji sa nacizmom. Ali, zašto se to radi? Radi se iz nekakvog političkog utilitarizma.
RSE: Na kome je odgovornost za takve pokušaje?
Bakalović: Na politici. Ne može se društvo osloboditi odgovornosti. Kad se na površinu izvlače neke mračne ideologije, glorificiraju neke ličnosti, brišu se historijske ličnosti sa pozornice, sa naziva ulica itd, a daju se ulicama imena okorjelih fašista. Djeca se odgajaju u takvim uslovima, na takvim sadržajima. Nije uzalud bujanje nacionalizma na stadionima. Ne može se to sve zakonom. U odgoju je problem. U porodici, u školi, u društvu. Ja sam uvjeren da će kretanje ka evropskoj zajednici u znatnoj mjeri stimulativno djelovati na prevazilaženje nekih tenzija, sukoba, stalnih komplikovanja društvenih odnosa.
RSE: Po Vašem mišljenju, što je danas jače – fašizam ili antifašizam?
Bakalović: Antifašizam. I biće, mada neke fašističke ideologije u liku ultradesnice marširaju Evropom zadnjih godina, ali istovremeno maršira i otpor.
