Bosna i Hercegovina i dalje radi na uspostavi kapaciteta za smještaj migranata. Iako se o potencijalnim lokacijama govori već mjesecima, neke od njih nisu još ni preuzete, niti adekvatno opremljene, poput kasarne Ušivak ili kapaciteta Agrokomerca u Velikoj Kladuši. Paralelno, kako upozoravaju policijski izvori, u BiH ulaze stotine novih izbjeglica i migranata koji pokušavaju da se domognu Hrvatske i zapadne Evrope. Dok ne uspiju, žive u nehumanim uslovima i neorganizovanim kampovima. Za to vrijeme bh. političke strukture od njihove nevolje prave vlastitu promociju, smatraju analitičari.
- Bosanska Krajina iščekuje odluku o izmještanju migranata
- Policija će migrante iz RS transportovati u FBiH
Prema zvaničnim podacima nešto više od 10 hiljada migranata i izbjeglica od početka godine ušlo je u BiH, a oko polovine ih je i izašlo iz zemlje, uglavnom ilegalnim kanalima. Oni koji nisu uspjeli nalaze se mahom na području Unsko-sanskog kantona, gdje borave u nehumanim uslovima, poput Đačkog doma u Bihaću.
Bh. vlasti koje su još prije dvije i po godine, kada su krenule i prve rute preko BiH, tvrdile da ima dovoljno kapaciteta, te da postoji strategija, sada izlaze s informacijama kako su tek u fazi preuzimanja određenih objekata. Kasarna Ušivak, prema posljednjim podacima još nije ni izbliza spremna da primi migrante i izbjeglice, iako se već mjesecima čeka na njeno useljenje, jednako je i sa drugim kapacitetima.
To je potvrdio i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
"Hotel Sedra se adaptira i on će primiti porodice sa djecom. Što se tiče ostalih lokacija sačekat ćemo da nas uvedu u posjed kako bi mi mogli pristupiti samoj lokaciji i uložili sredstva za pripremu smještaja za migrante. I sami ste vidjeli kada se spominje neka lokacija da dolazi do rekacija načelnika, lokalne zajednice itd, a mi ćemo reagovati u skladu sa našim nadležnostima", istakao je Zvizdić.
Dok se čeka reakcija o kojoj govori Zvizdić, na bh. granici sa Srbijom migranti ne čekaju. Oko 800 ih je već došlo na teritoriju Bijeljine, a svakodnevno prelaze i u Zvornik, Trebinje...
"Vi ste danas mogli da čujete da je Bijeljina mjesto na koje oni najviše dolaze i u ovom momentu to zaista postaje problem. Ne mogu da kažem da je to na granicama neke humanitarne katastrofe. Naravno da nije, s obzirom da ovo tijelo precizno koordinira aktivnosti na terenu. Mi smo i danas istakli činjenicu da dolazi jesen i zima, da imamo pravo da se pitamo na koji način će oni da reaguju ukoliko se budu u tom periodu zadržali na našoj teritoriji, s obzirom na to da oni imaju sve manje i manje novca i da to može da dovede do kolapsa funkcionisanja naših zdravstvenih službi, policije i tome slično", rekao je gradski menadžer grada Bijeljina Miloš Stevanović.
Da će stanje biti gore govore i operativni podaci bh. sigurnosnih agencija koje navode da se u Loznici nalazi između 2.000 i 3.000 neprijavljenih izbjeglica i migranata koji čekaju na prelazak u BiH.
A u BiH ih čekaju nimalo humani uslovi, poručuju humanitarci. O onome što je vidio na terenu Adnan Tatarević iz organizacije „Pomozi.ba“ kaže.
„Ti ljudi borave, izuzev malog broja njih koji su u skromnim državnim kapacitetima, u totalno neljudskim ulovima. To su neki improvizovani kampovi, ili nešto poput Đačkog doma u Bihaću, i naravno da smo zakazali svi.“
Iako bi trebalo da su zaštićeni međunarodnim konvencijama, izbjeglice imigranti su potpuno prepušteni sami sebi, a njihova se nevolje koristi kao politička manipulacija, upozorava predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.
„Mi vidimo kakve poruke dolaze iz neke lokalne zajednice, vidimo kakve su poruke iz Republike Srpske, vidimo da se tu sada rade sramne, prizemne manipulacije sa građanima, izazivanje straha, pa čak i mržnje prema migrantima, nepovjerenja... Vidimo da iz Republike Srpske dolaze jasne poruke da tu neće utočište naći ni jedan jedini migrant, pa onda opet priče o ponovnoj nekoj promjeni etničke strukture stanovništva itd... I onda jednostavno zaista vidimo da sa ovakvom garniturom političara imamo vrlo ozbiljan problem, i sa mnogim drugim pitanjima, ne samo sa migrantskom krizom. Ono što možemo da se nadamo – da će migranti vrlo brzo shvatiti da im je sve mnogo bolje nego da prolaze ili da dolaze u Bosnu i Hercegovinu.“
Na ove probleme upozoravali su i iz sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Dekan fakulteta Nedžad Korajlić za Radio Slobodna Evropa kaže kako pritisak raste. Migranti su izloženi svemu, a ponajprije kriminalnom miljeu koji koristi priliku, te kroz krijumčarenja pokušava da ih prebaci na teritorij Hrvatske, kako bi se domogli EU.
„Tako je to u ovo trenutno vrijeme biznis, trgovina, koja je najprofitabilnija kada su u pitanju ti nelegalni oblici prebacivanja ljudi i sve drugo što to nosi – trgovinu ljudima, uvijek tu možete imati i trgovinu organima, trgovinu različitim vrstama dokumenata, trgovinu oružjem, trgovinu svim drugim negativnim elementima, koji mogu sutra da dovedu u pitanje i kredibilitet Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu. Sve te osobe prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu. Ne možemo reći da su oni svi sigurnosni izazov. Oni jesu sigurnosni izazov u smislu da mogu doći u situaciju da se bore za svoju golu egzistenciju i da moraju onda da prežive. Ako im mi ne obezbijedimo smještaj, ako im ne obezbijedimo ishranu, liječenje, oni će morati to da rješavaju za svoju porodicu.“
Korajlićeve riječi potvrđuju i u graničnoj policiji BiH, čija portparolka Sanela Duljković navodi:
„Zadnje dvije operativne akcije su bile 'Taurus' i 'Oks' i realizirane su u aprilu 2018., gdje su presječene i razbijene dvije organizirane kriminalne grupe koje su krijumčarile ilegalne migrante iz BiH u Hrvatsku i za to uzimale po osobi između 500 i 550 eura.“
Kriza je pokazala i kako razjedinjene policijske strukture nisu u stanju da se izbore sa problemom. Naime, Graničnoj je policiji neophodna pomoć a policijske srukture koje su izdvojile svoje kadrove našle su se u problemu, nakon što je u jednom trenutku njihovo finansiranje postalo upitno, te su vlasnici smještajnih kapaciteta u kojima borave policajci koji su na terenu najavili kako će otkazati boravak, jer im nije plaćeno. Nakon upozorenja Vijeće ministara BiH odobrilo je iz budžeta 230 hiljada eura kako bi se pokrili troškovi.
Facebook Forum