Prema prvim procjenama, Evropske narodnjačke stranke centra, konzervativci, vode sa 212 mjesta. Slijede socijalisti sa 193 poslanika, ali stranke ekstremne lijevice i desnice su gotovo udvostručile su broj mjesta u Evropskom parlamentu. Sada imaju 160 od 751 mjesta u novom parlamentu. U starom sazivu imale su 98.
Pobjednici evropskih izbora su glavne stranke desnog centra - Evropska pučka stranka je osvojila je 212 mjesta, u odnosu na 185 poslanika lijeve grupacije koju čine socijalisti i demokrati.
Ipak, to je za pučane razočaravajući rezultat jer imaju gotovo 60 poslanika manje nego u prethodnom sazivu parlamenta.
Njihov kandidat za predsjednika Evropske komisije, bivši premijer Luksemburga Jean - Claude Juncker, mogao bi biti novi predsjednik Evropske komisije, iako će se i oko toga pregovarati. Sam Junker i nema dvojbi da će novi prvi čovjek komisije.
Lider Socijalista i dosadašnji predsjednik Evropskog parlemnta Martin Schulz upozorava na radikalizma u Evropi.
"Nije potpuno isključeno da – zahvaljujući odluci Ustavnog suda Njemačke – danas bi i njemački propagandista sa ideologijom Adolfa Hitlera mogao ući u Evropski parlament. Vjerujem da ovo nije dobar dan za Njemačku. Ovi ljudi ne bi trebalo da imaju tu vrstu mogućnosti. Umjesto toga naša evropska politika tolrancije, međusobnog poštovanja i jednakosti između država i naroda, trebalo bi da podsjeti da osnova Evrope nije zasnovana na mržnji, netoleranciji i antisemitizmu”, rekao je Schulz.
Dok glavne stranke, pučani i socijalisti i dalje imaju dovoljnu većinu za donošenje zakona, veći broj evropskih parlamentaraca iz „rubnih“ stranaka mogu biti šira platforma za snažniju podršku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u samom srcu Bruxellesa.
Ukoliko uspiju formirati političke grupacije - što je vjerojatno i na desnoj i na lijevoj strani - također će imati koristi iz političkih sredstava Evropskog parlamenta, čak i više od milijun eura godišnje.
Preliminarni rezultati pokazuju da su euroskeptici sa krajnje desnice završili vrlo visoko, čak na samom vrhu, i to u zemljama kao što su Danska, Francuska i Velika Britanija, dok je ekstremna lijevica pobijedila u krizom pogođenoj Grčkoj.
U Francuskoj, Nacionalna fronta, Marine Le Pen „osvaja“ 25 mjesta, u odnosu na tri mjesta prije pet godina. Ta činjenica priredila je priličan šok u Parizu, ali i drugdje.
Le Pen je odmah jasno svima poručila:
"Francuska više ne žele biti vodjena izvana, niti provoditi zakone za koje njeni građani nisu glasali. Ne želimo se pokoravati evropskim povjerenicima koji nisu podložni legitimnosti općeg biračkog prava. Ali, Francuzi su danas učinili prvi korak na dugom i potrebnom putu prema slobodi, što će im omogućiti da otkriju svoj suverenitet, oslobode se ograničenja štednje, utvrdite vlastiti identitet, i da se konačno shvati da su oni ti koji trebaju biti na prvom mjestu u vlastitij zemlji“.
U Velikoj Britaniji, Ujedinjena nezavisna stranka Velike Britanije „prešišala“ je i Konzervativce i Laburiste, utrostručujući broj mandata.
Lider stranke Nigel Farage koji želi izvući Britaniju iz EU-a, prethodno je izjavio da EU ima krvave ruke zbog Ukrajine, a u izbornoj noći još jednom „udario“ po Zapadu zbog politike prema Istoku.
"Ono što me stvarno brine je da imamo vanjsku politiku EU, koju zapravo nismo vidjeli na djelu u Ukrajini? Poruka koju su upućivali Ukrajini bila je da je žele vidjeti u Evropskoj uniji i NATO- u, a to je bila lažna poruka nade, osobito prema zapadnoj Ukrajini, koja je više katolička zajednica", kazao je Farage.
