Na Međunarodni dan žena, građani Irske izašli su na birališta kako bi glasali na dva referenduma s ciljem modernizacije ustava zemlje, koji je na snazi od 1937. Glasanje protiv izmjena koje bi proširile definiciju porodice i uklonile odrednicu o ženskoj ulozi u kući, zadalo je udarac vladi koja se nadala lakoj pobjedi.
Međutim, stručnjaci smatraju da ishod ne odražava nužno konzervativan zaokret biračkog tijela već da je riječ o porazu političkog establišmenta, pišu svjetski mediji.
Većinsko 'ne'
Pokušaj Irske da ukloni staromodne porodične vrijednosti iz svog ustava doživio je dvostruki poraz jer su birači odbili ponuđene amandmane kao izuzetno nejasne i kao prijeteće imovinskim pravima, ocjenjuje Politico.
Lideri irske trostranačke vlade priznali su poraz jer su već rani rezultati referenduma koji je bio tempiran na Međunarodni dan žena, potvrdili da je ogromna većina glasača rekla "ne" predloženim zamjenama za ustavne klauzule o braku i brizi o porodici.
U konačnim rezultatima objavljenim u subotu navečer, amandman za promjenu ustavne definicije porodice odbacilo je 67,7 posto birača.
Predložene promjene o brizi o porodici imale su još oštrije kritike, sa 73,9 posto protiv, što je, ukazuje briselski portal, najveći poraz amandmana u irskoj ustavnoj istoriji.
Ishod referenduma znači da će ustav iz 1937. godine, pravna osnova za irsku državu, nastaviti da proglašava brak uslovom za svaku porodicu, dok vrijednost žena za društvo proizlazi iz obavljanja njenih "dužnosti u kući".
Te ideje iz prošlog vremena su u oštroj suprotnosti sa današnjom stvarnošću Irske, gdje se dvije petine djece rađa vanbračno, a većina žena radi van kuće.
Vlada je, uz podršku svih glavnih opozicionih stranaka, željela da javnost prihvati dva amandmana. Jedan je prepoznao da ljudi u "drugim trajnim vezama" također mogu formirati porodične jedinice, dok se drugi zalagao da bi njega trebalo da bude odgovornost za širu porodicu, a ne samo za majku.
Međutim, ističe Politico vlada se trudila da definiše šta bi "drugi trajni odnosi" mogli značiti u pravnim sporovima, raspirujući strah konzervativaca u ovoj zemlji opsjednutoj imovinom da bi prava na naslijeđe mogla stvoriti iznenađujuće ishode na sudovima.
Istaknuti aktivisti za prava djece s invaliditetom i djece sa posebnim potrebama vodili su kampanju protiv vladinog plana jer je odgovornost za brigu ostavljao porodici, dok bi se država "trudila" da ih podrži, što mnogi vide kao jeftinu izmjenu.
Amandmani nejasni, birači zbunjeni
Protivnici ustavnih amandmana koji bi proširili definiciju porodice i uklonili jezik o ženskoj ulozi u kući, tvrdili su da su amandmani bili loše sročeni, a birači su rekli da su zbunjeni izborima za koje su se neki plašili da će dovesti do neželjenih posljedica, piše The Associated Press.
Referendum se smatrao dijelom evolucije Irske od konzervativne, pretežno rimokatoličke zemlje u kojoj su razvodi i abortusi bili nezakoniti, do sve raznolikijeg i socijalno liberalnijeg društva. Udio katoličkih stanovnika pao je sa 94,9 posto 1961. na 69 posto 2022. godine, prema podacima Centralnog zavoda za statistiku.
Društvena transformacija se odrazila u nizu izmjena irskog ustava, koji datira iz 1937. godine, iako ta zemlja nije bila formalno poznata kao Republika Irska sve do 1949. Irski birači legalizirali su razvod na referendumu 1995. godine, podržavši istopolne brakove na glasanju 2015. i ukinuvši zabranu abortusa 2018.
Dok birači podržavaju uklanjanje zastarjele predstave o mjestu žene u domu, oni su također željeli novi jezik koji priznaje državnu podršku brizi o porodici koju pružaju oni koji nisu u srodstvu, rekla je Siobhan Mullally, profesorica prava i direktor Irskog centra za ljudska prava na Univerzitetu u Galwayu.
"Bila je to jako propuštena prilika", rekla je Mullally. "Većina ljudi sigurno želi da se taj seksistički jezik ukloni iz ustava. Godinama su se na to pozivali i toliko je trebalo da se o tome raspiše referendum. Ali predložili su da se to zamijeni ovom vrlo ograničenom, slabom odredbom o njegi."
Debata je bila manje opterećena od argumenata oko abortusa i homoseksualnih brakova, ukazuje AP dodajući da su sve glavne političke stranke Irske podržale promjene, uključujući centrističke vladine koalicione partnere Fianna Fail i Fine Gael i najveću opozicionu stranku Sinn Fein.
