Slovenački ministar vanjskih poslova Karl Erjavec rekao je u petak da njegova zemlja razmišlja o naručivanju sigurnosne ograde, ali je ne bi koristili s ciljem zbog kojeg to čini Mađarska jer "ograda nema smisla ako izbjeglice budu preusmjerene u Mađarsku".
Slovenska ministrica unutrašnjih poslova, Vesna Gyoerkoes Žnidar popodne je izjavila kako je Slovenija od Evropske unije zatražila financijsku i materijalnu pomoć za zbrinjavanje migranata, a pomoć su Sloveniji ponudile i Italija, Austrija i Njemačka te zemlje Višegradske četvorke - Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska.
Žinadr je rekla da je Sloveniji ponuđena i pomoć Frontexa, ali to ne bi zaustavilo nekontrolisano ulaženje izbjeglica u Sloveniju, već bi Frontex trebao biti upućen u Hrvatsku, kao vanjsku granicu EU-a, te u Grčku radi kontrole priliva migranata iz Turske.
"Slovenska strana zasad odbija hrvatski prijedlog da policije dviju zemalja zajednički registiriraju migrante u hrvatskim vlakovima koji putuju prema Sloveniji ", rekla je u petak hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
Pusić kaže da su se Slovenci našli u teškoj situaciji koju ne mogu savladati.
"To je prirodno. I nama je bilo tako u početku", rekla je Pusić novinarima poslije prijema za strane diplomate povodom 70. godišnjice osnivanja UN-a i istaknula da je zato Hrvatska susjednoj zemlji ponudila pomoć.
"Mi im nudimo da njihova policija, zajedno s našom u vlakovima od Tovarnika do slovenske granice registrira ljude", rekla je Pusić.
"To su putnički vlakovi, putuju dugo i stigne se registrirati pola, ako ne i više putnika", objasnila je Pusić i kazala da bi se tako smanjio pritisak na slovensku administrativnu proceduru. "Jer vi ne možete, to sad i oni sami vide, držati ljude tamo četiri ili pet dana".
"Stvar je jasna. Onoliko ljudi koliko iz Grčke uđe u Makedoniju, toliko će ih za 24 ili 48 sati biti na hrvatskoj pa na slovenskoj granici", rekla je Pusić. "I zato ne treba izmišljati nekakve kvote, 'može samo ovoliko ili onoliko', nego se treba dogovarati i surađivati", dodala je i poručila da ponuda ostaje otvorena.
U sinoćnjem razgovoru za Slovensku televiziju, premijer Miro Cerar je Hrvatsku optužio da se u migrantskoj krizi ponaša 'neevropski' i da migrante namjerno šalje na granicu Slovenije.
Kako je rekao telefonski je upozorio premijera Milanovića da takvo ponašanje može biti opasno i u budućnosti izazvati sukobe.
Jutros mu je odgovorio hrvastki premijer Zoran Milanović.
"Puno vike ni zbog čega. Slovenija je pet dana u ovoj situaciji. Njima je jednostavnije jer oni izbjeglice prevoze samo tridesetak kilometara, a mi tristo", izjavio je premijer Milanović.
"Ne znam kaj pričaju u Ljubljani", dodao je.
Izbjegličkoj krizi ne nazire se kraj. Kroz Hrvatsku je u 37 dana prošlo 227.157 ljudi, a hiljade novih su na putu. Priliv iz smjera Bapske ponovno se pojačava - prema prihvatilištu u Opatovcu.
Ondje trenutho 1.600 izbjeglica čeka na registraciju.
Prema najavama, s juga Srbije stiže od 6.000 do 8.000 ljudi.
Napetost raste jer hrvatska policija propušta izbjeglice u manjim skupinama, bilo je naguravanja, pa i tučnjave.
Šatori humanitarnih organizacija u Berkasovu su prepuni, a ljekari bez granica imaju sve više posla. Na srbijanski prijelaz Berkasovo, s kojega migranti ulaze u Hrvatsku kod srijemskog sela Bapska neprekidno stižu autobusi s izbjeglicama.
Od ponoći do 15 sati u Hrvatsku ušlo je 4.148 migranata.
Ministar poljoprivrede Hrvatske, Tihomir Jakovina u petak je u Slavonskom Brodu posjetio mjesto koje se priprema za privremeni zimski tranzitni centar za izbjeglice, a nakon obilaska je novinarima rekao da se na uređenju intenzivnio radi i da će više stotina Brođana biti angažovano na logističkim poslovima u tom centru.
Ministar nije mogao potvrditi neslužbene najave da bi kamp u industrijskoj zoni Bjeliš s radom trebao započeti slijedeće sedmice, ali je rekao kako se na uređenju kampa intenzivno radi.
"Sve službe i institucije ovdje maksimalno i odlično rade", kazao je.
"Ne vidim ni jedan konkretan razog zašto se ovakav jedan centar ne bi sagradio na periferiji grada," rekao je novinarima koji su tražili da komentariše jučerašnji prosvjed protiv gradnje kampa u Slavonskom Brodu.