On je također ustvrdio da je EU nepotrebno izazvala Moskvu.
"Vjerujem da je EU izravno odigrala ulogu u rušenju demokratski izabrane vlasti u Ukrajini, a iskreno, ako se igrate s ruskim medvjedom, nemojte se čuditi kad reagira", poručio je lider Ujedinjene nezavisne stranke Velike Britanije.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je u ponedjeljak europske snage da se "okupe", nakon dobrog rezultata euroskeptičnih stranaka na europskim izborima u nedjelju.
"Došao je trenutak se da se okupimo i definiramo budućnost Unije", rekao je Barroso u saopćenju, dodajući da je uvjeren u činjenicu da velika većina članova Europskog parlamenta želi iskoristiti izazov i "donijeti opipljive koristi evropskim građanima".
Po posljednjim podacima, Europska pučka stranka (EPP) osvojila je 212 mandata u Europskom parlamentu (28,2 posto), socijalisti 186 (24,8 posto), liberali 70 (9,3 posto), zeleni 55(7,3 posto), konzervativci 44 (5,9 posto), krajnja ljevica 43 (5,7 posto), neovisni 38 (4,8 posto) i krajnja desnica 36 (4,8 posto). Ostalih, novoizabranih je 67 zastupnika (8,9) posto. Oni su mahom iz euroskeptične struje i mediji predviđaju da će takvih zastupnika u EP ukupno biti 141.
U mnogim zemljama, što je još jedna od karakteristika izbora, vladajuće stranke doživjele su poraze. Uz već spomenute Francusku i Britaniju to se dogodilo i u Grčkoj, gdje je krajnje lijeva Siriza s Aleksisom Ciprasom na čelu pobijedila vladajuću koaliciju, te u Švedskoj, Hrvatskoj, Portugalu, Bugarskoj i Češkoj.
U Njemačkoj i Španjolskoj su vladajući ostvarili značajno manji postotak glasova nego na prethodnim izborima.
Eurofili zato slave odaziv na izbore, koji po posljednjim podacima iznosi 43,09 posto.
Iako za samo 0,1 posto veći nego na izborima 2009. neki ga europski političari smatraju povijesnim preokretom trenda. Od 1979. na svakim sljedećim izborima za EP odaziv je bio sve manji.
Pobjednici evropskih izbora su glavne stranke desnog centra - Evropska pučka stranka je osvojila je 212 mjesta, u odnosu na 185 poslanika lijeve grupacije koju čine socijalisti i demokrati.
Ipak, to je za pučane razočaravajući rezultat jer imaju gotovo 60 poslanika manje nego u prethodnom sazivu parlamenta.
Njihov kandidat za predsjednika Evropske komisije, bivši premijer Luksemburga Jean - Claude Juncker, mogao bi biti novi predsjednik Evropske komisije, iako će se i oko toga pregovarati. Sam Junker i nema dvojbi da će novi prvi čovjek komisije.
Lider Socijalista i dosadašnji predsjednik Evropskog parlemnta Martin Schulz upozorava na radikalizma u Evropi.
"Nije potpuno isključeno da – zahvaljujući odluci Ustavnog suda Njemačke – danas bi i njemački propagandista sa ideologijom Adolfa Hitlera mogao ući u Evropski parlament. Vjerujem da ovo nije dobar dan za Njemačku. Ovi ljudi ne bi trebalo da imaju tu vrstu mogućnosti. Umjesto toga naša evropska politika tolrancije, međusobnog poštovanja i jednakosti između država i naroda, trebalo bi da podsjeti da osnova Evrope nije zasnovana na mržnji, netoleranciji i antisemitizmu”, rekao je Schulz.
Dok glavne stranke, pučani i socijalisti i dalje imaju dovoljnu većinu za donošenje zakona, veći broj evropskih parlamentaraca iz „rubnih“ stranaka mogu biti šira platforma za snažniju podršku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u samom srcu Bruxellesa.
Ukoliko uspiju formirati političke grupacije - što je vjerojatno i na desnoj i na lijevoj strani - također će imati koristi iz političkih sredstava Evropskog parlamenta, čak i više od milijun eura godišnje.
