Na pozive srpskim članovima Centralne izborne komisije (CIK) BiH da podnesu ostavke nakon odluka visokog predstavnika o izbornom zakonu, iz te komisije poručili su vlastima Republike Srpske (RS) da je jedino CIK nadležan za provođenje izbora u Bosni i Hercegovini (BiH). Istovremeno, članica ove komsije iz Republike Srpske (RS) izjavila je da neće dati ostavku.
Vlada RS saopćila je 6. aprila da je "neprihvatljivo nametanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine" i pozvala sve članove organa za provođenje izbora iz ovog entiteta da podnesu ostavke. Iz ovog bh. entiteta najavili su da će usvojiti entitetski izborni zakon i prema njemu provesti ovogodišnje lokalne izbore.
Iz CIK-a BiH podsjećaju da je Izbornim zakonom BiH isklјučiva nadležnost da koordinira, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora data toj instituciji.
"Izbornim zakonom BiH nije predviđena bilo kakva uloga drugih izbornih komisija u provođenju ovih ovlaštenja Centralne izborne komisije BiH, niti mogućnost ove institucije da ova ovlaštenja prenese na bilo koju drugu izbornu komisiju", saopćili su iz CIK-a.
Poručili su kako su "sve izborne komisije, kao i birački odbori, dužni postupati nezavisno i nepristrasno, poštovati Ustav i zakone Bosne i Hercegovine, te vjerno i savjesno obavlјati dodijelјene dužnosti".
Saopštenje su, kako se navodi na stranici CIK-a, izdali kao reakciju na informaciju Vlade Republike Srpske kojom se pozivaju članovi organa za provođenje izbora iz Republike Srpske, da podnesu ostavke, nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo odluku o izmjenama Izbornog takona BiH.
Istovremeno, u posebnom saopštenju Vanja Bjelica-Prutina, članica CIK-a iz Republike Srpske, je navela da zahtjev Vlade RS smatra nezakonitim, a u političkom smislu "svojevrsnim pritiskom na nezavisan i nepristrasan rad člana CIK BiH".
"Prava i obaveze člana CIK-a BiH propisani su Izbornim zakonom BiH i kao takva ne mogu biti predmet ograničavanja ili ukidanja, pa ni zahtijevanja ostavke vlade bilo kojeg entiteta", poručila je ona.
U saopštenju dodaje kako do danas "nije primila zaključak Vlade RS", ali da po njemu "ne misli postupiti niti dozvoljava uplitanje u njen rad i političke pritiske".
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je nametnuo krajem marta izmjene Izbornog zakona BiH koje predviđaju jačanje izbornog integriteta. Početkom aprila jedan dio te odluke je promijenio tako što je produžio mandat članovima Centralne izborne komisije BiH.
Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, kao i Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, više puta su ponovili da je CIK BiH u trenutnom sazivu "nelegalna institucija", jer su ove dvije stranke, kako navode, "preglasane glasovima opozicije i dijela vladajućih stranaka" prilikom izbora tri člana CIK-a tokom 2020. godine.
CIK BiH broji sedam članova, po dva člana iz reda srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda, te jedan član iz reda Ostalih.
Članove, kojima mandat traje sedam godina, bira Parlament BiH na prijedlog stalne Komisije za imenovanje pri Predstavničkom domu BiH.
Inače, tzv. Bonnske ovlasti dozvoljavaju visokom predstavniku u BiH da može nametati i mijenjati zakone, te smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Predstavnici vlasti u entitetu Republika Srpska, okupljene oko Saveza Nezavisnih socijaldemokrata na čijem je čelu Milorad Dodik, koji se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije, ranije su najavili da neće poštovati Schmidtovu odluku. Najavljeno je da će u RS lokalne izbore 2024. godine sprovesti po izbornom zakonu tog entiteta, čiji je nacrt, kao odgovor na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koje je Schmidt nametnuo, Skupština RS usvojila 29. marta.
Dodik, koji je i predsjednik RS, najavio je da će prijedlog entitetskog izbornog zakona biti usvojen 20. aprila.
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad sprovođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
