Dostupni linkovi

UN prekinuo istragu u Etiopiji uprkos upozorenjima da se zločini nastavljaju


Pripadnici milicija regije Amhara pred sukob s Frontom narodnog oslobođenja Tigraja (TPLF), u Sanji, regija Amhara blizu granice s Tigrajem, Etiopija, 9. novembra 2020.
Pripadnici milicija regije Amhara pred sukob s Frontom narodnog oslobođenja Tigraja (TPLF), u Sanji, regija Amhara blizu granice s Tigrajem, Etiopija, 9. novembra 2020.

Istraga Ujedinjenih nacija (UN) o stanju ljudskih prava u regiji Tigraja u Etiopiji prekinuta je pošto nijedna zemlja nije istupila da traži njeno produženje, uprkos ponovljenim upozorenjima da se ozbiljna kršenja nastavljaju skoro godinu dana nakon što je prekid vatre okončao krvavi građanski rat u toj istočnoafričkoj zemlji.

Istraga UN-a bila je posljednja velika nezavisna istraga o ratu u Tigraju u kojem je smrtno stradalo stotine hiljada ljudi obilježenog masakrima, masovnim silovanjem i mučenjem. Etiopija se dugo protivila istrazi kritikujući je kao politički motivisanu, pišu svjetski mediji.

Neuspjeh obnavljanja mandata

Mandat Međunarodne komisije eksperata za ljudska prava u Etiopiji (ICHREE) ističe kasnije ovog mjeseca, nakon što je u srijedu, 4. oktobra, istekao rok za podnošenje rezolucije Vijeću za ljudska prava UN-a za njegovo produženje, napisao je Gardijan (The Guardian).

Rok je istekao dan nakon što su istražitelji naglasili potrebu za nastavkom rada, rekavši da postoji "ogromna opasnost da se zločini i kršenja ljudskih prava nastave u Etiopiji".

U analizi objavljenoj 3. oktobra, stručnjaci za ljudska prava su kritikovali proces tranzicione pravde, koji je pokrenula Etiopija, kao "duboko manjkav" navodeći da eritrejske trupe nastavljaju da vrše silovanje i drugo seksualno nasilje u Tigraju.

Rekli su, dodaje Gardijan, da se ukupna situacija s ljudskim pravima u Etiopiji "naglo pogoršala" otkako je prekid vatre okončao dvogodišnji građanski rat u novembru, ukazujući na izbijanje nedavnih borbi u Amhari, najvećem regionu Etiopije, i nastavak sukoba i nestabilnosti u drugim dijelovima zemlje.

Predsjedavajući istrage UN-a Mohamed Chande Othman je rekao da izvještaj komisije pokazuje da je "ogromna većina faktora rizika za buduće zločine prisutna u Etiopiji, uključujući ozbiljna kršenja koja su u toku, široko rasprostranjeno nasilje i nestabilnost, te duboko ukorijenjenu nekažnjivost".

Prekid rada ICHREE, prema ocjeni Gardijana, predstavlja veliku pobjedu za Etiopiju koja je ometala istrage i raspuštala komisiju opisujući je kao politički pristrasnu.

Protivljenje istrazi

Hiljade ljudi su poginule u dvogodišnjem sukobu između vlade i regionalnih snaga iz Tigraja, koji je formalno okončan u novembru prošle godine. Obje strane su jedna drugu optuživale za zločine, uključujući masakre, silovanja i proizvoljna pritvaranja, ali su obje negirale odgovornost za sistemske zloupotrebe, ističe Rojters (Reuters).

Međunarodna komisija stručnjaka za ljudska prava u Etiopiji (ICHREE), koju je osnovao Vijeće za ljudska prava UN-a 2021. godine, nakon prijedloga koji je podnijela Evropska unija (EU), saopštila je prošlog mjeseca da se u Etiopiji još uvijek čine ratni zločini i zločini protiv čovječnosti.

Međutim, naglasio je Rojters, čini se da je snažna afrička opozicija odvratila zagovornike da traže još jedan mandat, koji je prošle godine obnovljen samo s malom razlikom.

Etiopija, koja negira da je počinila raširene povrede ljudskih prava, oštro se usprotivila istrazi i pokušala da prekine njen rad te je umjesto toga, promovisala vlastitu nacionalnu politiku pravosuđa kao preferirani put istrage - pristup koji je komisija UN-a opisala kao "duboko pogrešan".

S druge strane, naglašava Rojters, Evropska unija je u utorak (3. oktobra) obećala paket pomoći od 680 miliona dolara koji je odgodila 2021. zbog rata i rekla da dvije strane rade na "postepenoj normalizaciji odnosa".

Evropski diplomata je rekao da EU očekuje da Etiopija implementira snažnu i transparentnu "politiku tranzicione pravde, bavi se krivičnim gonjenjem i pojača odgovornost, u skladu s regionalnim i međunarodnim standardima ljudskih prava".

"Očekujemo brz i opipljiv napredak u narednim mjesecima, i u pogledu naredne sjednice Vijeća za ljudska prava", rekao je diplomata, misleći na sjednicu koja počinje u februaru naredne godine.

