Nikola Pašinjan, vođa protesta koji su doveli do političkog vakuma u Armeniji, izjavio je da se sastao sa novim predsjednikom zemlje i da se nada da će mu on pružiti podršku u izboru za premijera, prenosi informaciju Associated Pressa britanski The Guardian.
Armenski parlament treba danas da izabere premijera koji će zamijeniti Serža Sargsijana, koji je prošle sedmice podnio ostavku nakon protesta na ulicama.
Guardian podsjeća i da su Pašinjanovi sljedbenici blokirali saobraćaj u glavnom gradu Erevanu dok su marširali ka Trgu Republike na antivladinom mitingu. Protesti su se održavali cijelu sedmicu nakon što je Sargsijan postao premijer, jer je zbog zakonskih ograničenja bio prisiljen da se povuče sa mjesta predsjednika.
"Vršilac dužnosti premijera Karen Karapetijan, koji je prošle sedmice imenovan za tu funkciju, je iz Sargasijanove republikanske stranke", navodi list i dodaje da je portparol te stranke izjavio da oni neće predlagati kandidata za premijera, ali da će poslanici koji su članovi te stranke glasati na isti način.
SAD pomno prate situaciju
Razriješenje situacije u Armeniji je važno za Ameriku, pa je tako State department saopćio da veoma pažljivo prati situaciju, piše na sajtu RFE.
"Kao prijatelji Armenije, pozivamo sve partije da pregovaraju o formiranju nove Vlade u skladu sa ustavom i da se postigne dogovor koji je u interesu svih Armena", navodi se u saopćenju.
Podsjeća se i da Pašinjan u svom govoru 27. aprila nije pristalicama obećao nikakve "geopolitičke preokrete".
Rusija - glavni saveznik i trgovinski partner Armenije – saopćila je da neće učestvovati u tome dok se sve ne završi.
Međutim, predsjednik Vladimir Putin 26. aprila razgovarao je telefonom sa Karapetijanom, bivšim menadžerom Gasproma, pozivajući na brzo rješavanje krize u Armeniji - koje bi odražavalo ishod prošlogodišnjih parlamentarnih izbora koje je dobila Sarkisijanova republikanska partija, saopćeno je iz Kremlja.
Pašinjan je, 29. aprila obećao da će poboljšati odnose s Moskvom, rekavši da će Armenija i Rusija "imati koristi od ovog procesa" ako on postane premijer.
Ali je dodao: "Mi ćemo također pojačati naše odnose u svim pravcima i proširiti odnose sa EU, SAD, Kinom, Iranom i Gruzijom. Postoji svaki preduslov za to", rekao je on.
Ruska igra iznutra
Međutim, prema tekstu britanskog Independenta, Rusija je već krenula u akciju.
"Tajne delegacije su preplavile Erevan i okolinu , a u njih je uključen i šef predsjednikovog kabineta Vaino", objavljuje list i precizira da je u prošli četvrtak ministar vanjskih poslova Jermenije bio u Moskvi, kao i da je Putin razgovarao sa Karapetijanom.
"Taj poziv na visokom nivou doveo je do promjene u igri", tvrdi Independent koji smatra da je to dovelo do implicitnog favoriziranja stare garde koja je bila protiv demonstracija.
Razvoj događaja mnogima je ukazao da se Kremlj sprema da otvoreno postavi svog čovjeka na terenu.
"Karapetijan se sada doživljava kao čovjek u misiji, koji je više posvećen ispunjavanju zahtijeva Moskve nego ispunjavanju očekivanja za promjene u Armeniji", kaže Ričard Giragosijan, direktor Centra za regionalne studije, nezavisne think tank organizacije u Erevanu.
Britanski dnevnik navodi i da su se opoziciona rukovodstva pažljivo distancirala od anti-ruskih osjećanja.
U mnogim nastupima Pašinjan je tvrdio da podržava ekonomsku i vojnu saradnju sa Rusijom, uključujući zadržavanje baze ruske vojske. On je takođe insistirao da je armenska revolucija imala malo zajedničkog sa drugim, tzv. anti-ruskim kolor revolucijama.
"Ovo nije Euromajdan", rekao je, aludirajući na ukrajinsku revoluciju prije četiri godine. "Ovom pokretu nijedan peni nije stigao od stranih agencija."
Međutim, podrška Moskve u suprotstavljanju dominaciji protesta, može dovesti do toga da ta neutralnost bude sada u opasnosti - i to sa nepredvidivim posljedicama.
"Putin i Karapetijan pogrešno razmišljaju o raspoloženju na armenskim ulicama", kaže Giragosijan i dodaje: "Njima nedostaje prva lekcija iz propasti Serža Sargsijana: da je opasno za bilo koju izabranu elitu da ignoriše zahtjeve naroda za promjenama."