Gradonačelnik Doboja, Obren Petrović, ovih dana se našao na udaru medija, ratnih veterana i političara u Republici Srpskoj zbog iskaza u Tužilaštvu BiH o zločinima počinjenim u Doboju tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Petrović je dao iskaz tokom istrage protiv političkih i policijskih funkcionera u Doboju – Borislava Paravca, Milana Ninkovića, Andrije Bjeloševića i Milana Savića – koji su optuženi da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva.
S druge strane, žrtve politike koju su u Doboju provodili optuženi pozdravljaju Petrovićev iskaz, te navode da je ovaj proces tek početak utvrđivanja činjenica o politici koju je vodio SDS u tom periodu.
U iskazu datom u Tužilaštvu BiH dobojski gradonačelnik Obren Petrović je opisao kako su se pripadnici Crvenih beretki, jedinice Državne bezbjednosti Srbije pod komandom Radojiće Božovića, sredinom aprila 1992. godine iz Srbije helikopterom prebacili na planinu Ozren kod Doboja. Objasnio je i kakva je bila njihova uloga u obuci pripadnika vojske i policije.
Prema njegovim navodima, Božović je u više navrata dolazio u prostorije dobojske policije gdje je razgovarao sa tadašnjim načelnikom Centra službi bezbjednosti Andrijom Bjeloševićem i njegovim saradnicima.
Kao bivši komandir policijske stanice, Petrović je govorio o hapšenjima po unaprijed pripremljenim spiskovima, ubistvima, zatvaranjima, silovanjima i mučenjima civila nesrpske nacionalnosti u Doboju i okolini, te uništavanju i pljačkanju njihove imovine.
Zbog toga se Petrović, prije pojavljivanja u sudnici u predmetu protiv nekadašnjih političkih i policijskih funkcionera, našao na udaru medija, političara i ratnih veterana u RS, te je u negativnom kontekstu obilježen kao glavni svjedok Tužilaštva BiH koji želi da spasi svoju kožu.
Dobojski gradonačelnik Obren Petrović smatra da je riječ o napadima na svjedoka u predmetu protiv optuženih za ratne zločine.
"Direktno se, znači, vrši pritisak na mene. Ja nemam zapisnik. Kako ga može imati neko drugi kad ga uopšte nemam. Prema tome, mislim da će se Tužilaštvo BiH i Sud oglasiti oko toga i onda ćemo vidjeti kako će dalje ponašati", rekao je Petrović.
Petrović je iskaz dao u predmetu protiv bivših političkih i policijskih funkcionera u Doboju – predsjednika Kriznog štaba Borislava Paravca, predsjednika dobojskog SDS-a Milana Ninkovića, te načelnika Centra službi bezbjednosti Andrije Bjeloševića i njegovog zamjenika Milana Savića.
Prema navodima optužnice oni se terete da su od maja 1992. do kraja 1993. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je bio usmjeren protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva.
Optuženi su za napade vojske, policije i paravojnih formacija prilikom kojih su civili pojedinačno i u grupama strijeljani, te zarobljavani i odvođeni u više logora, kao i progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva iz Doboja i Teslića.
Tokom suđenja za ratne zločine pred Okružnim sudom u Doboju utvrđeno je da su pripadnici lokalne policijske formacije "Miće - Crvene beretke" koji su počinili brojne zločine nad civilima u Tesliću imali iskaznice Centra službi bezbjednosti Doboj.
Žrtve politike čiji su glavni protagonisti u Doboju bili optuženi politički i policijski funkcioneri s druge strane pozdravljaju iskaz dobojskog gradonačelnika.
"Mislim da svaki čovjek treba da govori istinu. Istina je bolna i teška, ali istina je na kraju najvažnija, pa tako i ovim teškim okolnostima i stradanjima na prostoru općine Doboj. Obren Petrović je govorio ono što on zna i vjerovatno je govorio istinu i njegova saznanja i vjerovatno ta istina mnoge boli. Znači, ove koji su organizovali Krizni štab, donijeli odluku o izdvajanju Srpske opštine iz legalnih institucija opštine Doboj, koji su pripremali sve one ratne planove i naravno takve sad istina pogađa", kaže Aljo Hasančević, predstavnik Udruženja logoraša iz sela Grapska.
"Mislim da je to jedan pravi put, iskreni put ka pomirenju. Svako bi trebao sa sve tri strane da prati taj primjer, jer, ipak ovo sve dugo traje. Ovdje su nama potrebni mir, tolerancija i suživot", ističe Enes Suljkanović, predsjednik SDP-a BiH u Doboju i bivši potpredsjednik RS.
Marijan Grgić – brat Karla Grgića, jednog od predratnih komandira policije, koji je ubijen nakon okupacije Doboja 1992. godine i čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni – kaže da su posljedice tadašnje lokalne politike i danas vidljive u naselju Prisadu gdje živi.
"Uništeno je 150 kuća. Petnaest kuća je napravljeno, a devet naseljeno. Ima devet stanovnika. Samo jedna kuća ima dva člana", navodi Grgić.
Samo u ovom dobojskom naselju 1992. godine ubijene su 24 osobe koje su srpske snage zatekle u njihovim kućama. Među njima su bili i roditelji Ante Bilića, koji su tada imali 65 odnosno 64 godine.
Bilić smatra da je suđenje najvišim predstavnicima tadašnje lokalne vlasti, dobojskog SDS-a i policije tek početak utvrđivanja činjenica o politici koja je prouzrokovala stradanja brojnih civila i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva u Doboju.
"To bi bio početak otkrivanja istine. Jako je puno svijeta stradalo. Dosad sam slabo vidio da je neko odgovarao za ova zlodjela što su nam napravljena. Ovaj proces, daj Bože, da urodi plodom", navodi Bilić.