Osude kritičara

Razgovore o produženju mandata ICHREE vodila je Evropska unija, ali na kraju nije dostavljena nikakva rezolucija o produženju, dok kritičari osuđuju "nerad 47 zemalja" članica Vijeća za ljudska prava u Ženevi, ističe Asošiejdtid pres (The Associated Press).

Neuspjeh u obnavljanju mandata omogućava Etiopiji da "nestane s dnevnog reda Vijeća", i predstavlja "oštru optužnicu izjavi EU-a o predanosti pravdi", rekla je Laetitia Bader, direktorica Roga Afrike u Human Rights Watch-u.

"To je još jedan udarac za nebrojene žrtve gnusnih zločina koje su dale povjerenje u ove procese", dodala je.

Diplomata iz jedne zemlje EU priznao je da se Brisel složio da ne traži rezoluciju i pozvao etiopsku vladu da uspostavi "robusne, nezavisne, nepristrasne i transparentne" mehanizme za podsticanje tranzicione pravde u svjetlu "ekstremne težine zločina" i kršenja prava u Etiopiji.

Od uspostave komisije ICHREE objavljena su dva cjelovita izvještaja i zaključeno je da su sve strane kršile ljudska prava tokom Tigrajskog rata, od kojih su neki spadali u ratne zločine.

Prvi izvještaj optužio je etiopsku vladu da koristi glad kao oružje rata ograničavajući pristup pomoći u regiju dok su je pobunjenici držali. U svom drugom izvještaju, objavljenom prošlog mjeseca, eksperti komisije rekli su da nacionalni proces tranzicione pravde koji je pokrenula Etiopija "nije u skladu sa afričkim i međunarodnim standardima".

Istraga UN-a bila je posljednja velika nezavisna istraga o Tigrajevom ratu, podvukao je Asošiejtid pres, dodajući da je nakon opsežnog lobiranja Etiopije, i Afrička unija u junu tiho odbacila vlastitu istragu o ratnim zločinima.

Spori put oporavka

Nakon što je mirovnim sporazumom okončan dvogodišnji sukob između etiopskih snaga i Tigrajskog narodnog oslobodilačkog fronta (TPLF), Etiopija je na sporom putu oporavka koji joj je očajnički potreban, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Mirovni sporazum potpisan je u novembru 2022. u Južnoj Africi između vlade premijera Abija Ahmeda i lidera TPLF-a.

Abi je, podsjeća list, došao na vlast 2018. zalažući se za pan-etiopsko jedinstvo, a godinu dana kasnije dobio je Nobelovu nagradu za mir za svoje napore da formalno okonča rat zemlje sa susjednom Eritrejom.

Ali etničke i političke tenzije potiskivane tokom decenija koliko je TPLF bio na vlasti u Etiopiji, na kraju su izbile u sjevernom Tigraju, jednoj od 12 saveznih država Etiopije gdje ukupno živi oko 120 miliona ljudi.

Borbe su izbile u novembru 2020. nakon što je Abiy optužio TPLF za napad na saveznu vojsku. Nasilje se kasnije proširilo na susjedne regije Amhara i Afar, uvlačeći u sukob eritrejske trupe, lokalne snage i milicije.

Vjeruje se, dodaje Fajnenšl tajms, da je Tigrajev dvogodišnji rat jedan od najsmrtonosnijih savremenih sukoba na svijetu s oko 600.000 poginulih.

Nakon mirovnog sporazuma i iza patine stabilnosti u Tigraju, više od 80 etničkih grupa pokušava da krenu dalje, ističe Fajnenšl tajms, dodajući da je Etiopiji potrebno 20 milijardi dolara u narednih pet godina za obnovu u regionima pogođenim sukobima.

Međutim, iako se zvaničnici nadaju da će prekid vatre utrti put za grantove, zajmove i finansiranje, također ukazuju na opasnost koju predstavljaju eritrejske trupe koje ostaju u dijelovima Tigraja i gdje su, tvrdi Amnesty International, počinjeni zločini. To bi potencijalno moglo posijati sjeme još jednog sukoba, posebno zato što oni nisu dio mirovnog sporazuma.

Dio mirovnog sporazuma zahtijeva pozivanje na odgovornost onih koji su počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, ukazuje londonski list, dodajući da je to također nezvanični uslov za Adis Abebu da poboljša svoje odnose sa zapadnim donatorima.

Ali, postoji zabrinutost i oko nezavisnosti pravosudnog sistema, kredibiliteta i obima istraga te političke volje da se počinioci kazne i da se obeštete žrtve.

Grupa međunarodnih eksperata UN-a, za koju etiopska vlada smatra da je politički motivisana, navela je krajem septembra da vlada nije uspjela da "efikasno istraži" masovna ubistva, silovanja, gladovanja i prisilna raseljavanja i da je pokrenula "pogrešan proces konsultacija o tranzicionoj pravdi".

U razgovoru za Fajnenšl tajms, Filsan Ahmed, bivši ministar koji je napustio Abijev kabinet u znak protesta zbog rata, rezimirao je situaciju u Etiopiji: "Pozdravljam što su obje strane donijele zrelu odluku o okončanju rata u Tigraju. Ali, javljaju se ozbiljni problemi. Da li se kriza pogoršala ili poboljšala? Izgleda da smo u začaranom krugu".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG