Vanrednim letom iz Sočija, u Beograd su u srijedu uveče stigla 123 radnika koji su u petak privedeni u ovom ruskom gradu zbog rada bez dozvole. Među 123 radnika bilo je i 18 državljanja Bosne i Hercegovine. Među njima i tridesetosmogodišnji Miomir Stolica iz Bileće.
On je prije dva mjeseca otišao u Rusiju da radi na građevini. Ne zna ni ime građevinske firme za koju je radio. Dva mjeseca je živio u potpuno neuslovnoj zgradi na gradilištu u Sočiju. gdje je otišao, kaže, preko prijatelja. U petak je priveden sa još 17 bh. državljana. Preko Ambasade Srbije stigao je u Beograd, a u srijedu ujutro kući u Bileću. Za Radio Slobodna Evropa ispričao je kako i preko koga je otišao u Rusiju na rad na crno.
Miomir Stolica jedan je od bh. radnika koji su ilegalno radili na građevini u ruskom gradu Soči. Svi su, sudeći po onome što su do sada ispričali novinarima, u Rusiju otišli na sličan način. Miomir kaže da je otišao prije dva mjeseca, uz obećanje da će njihov boravak u Rusiji biti legalizovan. Od obećanih papira ipak nije bilo ništa:
„Otišli smo preko nekog prijatelja Srećka Vujovića iz Aranđelovca koji je garantovao da će biti u redu. Tamo nas je dočekao taj neki Raško Tanaskić, kako se već preziva - nemam pojma. Došli smo kod njega na to neko gradilište. On je garantovao da će to biti u redu. Usput je dolazio i konzul Srbije Živković, koji je garantovao da sve će biti u redu. I na kraju se sve to iskomplikovalo.“
Miomira i još 17 bh. građana koji su radili u Sočiju u petak je zbog neposjedovanja papira i rada na crno privela ruska policija. Uz pomoć Ambasade Srbije, zajedno sa radnicima iz te zemlje, u utorak uveče su stigli u Beograd. Kako se desilo da budu tako prevareni? Miomir odgovara:
„Radili smo tamo na nekom gradilištu, nismo isplaćeni, ali to je manje bitno, najbitnije je da smo došli kući. Uhapšeni smo prije pet, šest dana. Bili smo u pritvoru, pa smo bili u zatvoru, pa smo se obratili Ambasadi BiH, koja nije ništa mogla da učini za nas. Pomogao nam je ambasador Srbije. On nas je sinoć ukrcao na neki avion koji je bio spremljen od Vlade Srbije za Soči.“
U Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine demantuju informaciju kako nisu ništa uradili za bh. državljane u Sočiju. Pomoćnik ministra Zoran Perković u izjavi za BH radio 1 tvrdi kako su bh. vlasti urgirale da se radnici iz BiH vrate avionom sa srbijanskim radnicima.
„Radilo se ovdje o jednoj paradoksalnoj situaciji da je bilo pet puta više državljana Srbije u ilegalnom radu i boravku nego što je bilo naših državljana. Iz tih razloga Vlada R Srbije organizirala je čarter let. Taj oblik kooperacije između BiH i Srbije u međusobnoj pomoći u konzularnim pitanjima nije ništa neobično. Mi čak imamo i međunarodni sporazum kojim smo uredili to pitanje između dvije zemlje“, navodi Perković.
"Krije se još radnika"
Miomir Stolica iz Bileće kaže da u Sočiju ima još radnika iz Bosne i Hercegovine. Kriju se da ne budu uhapšeni:
„Dosta ljudi se nije predalo i nije uhapšeno. Kriju se, obećavaju im ovo i ono. Mi smo bili iz Bileće, bilo je ih iz Gradiške, Prijedora, Banjaluke, iz Višegrada. To što sam nabrojao znam sigurno da je bilo. A šta će biti sutra, prekosutra to ćemo vidjeti. Ali ima ljudi koji još nisu spašeni i ko zna šta će biti s njima.“
Motivi za odlazak na ilegalan rad van granica Bosne i Hercegovine svima su znani. Opšta nemaština i teška ekonomsko-socijalna situacija u zemlji. To je i Miomirova priča.
