Ispitivanje zbog 'Rušimo Dodika': Zastrašivanje onih koji žele promjene

Privođenje Banjalučanina Dejana Prerada u petak, pod sumnjom da je umiješan u trgovinu narkoticima i nelegalne aktivnosti u vezi sa platnim prometom, otvorilo je temu da li je riječ o „pokaznoj vježbi“ policije u pravcu kakav tretman mogu da očekuju politički neistomišljenici vlasti u Republici Srpskoj. Na to upućuje činjenica da su Prerada u policijskoj stanici ispitivali najviše o njegovim aktivnostima na društvenim mrežama, ali i ličnim kontaktima sa Nikolom Dronjkom, predsjednikom udruženja građana „Slobodna Republika“.

Uprkos sumnjama za umiješanost u trgovinu drogom i pronevjere u platnom prometu, policija je Dejana Prerada, kako je rekao, u petak uglavnom ispitivala o njegovim političkim stavovima, kontaktima i Facebook grupi koju je napravio pod nazivom „Rušimo Dodika“:

„Ja sam napravio grupu da građani koji imaju isto razmišljanje kao i ja mogu slobodno da se izjasne. Onda su me oni pitali zašto se nalazim sa Dronjkom, šta radim sa Dronjkom, kakvo je moje političko razmišljanje.“

A tri dana nakon pretresa, policija RS oglasila se saopštenjem u kojem demantuje pojedine navode medija, ali bez puno detalja:

„Centar javne bezbjednosti Banjaluka, kao i samo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, smatra neprimjerenim i nekorektnim određene medijske izvještaje da MUP RS i policija 'vode političke obračune', a sve povodom slučaja pretresa kuće koju koristi lice P.D. u Banjaluci“, stoji u saopštenju.

Takođe se navodi da je naredba za pretres stigla iz Osnovnog suda u Banjaluci, a uz saglasnost Okružnog tužilaštva. Pretres je, kako je saopštila policija, izvršen zbog sumnji da se lice P.D. bavi nelegalnom trgovinom narkotičkih sredstava i prevarama putem bankovnih kartica.

U saopštenju se ipak ne navodi da li je policija ispitivala osumnjičenog o kontaktima sa predsjednikom Slobodne Republike Nikolom Dronjkom. Ovaj bivši studentski vođa, koji je na prošlogodišnje proteste na ulice izveo više od 2.000 ljudi, kaže da je policijska pratnja postala njegova svakodnevnica. A to tumači strahom vlasti od naroda i promjena.

„Smatram da je to samo još jedan udar janjičarskih snaga Milorada Dodika, pod komandom njegove sjenke Miloša Čubrilovića Čubrija, a sve u u cilju da se zastraše oni koji žele promjene u RS. Ovom prilikom mogu da poručim lično Milošu Čubriloviću da će promjene u RS biti, a da će svi oni koji su nanijeli zlo ovom narodu završiti na dugogodišnjim robijama.“

Tajne policije iz nesrećnih vremena

Nikola Dronjak ističe da se vlast RS osjeća ugroženom jer dokazi o kriminalu i korupciji u njihovim redovima sve su očigledniji. Potreba da se fabrikuju unutrašnji i vanjski neprijatelji vjerovatno je dovela i do formiranja Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS krajem prošle godine. Zadatak tog tijela, koje podsjeća na paralelnu obavještajnu službu, jeste identifikacija prijetnji po ustavni poredak, analiza, dokumentovanje i savjetovanje predsjednika RS u pravcu otklanjanja prijetnji.

U medijima se spekuliše o imenima članova Savjeta, a najčešće se spominje bivši obavještajni funkcioner Republike Srpske, danas profesor bezbjednosti Predrag Ćeranić. Govoreći o opasnostima od specijalnog rata protiv Republike Srpske, on je još prije godinu dana u jednoj RTRS-ovoj emisiji upravo i najavio formiranje Savjeta:

„Da bi odgovorila na sve izazove koji slijede RS treba da se osnaži jednom institucijom koja bi se bavila zaštitom Ustava RS. Ta institucija bi imala tijesnu saradnju sa MUP-om RS, sa pravosuđem, posebno sa Ustavnim sudom RS. To ne bi bila klasična obavještajna služba, već jedna institucija koja bi sve ove aspekte o kojima smo govorili, dakle sve ove udare na vrijeme uočila i kandidovala drugima koji treba da daju jasne odgovore.“

Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović kaže da je vrlo jasno da će se u izbornoj godini tražiti krivci za sve loše što se dešava u Republici Srpskoj, a što se realno tiče ekonomije, pravosuđa, kriminala i korupcije. Ništa lakše, kaže Trifunović, nego ići sa verzijom izdajnika i stranih plaćenika, koji će, pretpostavlja on, biti locirani vrlo brzo.

„Ne znam kakve će biti dugoročne posljedice toga. Međutim, postavlja se pitanje šta je konačni cilj označiti neke ljude kao neprijatelje bez ikakvih dokaza, a to je, kako sam shvatio, glavni cilj ovog jednog tijela. To zaista podsjeća na neke tajne policije iz nekih nesrećnih vremena - i ja se iskreno nadam da tu vrstu avanture niko, pa ma koliko bio moćan, sebi ne bi smio da priušti u RS“, ističe Trifunović.

Prisjećajući se tajnih policija iz nekih ranijih vremena, domaćih izdajnika i stranih plaćenika, narodnih neprijatelja i ideoloških paranoja, velike su šanse da scene iz „Balkanskog špijuna“ u Republici Srpskoj postanu realnost.