Opozicioni republikanci su vladajućim demokratama predsednika Baraka Obame preoteli većinu u Predstavničkom domu Kongresa SAD na izborima održanim u utorak.
To pokazuje snažan pomak udesno u celoj zemlji, čemu je doprineo i uspjeh 20-ak republikanskih kandidata koje je podržao konzervativni pokret "Pokret čajanka" (Tea Party).
Međutim, demokrate su uspele dobiti neke vrlo tesne borbe, pa su uz pobedu čelnika senatske većine Harrya Reida u Nevadi, uspeli zadržati većinu u Senatu, a time i delomičnu kontrolu nad zakonodavnim procesom u Kongresu.
Na glasanju za svih 435 mesta u Predstavničkom domu Kongresa, republikanci su osvojili 234 mesta, demokrate 180, a rezultat za 21 mesto još nije odlučen, izvestile su američke TV mreže.
John Bohner, novi republikanski vođa u Predstavničkom domu, 3. novembar 2010.U glasanju za 37 od 100 mesta u Senatu, demokrate su zadržale minimalnu većinu sa 51 mestom, dok su republikanci osvojili 47, a dva mesta još nisu odlučena.
Obama, čije je nekadašnje mesto u Senatu zauzeo republikanac Mark Kirk, nazvao je kongresmena Johna Bohnera iz Ohia, koji je već je postavljen da predsedava Predstavničkim domom.
„Ovo nije vreme za slavlje, naša nova većina će služiti kao glas običnih ljudi onih što sede u svojim kućama i posmatraju šta se događa, Američki narod je poslao nepogrešivu poruku – promeni kurs! Nadamo se da će sada predsednik Obama sada poštovati volju naroda i posvetiti se promeni koju narod zahteva. U meri u kojoj je on to spreman da uradi mi smo spremni da u toj meri radimo sa njim“, naglasio je Bohnera.
Predsednik Barak Obama čestitao je jutros liderima republikanaca pobedu na izborima.
Lično je telefonirao Boehneru koji je kazao kako je razgovor bio kratak ali prijatan, kao i da su on i Obama razgovarali o tome da rade zajedno na izbornim prioritetima, koji su, prema novom vođi Predstavničkog doma, smanjenje potrošnje i stvaranje novih radnih mesta.
"Jaz u entuzijazmu" birača
Anti-establišment nazavan "Pokret čajanka" je izrastao u ozbiljnu snagu. U Senatu su osvojili tri mandata i više od desetak mjesta u Predstavničkom domu.
Jedan od kandidata Pokreta na Floridi, Marko Rubio, sin kubanskih izbjeglica, takođe je osvojio mjesto u američkom Senatu. Rubio je nakon pobede poručio i republikancima i demokratama u Kongresu:
"Naša zemlja se kreće u pogrešnom pravcu i obje strane su krive. Ono što Amerikanci traže očajnički je da ljude koji će ići u Vašington, i ustati protiv ovog programa koji nas vodi u pogrešnom pravcu te ponuditi jasnu i originalnu alternativu. "
Terry Madonna, direktor Centra za politiku i javne poslove na koledžu Frenklin i Maršal u Pensilvaniji i direktor najstarijeg centra za ispitivanje političkog javnog mnenja u državi, izjavio je u utorak da će rezultati dramatično promijeniti naredne dvije godine predsjedništva Obame.
Barack Obama telefonira John Bohneru, novom republikanskom vođi u Senatu"To naravno znači da će program predsednika Obame, umjesto onako kako bi on sigurno želio da ga vidi u naredne tri ili četiri godine, biti neverovatno modifikovan - od sveobuhuvatnih reformi imigracije, energetskog sektora, do svih mjera za suzbijanje recesije koje bi predsednik želio da sprovede, sve će u velikoj mjeri sada biti u rukama mnogo konzervativnijih republikanaca koji kontrolišu Predstavnički dom."
Analitičar instituta za ispitivanje javnog mnijenja Pew Centar, Andrew Kohut, ocenjuju da je presudnu odluku odigrao "jaz u entuzijazmu" birača, jer su prema izlaznim anketama konzervativci imali snažan odziv, dok su mladi birači i Amerikanci afričkog porekla, znatno podbacili u poređenju sa 2008. godinom, kada je njihov izlazak na birališta bio ključan za pobedu Obame.
Rezultati nacionalnih izlaznih anketa, koja je analizirao institut Pew, pokazali su da 41 posto birača koji su glasali u utorak sebe naziva konzervativnima, u odnosu na 32 posto na izborima 2006. i 34 procenta na izborima 2008. godine.
Biračko telo bilo je i starije u proseku, sa 25 posto birača sa 65 ili više godina, što je povećanje od 16 procenata u odnosu na 2008. godini. Čak 73 posto birača kazalo je da ne odobrava rad Kongresa.