"Hrvatska u ovoj migrantskoj krizi prije svega pokazuje profesionalnost i humanost u odnosu prema ljudima koji su ne svojom krivicom morali otići iz svoje države. To su ljudi koji žele u što humanijim uvjetima proći kroz Hrvatsku i otići prema zapadu i sjeveru Evrope. Tu se moramo pokazati ne kao dobri domaćini nego kao država koja je dorasla zadatku", rekao Jakovina nakon obilaska kampa.
VIDEO: Ulazak u Hrvatsku traje satima
Ranko Ostojić i Nebojša Stefanović, ministri unutrašnjih poslova Hrvatske I Srbije dogovorili su danas na sastanku održanom na graničnom prijelazu Bajakovo bolju saradnju vlasti dvije zemlje po pitanju izbjegličke krize.
Postignuta su dva konkretna dogovora.Prva je da će uspostavom zimskog tranzitnog centra u Slavonskom Brodu izbjeglice tamo stizati direktno vozom iz Šida, što znači da neće biti njihovog dosadašnjeg mučenja i prelaženja zelenih granica.
Ministri unutrašnjih poslova Hrvatske i Srbije dogovorili su danas bolju saradnju po pitanju izbjegličke krize. Hrvatska gradi zimski tranzitni centar i nudi pomoć Slovencima ali oni to odbijaju i traže pomoć od EU.
Kako je rekao ministar Ostojić kapacitet tranzitnog centra biće 5.000 ljudi.
Druga stvar koju su dogovorili odnosi se na aktualni prijelaz Berkasovo-Bapska, gdje će policija Srbije biti više angažovana u pravljenju reda među izbjeglicama prije njihova ulaska u Hrvatsku, a kako bi time pomogli hrvatskoj policiji u njihovom prihvatu.
Oba ministra saglasili su se i da je ključ rješenja ovog problema u Turskoj, ali i da, dok se to ne dogodi, zemlje na ruti moraju puno bolje sarađivati nego do sada.
Nakon 35 dana od kada se izbjeglički talas preselio preko Hrvatske, ovo je prvi konkretan korak u saradanji Srbije i Hrvatske kada je riječ o izbjegličkoj krizi.
Istovremeno val migranata i izbjeglica koji ulaze u Sloveniju iz Hrvatske sve je veći, a Hrvatska je istovremeno na granici sa Srbijom ponovno otvorila prijelaz Berkasovo - Bapska i pustila dio ljudi da uđe.
Turska najavljuje da će novi talas izbjeglica krenuti ka Evropi
Turske vlasti su najavile da će novi talas sirijskih izbjeglica krenuti ka Evropi.
Reutersu je potpredsjednik turskog Crvenog polumjeseca, Kerem Kinik rekao:Sama Turska se priprema se za novi priliv.Kako procjenjuju stići će desetine hiljada novih izbjeglica iz Sirije iz oblasti koje bombarduju vladine snage i ruski ratni avioni, posebno u oblastima Alepa i Hame.Kako kažu turski zvaničnici, mnogi od njih pokušaće se na ilegalan način domognu Evrope.
“Pripremamo naše timove za nove talase. Imamo mobilne kuhinje i pakete sa hranom”.
Situcija se u oblasti Alepa i Hame naglo pogoršala od kada se Rusija uključila u vazdušne udare.
„To je posbeno uticalo na stanovništvo južnog i istočnog dijela Alepa.Ugrubo između 70 000 i 80 000 ljudi napustilo je svoje domove i stanove i sada pokušavaju da se domognu sigurnog skloništa ", rekao je Kinik britanskoj agenciji.
VIDEO: Zatvaranje granice nije rješenje
Grčka je sa druge strane objavila u petak, da je broj izbjeglica i migranata koji su stigli u tu zemlju za pet dana i to do 21.oktobra, bio 48 000.To je potvrdila i Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
IOM kaže da je posljednjim evidentiranim dolascima, ukupna brojka izbjeglica koji su ove godine preko Mediterana ušli u Evropu 681.000.
Istovremeno je Amin Award direktor UNHCR za Bliski istok, rekao da su ruski vazdušni udari i pojačane borbe oko sirijskog grada Alepa dodatno doprinijele "dinamici raseljavanja" za oko 30 000 novih raseljnih, ali to nije presudno uticalo na izbjeglički egzodus.
Predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker, na incijativu njemačke kancelarke Angele Merkel sazvao je vanredni sastanak u Briselu u nedjelju, 25.oktobra, na kojem će se rapstavljati o izbjegličkoj krizi na Balkanu.
Junkerova kancelarija je saopštila u srijedu, 21.oktobra, da će se osim lidera EU koji su pogođeni izbjegličkom krizom sastanku prisustvovati i predstavnici Srbije i Makedonije.
Samo prošlog mjeseca u Evropsku uniju je ušlo 170.000 izbjeglica, a u Libanu, Jordanu, Egiptu i Turskoj još ih je 4 miliona.
