Centralna izborna komisija (CIK) BiH odlučivaće na sjednici zakazanoj za subotu, 23.maj, o odgađanju lokanih izbora za novembar, s obzirom da nije osiguran novac za održavanje izbora u oktobru.
Na službenoj stranici CIK-a je objavljeno da će u subotu ujutro biti odlučivano o odgađanju izbora.
Predsjednica CIK-a BIH Vanja Bjelica za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako će se nakon glasanja na sjednici znati hoće li izbori biti odgođeni i hoće li novi datum održavanja izbora biti 15. novembar.
Na dnevnom redu sjednice je Prijedlog Odluke o odgađanju lokalnih izbora 2020. godine, te Prijedlog Uputstva o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za lokalne izbore 2020. godine koji će se održati u nedjelјu 15. novembra 2020. godine.
U petak (22. maja) ističe rok, predviđen Izbornim zakonom, da se osigura novac za održavanje lokalnih izbora u BiH, koji su bili zakazani za 4. oktobar ove godine.
Misija OSCE-a u BiH pozvala je institucije BiH da osiguraju novac za održavanje lokalnih izbora u BiH, dan prije isteka zakonskog roka za to.
Nema budžeta, nema novca za izbore
Međutim, novac za izbore još nije obezbijeđen, jer Parlament BiH nije usvojio budžet za 2020. i od početka godine je na snazi Odluka o privremenom finansiranju.
Vijeće ministara BiH 24. marta usvojilo je, naime, Nacrt budžeta BiH za 2020, ali bez saglasnosti predstavnika iz Republike Spske (RS). Kako je objasnio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, oni nisu glasali zbog trenutne situacije sa pandemijom COVID-19.
Izborni zakon Bosne i Hercegovine inače propisuje da se lokalni izbori finansiraju 50 posto iz budžeta BiH, a preostalih 50 posto iz budžeta lokalnih zajednica u BiH.
Procjena CIK-a je da je za organizaciju izbora neophodno obezbijediti 4,5 miliona eura.
"Bez finansijskih sredstava nema provođenja lokalnih izbora. Ukoliko sredstva budu osigurana, postavlja se pitanje da li CIK može provesi potupak javnih nabavki kako bi imala osigurane uslove za održavanje lokalih izbora 4.oktobra", rekla je Bjelica – Prutina, na sjednici CIK-a 20. maja i dodala da je za proces javnih nabavki potrebno najmanje 170 dana, kako bi se pripremio izborni materijal.
Promjena sastava CIK-a
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), 20. maja na konferenciji za novinare, u Istočnom Sarajevu, je izjavio kako novac za izbore nije problem, već izbor članova Centralne izborne komisije.
On navodi kako Centralna izborna komisija koja je u mandatu ne može da ode sa pozicije sve dotle dok se ne implementiraju zadnji rezultati izbora, a to nije urađeno u Federaciji BiH.
"Postoje, naravno, sredstva, koja se mogu odobriti, iz privremenog aranžmana sa Međunardonim monetarnim fondom (MMF) za održavanje lokalnih izbora, ali ovdje je problem nezakonito izabrana Centralna izborna komisija", tvrdi Dodik.
On navodi kako "nije poštovano nekoliko važnih stvari koje predviđa zakon, prije svega konkurs za članove CIK-a", a nije poštovana ni situacija da se biraju oni koji nisu politički angažovani, tako za ljude koji se biraju, pa i ovi danas koji se biraju, može se izvući dokaz o političkom angažmanu".
"Špekulacije koje idu za tim jeste da se pravi politički motivisana Centralna izborna komisija, koja će služiti jednoj politici ili politikama, koje treba da obezbijede savezništvo onih koji su birali takvu Centralnu izbornu komisiju, kako bi mogli da bez ikakvih osnova kreiraju sam izborni rezultat, što je krajnji cilj", smatra Dodik.
Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je 11.marta usvojio odluku o prestanku mandata članovima Centralne izborne komisije - Suadu Arnautoviću, Ahmetu Šantiću, Branku Petriću i Novaku Božičkoviću.
Zbog isteka mandata funkcija je prestajala Ahmetu Šantiću i Suadu Arnautoviću iz reda Bošnjaka, te Branku Periću i Novaku Božičkoviću iz reda Srba. Na ove pozicije, odlukom Predstavničkog doma Parlamenta BiH, izabrani su Ahmet Šantić i Suad Arnautović iz reda bošnjačkog naroda, te Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba iz reda srpskog naroda.