Privreda je najvažnije pitanje sa kojim se suočava SAD, prema 62 posto birača. Čak 88 posto njih reklo je da privredno stanje "nije dobro" ili je "loše", dok je 42 posto kazalo da finansijski stoje "lošije nego pre dve godine".
Uprkos teškim finansijskim vremenima, ovogodišnja kampanja za kongresne izbore bila je najskuplja u istoriji SAD-a, sa procenjenom potrošnjom od oko četiri milijarde dolara.
To pokazuje snažan pomak udesno u celoj zemlji, čemu je doprineo i uspjeh 20-ak republikanskih kandidata koje je podržao konzervativni pokret "Pokret čajanka" (Tea Party).
Međutim, demokrate su uspele dobiti neke vrlo tesne borbe, pa su uz pobedu čelnika senatske većine Harrya Reida u Nevadi, uspeli zadržati većinu u Senatu, a time i delomičnu kontrolu nad zakonodavnim procesom u Kongresu.
Na glasanju za svih 435 mesta u Predstavničkom domu Kongresa, republikanci su osvojili 234 mesta, demokrate 180, a rezultat za 21 mesto još nije odlučen, izvestile su američke TV mreže.
Obama, čije je nekadašnje mesto u Senatu zauzeo republikanac Mark Kirk, nazvao je kongresmena Johna Bohnera iz Ohia, koji je već je postavljen da predsedava Predstavničkim domom.
„Ovo nije vreme za slavlje, naša nova većina će služiti kao glas običnih ljudi onih što sede u svojim kućama i posmatraju šta se događa, Američki narod je poslao nepogrešivu poruku – promeni kurs! Nadamo se da će sada predsednik Obama sada poštovati volju naroda i posvetiti se promeni koju narod zahteva. U meri u kojoj je on to spreman da uradi mi smo spremni da u toj meri radimo sa njim“, naglasio je Bohnera.
Predsednik Barak Obama čestitao je jutros liderima republikanaca pobedu na izborima.
Lično je telefonirao Boehneru koji je kazao kako je razgovor bio kratak ali prijatan, kao i da su on i Obama razgovarali o tome da rade zajedno na izbornim prioritetima, koji su, prema novom vođi Predstavničkog doma, smanjenje potrošnje i stvaranje novih radnih mesta.
41 posto birača koji su glasali u utorak sebe naziva konzervativnima, u odnosu na 32 posto na izborima 2006. i 34 procenta na izborima 2008. godine
"Jaz u entuzijazmu" birača
Anti-establišment nazavan "Pokret čajanka" je izrastao u ozbiljnu snagu. U Senatu su osvojili tri mandata i više od desetak mjesta u Predstavničkom domu.
Jedan od kandidata Pokreta na Floridi, Marko Rubio, sin kubanskih izbjeglica, takođe je osvojio mjesto u američkom Senatu. Rubio je nakon pobede poručio i republikancima i demokratama u Kongresu:
"Naša zemlja se kreće u pogrešnom pravcu i obje strane su krive. Ono što Amerikanci traže očajnički je da ljude koji će ići u Vašington, i ustati protiv ovog programa koji nas vodi u pogrešnom pravcu te ponuditi jasnu i originalnu alternativu. "
Terry Madonna, direktor Centra za politiku i javne poslove na koledžu Frenklin i Maršal u Pensilvaniji i direktor najstarijeg centra za ispitivanje političkog javnog mnenja u državi, izjavio je u utorak da će rezultati dramatično promijeniti naredne dvije godine predsjedništva Obame.
Analitičar instituta za ispitivanje javnog mnijenja Pew Centar, Andrew Kohut, ocenjuju da je presudnu odluku odigrao "jaz u entuzijazmu" birača, jer su prema izlaznim anketama konzervativci imali snažan odziv, dok su mladi birači i Amerikanci afričkog porekla, znatno podbacili u poređenju sa 2008. godinom, kada je njihov izlazak na birališta bio ključan za pobedu Obame.
Rezultati nacionalnih izlaznih anketa, koja je analizirao institut Pew, pokazali su da 41 posto birača koji su glasali u utorak sebe naziva konzervativnima, u odnosu na 32 posto na izborima 2006. i 34 procenta na izborima 2008. godine.
Biračko telo bilo je i starije u proseku, sa 25 posto birača sa 65 ili više godina, što je povećanje od 16 procenata u odnosu na 2008. godini. Čak 73 posto birača kazalo je da ne odobrava rad Kongresa.
Privreda je najvažnije pitanje sa kojim se suočava SAD, prema 62 posto birača. Čak 88 posto njih reklo je da privredno stanje "nije dobro" ili je "loše", dok je 42 posto kazalo da finansijski stoje "lošije nego pre dve godine".
Uprkos teškim finansijskim vremenima, ovogodišnja kampanja za kongresne izbore bila je najskuplja u istoriji SAD-a, sa procenjenom potrošnjom od oko četiri milijarde dolara.
