Milioni Iranaca izaći će na birališta 14. juna kako bi glasali za nasljednika Mahmuda Ahmadinedžada. Pet je dana trajao proces kandidiranja, tokom kojeg se 686 žena i muškaraca prijavilo za potencijalnog predsjedničkog kandidata. Veliko vijeće je odredilo da osmorica ispunjavaju sve uvjete.
Vijeće sastavljeno od 12 članova koje se naziva i čuvarima Ustava, provjerilo je sve kandidate i odredilo da u uži izbor, medju ostalim, mogu ući:
Said Džalili, 47-godišnji pripadnik nove generacije islamskih revolucionara, poznat kao pregovarač za nuklearno pitanje, zapravo je tvrdo krilo iranske političke scene.
Ali Akbar Velajati ima 67 godina i glavni je Hamneijev savjetnik za unutrašnja pitanja. Po zanimanju je pedijatar koji je specijalizirao infektivne bolesti na američkom univerzitetu John Hopkins.
Mohamead Bager Kalibaf, aktuelni gradonačelnik Teherana, ima 51 godinu i smatra se umjerenim konzervativcem, baš kao i 61-godišnji Mohamed Reza Aref.
Mohsenu Rezaiu su ovo drugi predsjednički izbori, a preostalim konzervativcima: Mohamedu Garaziju, Hasanu Rohaniju, te Golamu Adelu, prva kandidatura na predsjedničkim izborima u Iranu.
Vijeće koje je odredilo odabrane, čine šestorica članova koje odredjuje direktno veliki ajatolah ali Hamnei, a preostalih šest imenuje pravosudje. Koje je, treba li uopšte naglašavati, pod direktnim utjecajem ajatolaha.
Podobnost kandidata temelji se na faktima, kakvi su školska naobrazba, političko iskustvo i starost – najmanje 18 godina do beskonačnog. Ali, mnogo važnije za Vrhovno vijeće jesu „nematerijalni“ kriteriji kao što su odanosti šijitskom islamu i vjera u načela islamske republike.
Iranski izborni zakon omogućava Vijeću široke ovlasti poznate i kao "proizvoljni nadzor", što znači da mogu diskvalificirati kandidata, čak i ako zadovoljava sve kriterije.
Scott Lucas, specijalist za Iran na univerzitetu u Birmingham-u ocjenjuje:
"Službeni odgovor o odbijanju nekog kandidata temelji se na kriterijima, ali iz iskustva znamo da to nije tako. Vijeće nije obavezno obrazložiti kako su došli do odluke da neko nije podoban. Oni jednostavno objave da su to ljudi koji ne mogu u dalju utrku.“
Prošlost nije iznevjerila ni ovoga puta: izbjegnuti su kandidati koji već ne pripadaju vladajućoj eliti, zatim reformisti, umjereni političari i,naravno,žene.
Kandidati koji su ušli u uži izbor imaju tri sedmice vremena za predizbornu kampanju.
Vijeće sastavljeno od 12 članova koje se naziva i čuvarima Ustava, provjerilo je sve kandidate i odredilo da u uži izbor, medju ostalim, mogu ući:
Said Džalili, 47-godišnji pripadnik nove generacije islamskih revolucionara, poznat kao pregovarač za nuklearno pitanje, zapravo je tvrdo krilo iranske političke scene.
Ali Akbar Velajati ima 67 godina i glavni je Hamneijev savjetnik za unutrašnja pitanja. Po zanimanju je pedijatar koji je specijalizirao infektivne bolesti na američkom univerzitetu John Hopkins.
Mohamead Bager Kalibaf, aktuelni gradonačelnik Teherana, ima 51 godinu i smatra se umjerenim konzervativcem, baš kao i 61-godišnji Mohamed Reza Aref.
Mohsenu Rezaiu su ovo drugi predsjednički izbori, a preostalim konzervativcima: Mohamedu Garaziju, Hasanu Rohaniju, te Golamu Adelu, prva kandidatura na predsjedničkim izborima u Iranu.
Vijeće koje je odredilo odabrane, čine šestorica članova koje odredjuje direktno veliki ajatolah ali Hamnei, a preostalih šest imenuje pravosudje. Koje je, treba li uopšte naglašavati, pod direktnim utjecajem ajatolaha.
Podobnost kandidata temelji se na faktima, kakvi su školska naobrazba, političko iskustvo i starost – najmanje 18 godina do beskonačnog. Ali, mnogo važnije za Vrhovno vijeće jesu „nematerijalni“ kriteriji kao što su odanosti šijitskom islamu i vjera u načela islamske republike.
Iranski izborni zakon omogućava Vijeću široke ovlasti poznate i kao "proizvoljni nadzor", što znači da mogu diskvalificirati kandidata, čak i ako zadovoljava sve kriterije.
Scott Lucas, specijalist za Iran na univerzitetu u Birmingham-u ocjenjuje:
"Službeni odgovor o odbijanju nekog kandidata temelji se na kriterijima, ali iz iskustva znamo da to nije tako. Vijeće nije obavezno obrazložiti kako su došli do odluke da neko nije podoban. Oni jednostavno objave da su to ljudi koji ne mogu u dalju utrku.“
Prošlost nije iznevjerila ni ovoga puta: izbjegnuti su kandidati koji već ne pripadaju vladajućoj eliti, zatim reformisti, umjereni političari i,naravno,žene.
Kandidati koji su ušli u uži izbor imaju tri sedmice vremena za predizbornu kampanju.