Članovi CIK-a su izabrani bez prisustva poslanika SNSD-a i HDZ-a. Njihove zamjerke su se odnosile na to da je, kako su naveli, izbor članova CIK-a "suprotan odredbama Izbornog zakona BiH. Zakon, kako su napomenuli, propisuje da se članovi Komisije kojima je istekao mandat ne mogu razriješiti dok se ne završi izborni ciklus, odnosno dok se ne implementiraju izborni rezultati.
Takođe, Predstavnički dom Parlamenta BiH je na sjednici 20. maja umjesto Stjepana Mikića, koji je podnio ostavku sedam dana ranije, u CIK izabrao Željka Bakalara.
Način izbora CIK-a i politički uticaj
Činjenica da Dodik tvrdi da postoji novac, a da ga Izborna komisija ne može dobiti, jer je tobože izabrana nelegitimno, pokazuje samo da je on u otvorenom ratu oko izbornog procesa sa svojim takmacom, SDS-om -Enver Kazaz
"Sva zbivanja vezana za Centralnu izbornu komisiju, način njenog izbora, tvrdnje da je nelegitimno izabrana, ne pokazuju ništa drugo nego želju vlastodržaca da ovladaju procesom izbora i da prave izborne krađe", ocjenjuje profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz.
On u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako političke elite u BiH u izbornom procesu vide samo šansu "za svoje vječno vladanje nad građanima Bosne i Hercegovine".
"Činjenica da Dodik tvrdi da postoji novac, a da ga Izborna komisija ne može dobiti, jer je tobože izabrana nelegitimno, pokazuje samo da je on u otvorenom ratu oko izbornog procesa sa svojim takmacom, SDS-om, kojemu je, na drugoj strani, SDA pomogla da ovlada Izbornom komisijom, pa imamo jedan politički klan koji želi vladati izbornim procesom, i drugi izborni klan, SNSD i HDZ", kaže ocjenjuje Kazaz.
"Mislim da smo", zaključuje" kao društvo, i kao država, u konačnici – država u smislu zbira institucija – taoci političkih korumpiranih nezajažljivih elita, koje su izborni proces obesmislile."
Članovi Centralne izborne komisije trebali bi biti nezavisni od političkog uticaja, kaže Dario Jovanović, direktor Koalicije "Pod lupom", koju čini grupa nevladinih organizacija koje prate izborne procese u BiH.
U Koaliciji "Pod lupom" smatraju da je potrebno preispitati sastav, način izbora, trajanje mandata i ograničenje uzastopnog broja mandata članova CIK-a BiH.
"Političke stranke koje participiraju u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine se ne razlikuju jedna od druge, jer svaka pokušava ovladati CIK-om, pozicionirati svoje ljude u CIK i kontrolisati na taj način izborni proces. To ne samo da je politički licemjerno, već je pogubno za društvo u cjelini, jer se na pozicije članova CIK-a, koji bi trebali biti nezavisni i profesionalni u svom radu, postavljaju stranački ljudi, da ne kažem – stranački uhljebi", ocjenjuje Jovanović.
Izbori ove godine
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se svake četiri godine.
Na lokalnim izborima biraju se 64 opštinska vijeća u Federaciji BiH, 56 Skupština opština u Republici Srpskoj (RS), 120 načelnika opština u Bosni i Hercegovini, 14 gradskih vijeća u FBiH, 7 Skupština gradova u RS, 22 gradonačelnika u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta.
Centralna izborna komisija BiH nije raspisala izbore za Grad Mostar, kojih u tom gradu nema od 2008.godine, jer tokom više pregovora Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) i Stranke demokratske akcije (SDA), koje su godinama na vlasti u Mostaru, nije postignuta saglasnost o novim izbornim pravilima za Mostar.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2010. godine poništio posebna izborna pravila za Mostar, koje je 2004. godine proglasio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown.
Odluka Ustavnog suda donesena je nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su tvrdile da po Ashdownovim pravilima jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski glas, zbog organizacije grada na, po tri većinske hrvatske i bošnjačke općine, koje su davale jednak broj vijećnika za Gradsko vijeće, iako hrvatske općine-izborne jedinice imaju veći broj glasača.
Facebook Forum