Jedina politička stranka koja je pozvala na glasove "ne" bila je Aontu, tradicionalistička grupa koja se odvojila od Sinn Feina zbog podrške veće stranke za legalni abortus. Lider Aontua Peadar Toibin rekao je da je formulacija vlade toliko nejasna da će dovesti do pravnih sporova i da većina ljudi "ne zna šta je značenje trajne veze".
Istraživanja javnog mnijenja sugerisala su podršku strani "za" na oba glasanja, ali su mnogi glasači na dan glasanja rekli da smatraju da je to pitanje previše zbunjujuće ili složeno da bi se promijenio ustav.
Poraz političkog establišmenta
Odbijanje predloženih izmjena ustava predstavlja zapanjujući poraz cijelog političkog establišmenta, ali ne znači da su konzervativne vrijednosti ponovo preplavile Irsku, ocijenio je Guardian.
Liberalna plima koja je zahvatila referendum o istopolnim osobama i referendum o abortusu traje, dok su istraživanja pokazala široku podršku za promjenu ustava.
Međutim, predložene amandmane je bilo teško objasniti i razumjeti. Neki liberalni pravnici i naučnici upozorili su da će sudovi morati da odluče šta su "trajni odnosi", stvarajući potencijalne neželjene posljedice po poreze, državljanstvo i druga pitanja.
Neke feminističke grupe rekle su da amandmani nisu otišli dovoljno daleko i da su se uklonili odgovornosti države za brigu, ostavljajući glavni teret i dalje na ženama. Rezultat je bila rasprostranjena sumnja i osjećaj nepotrebne žurbe složenih promjena.
To je, prema ocjeni britanskog lista, ponižavajući udarac vladajućoj koaliciji Fine Gael, Fianna Fáil i Zelenih, koja je orkestrirala fijasko. Stranke izgledaju nekompetentno i ima poziva na ostavke ministara.
"Kada izgubite sa ovakvom razlikom, ima mnogo ljudi koji su pogriješili, a ja sam sigurno jedan od njih", rekao je taoiseach (irski premijer) Leo Varadkar, iako se njegova vlastita pozicija, ističe list, čini sigurnom.
Vlada će pokušati podvući crtu i brzo krenuti dalje. "Sljedeća vlada će se morati vratiti na ovo i razmotriti kampanju i koji su argumenti zaslužili da se ne glasa u oba slučaja", rekao je Eamon Ryan, lider stranke Zelenih.
'Javnost želi više'
Ishod irskog referenduma zadao je veliki udarac vladi koja se nadala lakoj pobjedi, ocijenio je The New York Times ukazujući na mišljenja analitičara koji smatraju da je referendum odražavao složen niz faktora koji će vjerovatno natjerati vladu na preispitivanje slabe kampanje za amandmane, konfuziju oko prijedloga i niži odaziv birača od očekivanog.
Kampanja u korist izmjene ustava bila je, naglasio je list, užurbana i nepovezana, zavladala je konfuzija oko jezika koji je iznijet u prijedlozima, a na birališta je izašlo manje od polovine birača sa pravom glasa.
Laura Cahillane, vanredna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Limeriku, rekla je da, iako su se neki protivili suštini predloženih promjena, "ogromna većina ljudi to jednostavno nije razumjela", dijelom zbog neefikasne kampanje za usvajanje prijedloga.
"Nisu bili sigurni kome da vjeruju, jer su ljudi govorili različite stvari, i nisu bili sigurni kakav će uticaj to imati, ako ga ima", rekla je ona o ustavnom referendumu. "Ako mijenjate najosnovniji zakon naše države i ne možete predvidjeti posljedice, ljudi će samo reći: 'Ostavimo to kako jeste, jer barem znamo šta to znači'."
Cahillane, koja je opširno pisala o konfuziji oko referenduma prije glasanja, smatra da ljudi koji su glasali protiv predstavljaju različite perspektive u političkom spektru. Neki su bili konzervativni birači, drugi su glasali protiv vlade, a neki su se plašili da će promjena jezika ustava imati negativan uticaj na niz pitanja.
Najnoviji pokušaj promjene Ustava datira iz 2018. godine, kada je prethodna vlada predložila glasanje za uklanjanje riječi o ženskim "dužnostima u kući" iz dokumenta. Međutim, dodaje New York Times, grupe za ljudska prava pozvale su vladu da uspori stvari i razmotri novi jezik.
Orla O'Connor, direktorica Nacionalnog vijeća žena Irske, dobrotvorne organizacije koja promoviše ženska prava i jednakost, rekla je da je "loša formulacija vlade, u kombinaciji s nedostatkom vodstva političkih stranaka, rezultirala konfuzijom među biračima i nedostatak mobilizacije na terenu."
"Vodili smo kampanju da se glasa za jer smo vjerovali i vjerujemo da Irci cijene brigu i to se odrazilo na ranija istraživanja javnog mnijenja", dodala je rekavši da formulacija u prijedlogu "nije otišla dovoljno daleko i kako je kampanja evoluirala, bilo je jasno da javnost želi više".
Facebook Forum