Na pitanje šta ga je natjeralo da ode u Soči, Miomir kaže:
"Šta me natjeralo da odem?! Recimo da sam oženjen, imam malo dijete, nemam posla u BiH, nisam u SNSD-u."
Kao i ostali radnici, dva mjeseca je Miomir živio u potpuno neuslovnoj zgradi na gradilištu. Sve što su imali, kaže, je krevet:
„Na gradilištu gdje smo radili tu smo bili i smješteni, u zgradi koja je bila neuslovna potpuno, ne neuslovna nego uopšte nije bila normalna za neki život. Ni kupatila, ni wc-a ni tople vode, ni hladne vode. Ništa. Samo smo imali krevet - i to je to. Poslije toga je ta federalna imigraciona služba došla, pokupila nas na gradilištu. Ovih pet iz Bileće su se prijavili dobrovoljno zato što nam je bio istekao imigracioni list. U svakom slučaju dobro je što smo se prijavili - došli smo kući. Bez para - ali stigli smo kući.“
U Beograd su stigli i ostali radnici iz BiH koji su uhapšeni u Sočiju. Nakon što su prenoćili u Beogradu, neki su, uz pomoć Predstavništva RS u Srbiji, u srijedu otputovali svojim kućama. Mladen Cicović, direktor Predstavništva Republike Srpske u Beogradu:
„Naši su posljednji napustili jer su jedni imali autobuse u 12.00, jedni u 12.40. Ovi naši su svi išli preko neke agencije iz Šapca. Ljudi su onako baš u jednom teškom stanju.“
Prema podacima sindikata iz Beograda, desetine hiljada ljudi iz Srbije i drugih zemalja bivše Jugoslavije radi na gradilištima u Rusiji, u koju odlaze preko sumnjivih agencija, gdje često bivaju prevareni, bez plata i osnovnih uslova za smještaj i rad.
On je prije dva mjeseca otišao u Rusiju da radi na građevini. Ne zna ni ime građevinske firme za koju je radio. Dva mjeseca je živio u potpuno neuslovnoj zgradi na gradilištu u Sočiju. gdje je otišao, kaže, preko prijatelja. U petak je priveden sa još 17 bh. državljana. Preko Ambasade Srbije stigao je u Beograd, a u srijedu ujutro kući u Bileću. Za Radio Slobodna Evropa ispričao je kako i preko koga je otišao u Rusiju na rad na crno.
Miomir Stolica jedan je od bh. radnika koji su ilegalno radili na građevini u ruskom gradu Soči. Svi su, sudeći po onome što su do sada ispričali novinarima, u Rusiju otišli na sličan način. Miomir kaže da je otišao prije dva mjeseca, uz obećanje da će njihov boravak u Rusiji biti legalizovan. Od obećanih papira ipak nije bilo ništa:
„Otišli smo preko nekog prijatelja Srećka Vujovića iz Aranđelovca koji je garantovao da će biti u redu. Tamo nas je dočekao taj neki Raško Tanaskić, kako se već preziva - nemam pojma. Došli smo kod njega na to neko gradilište. On je garantovao da će to biti u redu. Usput je dolazio i konzul Srbije Živković, koji je garantovao da sve će biti u redu. I na kraju se sve to iskomplikovalo.“
Miomira i još 17 bh. građana koji su radili u Sočiju u petak je zbog neposjedovanja papira i rada na crno privela ruska policija. Uz pomoć Ambasade Srbije, zajedno sa radnicima iz te zemlje, u utorak uveče su stigli u Beograd. Kako se desilo da budu tako prevareni? Miomir odgovara:
„Radili smo tamo na nekom gradilištu, nismo isplaćeni, ali to je manje bitno, najbitnije je da smo došli kući. Uhapšeni smo prije pet, šest dana. Bili smo u pritvoru, pa smo bili u zatvoru, pa smo se obratili Ambasadi BiH, koja nije ništa mogla da učini za nas. Pomogao nam je ambasador Srbije. On nas je sinoć ukrcao na neki avion koji je bio spremljen od Vlade Srbije za Soči.“
U Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine demantuju informaciju kako nisu ništa uradili za bh. državljane u Sočiju. Pomoćnik ministra Zoran Perković u izjavi za BH radio 1 tvrdi kako su bh. vlasti urgirale da se radnici iz BiH vrate avionom sa srbijanskim radnicima.
