Sjedinjene Države uvele su sankcije protiv nekoliko tvrtki u Kini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Singapuru za koje tvrde da ih je iranski petrokemijski posrednik koristio za prodaju iranskih proizvoda u istočnoj Aziji.
Ovaj potez posljednji je u pojačanim naporima da se provedu američke sankcije Iranu s ciljem smanjenja njegovih prihoda od nafte i petrokemije kako bi se izvršio pritisak na Teheran usred pregovora o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
Ministarstvo financija SAD-a je 1. kolovoza optužilo navedene tvrtke da ih je iransko Persian Gulf Petrochemical Industry Commercial Company koristilo za omogućavanje prodaje nafte i petrokemijskih proizvoda iz Irana u istočnu Aziju.
Sankcije su nametnute četirima tvrtkama sa sjedištem u Hong Kongu, jednoj u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i jednoj u Singapuru, navodi se u priopćenju Ministarstva financija.
Mjera zamrzava svu imovinu sa sjedištem u SAD-u i općenito zabranjuje Amerikancima da s njima posluju. Oni koji su uključeni u određene transakcije s tvrtkama također riskiraju da budu pogođeni sankcijama.
Američki predsjednik Joe Biden suzdržao se od nametanja sankcija kineskim subjektima koji su uključeni u trgovinu naftom i petrokemijom s Iranom dok njegova administracija teži oživljavanju nuklearnog sporazuma.
Napori da se oživi sporazum do sada su propali, što je navelo američku administraciju da traži druge načine da poveća pritisak na Iran.
"Sjedinjene Države nastavljaju slijediti put diplomacije kako bi postigli zajednički povratak na punu provedbu Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana", rekao je Brian Nelson, podtajnik za terorizam i financijsko obavještajno poslovanje, pozivajući se na sporazum iz 2015. godine.
"Sve dok Iran ne bude spreman vratiti se potpunoj provedbi svojih obveza, nastavit ćemo provoditi sankcije protiv nezakonite prodaje iranske nafte i petrokemijskih proizvoda", rekao je Nelson u izjavi.
Američki državni tajnik Antony Blinken ponovio je Nelsonovu izjavu i rekao da je šest označenih subjekata omogućilo "nezakonite transakcije povezane s iranskom naftom, kao i naftom i petrokemijskim proizvodima, ključnim izvorima prihoda za iransku vladu".
Nuklearni sporazum omogućio je Iranu ublažavanje sankcija u zamjenu za ograničavanje njegovog atomskog programa, za koji je Iran rekao da je isključivo u mirnodopske svrhe.
SAD se povukao iz sporazuma 2018. pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom i počeo ponovno nametati ekonomske sankcije, što je navelo Iran da počne povlačiti svoje obveze od sporazuma.
Pregovori o obnovi sporazuma u zastoju su od ožujka zbog razlika između Teherana i Washingtona u nekoliko pitanja.
Iran je 1. kolovoza priopćio da ostaje "optimističan" u vezi s mogućim oživljavanjem sporazuma nakon što je Europska unija iznijela prijedlog s ciljem postizanja kompromisa.
"Iranska strana pažljivo je pregledala tekst i iznijela svoje stavove", rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Nasser Kanani na konferenciji za novinare. "Moguće je da u bliskoj budućnosti možemo donijeti zaključak u vezi s rasporedom pregovora."
Dodao je da će vjerojatno biti nove runde pregovora ovisno o "spremnosti druge strane, posebice američke".
Komentari su uslijedili nakon što je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell predao novi nacrt dokumenta i pozvao pregovarače da ga prihvate ili "riskiraju opasnu nuklearnu krizu".
Borrell je rekao da nacrt teksta uključuje "teško postignute kompromise svih strana" i "adresira, u preciznim detaljima, ukidanje sankcija kao i nuklearne korake potrebne za obnovu" dogovora iz 2015. godine.
