Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) proglasio je u četvrtak, 19. septembra neustavnim Izborni zakon Republike Srpske (RS), jednog od dva bh. entiteta.
U obrazloženju Odluke Ustavni sud je naveo da osporeni zakon nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom BiH "zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija BiH".
Stoga je ovaj zakon stavljen van snage, a Ustavni sud je zaključio da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS.
Ustavni sud je 24. jula, privremeno suspendovao ovaj entitetski zakon, koji je 19. aprila usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
U obrazloženju odluke, Ustavni sud je ocijenio da je riječ o "vrlo ozbiljnim i složenim pitanjima ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS-a".
U tekstu Izbornog zakona RS definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Ustavni sud je odlučivao po apelaciji Denisa Zvizdića, potpredsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.
On je predao apelaciju za ocjenu ustavnosti 17. jula smatrajući zakon spornim, jer se njime "oduzimaju nadležnosti CIK-u BiH i reguliše materija koja je propisana državnim Izbornim zakonom, čime se de facto stvara paralelni pravni poredak", naveo je tada Zvizdić u objavi na društvenim mrežama.
Ustavni sud BiH presudio i u korist Srpske demokratske stranke
Ustavni sud BiH utvrdio je i da je prekršeno pravo Srpske demokratske stranke (SDS) na slobodu udruživanja.
SDS-u je prethodno odbijena prijava za učestvovanje na lokalnim izborima 2024. godine zbog nemogućnosti dostavljanja vlastitog bankovnog računa.
Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoje objektivni razlozi za nemogućnost otvaranja računa, a to su ekonomske sankcije koje su ovoj stranci prije 20 godina nametnute odlukom Ureda za kontrolu strane imovine Američkog ministarstva trezora – OFAC.
"Izrečene sankcije su ekonomske, a ne političke naravi i da nisu imale za posljedicu zabranu učešća na izborima odnosno političko djelovanje", navodi se u saopštenju.
Ustavni sud smatra da se SDS-u ne smije ugroziti pravo na učestvovanje na izborima, jer bi time bilo "ugroženo njeno političko djelovanje samo zato što, iz objektivnih razloga, ne može dostaviti broj vlastitog računa".
Ustavni sud BiH je početkom juna donio privremenu mjeru kojom je dozvoljeno Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) da pod svojim starim imenom učestvuje na predstojećim lokalnim izborima u BiH, 6. oktobra.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine krajem maja nije dozvolila Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) učešće na lokalnim izborima, jer ne ispunjava uslove koji se odnose na otvaranje posebnog računa za financiranje kampanje.
Nakon toga je Srpska demokratska stranka uložila žalbu Apelacionom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH koja je odbacila izbornu prijavu ove stranke.
Prije nego što je CIK BiH raspisao izbore registrovana je nova stranka koja je nazvana Srpska demokratska stranka - Volja naroda, kojoj je odobreno učešće na izborima.
Srpskoj demokratskoj stranci su krajem marta blokirani računi kao posljedica sankcija Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
OFAC je krajem 2004. stavilo SDS na listu sankcija jer, kako je tada navedeno, ne samo da nisu radili u skladu sa međunarodnim obavezama BiH, nego su aktivno radili protiv njih.