„Radilo se ovdje o jednoj paradoksalnoj situaciji da je bilo pet puta više državljana Srbije u ilegalnom radu i boravku nego što je bilo naših državljana. Iz tih razloga Vlada R Srbije organizirala je čarter let. Taj oblik kooperacije između BiH i Srbije u međusobnoj pomoći u konzularnim pitanjima nije ništa neobično. Mi čak imamo i međunarodni sporazum kojim smo uredili to pitanje između dvije zemlje“, navodi Perković.
"Krije se još radnika"
Miomir Stolica iz Bileće kaže da u Sočiju ima još radnika iz Bosne i Hercegovine. Kriju se da ne budu uhapšeni:
„Dosta ljudi se nije predalo i nije uhapšeno. Kriju se, obećavaju im ovo i ono. Mi smo bili iz Bileće, bilo je ih iz Gradiške, Prijedora, Banjaluke, iz Višegrada. To što sam nabrojao znam sigurno da je bilo. A šta će biti sutra, prekosutra to ćemo vidjeti. Ali ima ljudi koji još nisu spašeni i ko zna šta će biti s njima.“
Motivi za odlazak na ilegalan rad van granica Bosne i Hercegovine svima su znani. Opšta nemaština i teška ekonomsko-socijalna situacija u zemlji. To je i Miomirova priča.
Na pitanje šta ga je natjeralo da ode u Soči, Miomir kaže:
"Šta me natjeralo da odem?! Recimo da sam oženjen, imam malo dijete, nemam posla u BiH, nisam u SNSD-u."
Kao i ostali radnici, dva mjeseca je Miomir živio u potpuno neuslovnoj zgradi na gradilištu. Sve što su imali, kaže, je krevet:
„Na gradilištu gdje smo radili tu smo bili i smješteni, u zgradi koja je bila neuslovna potpuno, ne neuslovna nego uopšte nije bila normalna za neki život. Ni kupatila, ni wc-a ni tople vode, ni hladne vode. Ništa. Samo smo imali krevet - i to je to. Poslije toga je ta federalna imigraciona služba došla, pokupila nas na gradilištu. Ovih pet iz Bileće su se prijavili dobrovoljno zato što nam je bio istekao imigracioni list. U svakom slučaju dobro je što smo se prijavili - došli smo kući. Bez para - ali stigli smo kući.“
U Beograd su stigli i ostali radnici iz BiH koji su uhapšeni u Sočiju. Nakon što su prenoćili u Beogradu, neki su, uz pomoć Predstavništva RS u Srbiji, u srijedu otputovali svojim kućama. Mladen Cicović, direktor Predstavništva Republike Srpske u Beogradu:
„Naši su posljednji napustili jer su jedni imali autobuse u 12.00, jedni u 12.40. Ovi naši su svi išli preko neke agencije iz Šapca. Ljudi su onako baš u jednom teškom stanju.“
Prema podacima sindikata iz Beograda, desetine hiljada ljudi iz Srbije i drugih zemalja bivše Jugoslavije radi na gradilištima u Rusiji, u koju odlaze preko sumnjivih agencija, gdje često bivaju prevareni, bez plata i osnovnih uslova za smještaj i rad.