Preliminarni rezultati pokazuju da su euroskeptici sa krajnje desnice završili vrlo visoko, čak na samom vrhu, i to u zemljama kao što su Danska, Francuska i Velika Britanija, dok je ekstremna lijevica pobijedila u krizom pogođenoj Grčkoj.
U Francuskoj, Nacionalna fronta, Marine Le Pen „osvaja“ 25 mjesta, u odnosu na tri mjesta prije pet godina. Ta činjenica priredila je priličan šok u Parizu, ali i drugdje.
Le Pen je odmah jasno svima poručila:
"Francuska više ne žele biti vodjena izvana, niti provoditi zakone za koje njeni građani nisu glasali. Ne želimo se pokoravati evropskim povjerenicima koji nisu podložni legitimnosti općeg biračkog prava. Ali, Francuzi su danas učinili prvi korak na dugom i potrebnom putu prema slobodi, što će im omogućiti da otkriju svoj suverenitet, oslobode se ograničenja štednje, utvrdite vlastiti identitet, i da se konačno shvati da su oni ti koji trebaju biti na prvom mjestu u vlastitij zemlji“.
U Velikoj Britaniji, Ujedinjena nezavisna stranka Velike Britanije „prešišala“ je i Konzervativce i Laburiste, utrostručujući broj mandata.
Lider stranke Nigel Farage koji želi izvući Britaniju iz EU-a, prethodno je izjavio da EU ima krvave ruke zbog Ukrajine, a u izbornoj noći još jednom „udario“ po Zapadu zbog politike prema Istoku.
"Ono što me stvarno brine je da imamo vanjsku politiku EU, koju zapravo nismo vidjeli na djelu u Ukrajini? Poruka koju su upućivali Ukrajini bila je da je žele vidjeti u Evropskoj uniji i NATO- u, a to je bila lažna poruka nade, osobito prema zapadnoj Ukrajini, koja je više katolička zajednica", kazao je Farage.
On je također ustvrdio da je EU nepotrebno izazvala Moskvu.
"Vjerujem da je EU izravno odigrala ulogu u rušenju demokratski izabrane vlasti u Ukrajini, a iskreno, ako se igrate s ruskim medvjedom, nemojte se čuditi kad reagira", poručio je lider Ujedinjene nezavisne stranke Velike Britanije.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je u ponedjeljak europske snage da se "okupe", nakon dobrog rezultata euroskeptičnih stranaka na europskim izborima u nedjelju.
"Došao je trenutak se da se okupimo i definiramo budućnost Unije", rekao je Barroso u saopćenju, dodajući da je uvjeren u činjenicu da velika većina članova Europskog parlamenta želi iskoristiti izazov i "donijeti opipljive koristi evropskim građanima".
Po posljednjim podacima, Europska pučka stranka (EPP) osvojila je 212 mandata u Europskom parlamentu (28,2 posto), socijalisti 186 (24,8 posto), liberali 70 (9,3 posto), zeleni 55(7,3 posto), konzervativci 44 (5,9 posto), krajnja ljevica 43 (5,7 posto), neovisni 38 (4,8 posto) i krajnja desnica 36 (4,8 posto). Ostalih, novoizabranih je 67 zastupnika (8,9) posto. Oni su mahom iz euroskeptične struje i mediji predviđaju da će takvih zastupnika u EP ukupno biti 141.
U mnogim zemljama, što je još jedna od karakteristika izbora, vladajuće stranke doživjele su poraze. Uz već spomenute Francusku i Britaniju to se dogodilo i u Grčkoj, gdje je krajnje lijeva Siriza s Aleksisom Ciprasom na čelu pobijedila vladajuću koaliciju, te u Švedskoj, Hrvatskoj, Portugalu, Bugarskoj i Češkoj.
U Njemačkoj i Španjolskoj su vladajući ostvarili značajno manji postotak glasova nego na prethodnim izborima.
Eurofili zato slave odaziv na izbore, koji po posljednjim podacima iznosi 43,09 posto.
Iako za samo 0,1 posto veći nego na izborima 2009. neki ga europski političari smatraju povijesnim preokretom trenda. Od 1979. na svakim sljedećim izborima za EP odaziv je bio sve manji.
