Piše: Michael Scollon
S istekom sankcija Ujedinjenih nacija (UN) osmišljenih tako da se spriječi iranski razvoj balističkih projektila, i Teheran i saveznik Rusija rekli su da im ništa ne stoji na putu u trgovini takvom tehnologijom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Tvrdnje su dovele do zabrinutosti da bi Moskva i Teheran mogli pokušati da prošire postojeću trgovinu oružjem kako bi uključili naprednije oružje, znanje i tehnologiju koja bi mogla potaknuti ruske ratne napore u Ukrajini.
Međutim, dok posmatrači ne odbacuju mogućnost da bi Iran mogao Rusiji pokušati prodati ranije zabranjeno oružje, što se mahom odnosi na moćne balističke projektile kratkog dometa, prisutna je doza skepticizma da će Teheran to zaista učiniti.
Među razlozima za to je, kako kažu, potreba Teherana da održi vlastite vojne zalihe usred pojačanog konflikta na Bliskom istoku, želja da ga međunarodna zajednica posmatra kao saglasnog i legitimnog trgovca oružjem i nastavak već postojeće strategije podržavanje proizvodnje takvog oružja u drugim zemljama, uključujući Rusiju.
Hamidreza Azizi, saradnik na Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne odnose u Berlinu, rekao je za RSE da je iranska sugestija da više nije pod UN sankcijama koje ograničavaju njegov raketni program više "politička, a ne tehnička" jer nastoji "normalizovati" svoju sposobnost da obavlja vojnu trgovinu i transfere.
"Stvarni učinak isteka ograničenja Savjeta bezbjednosti UN-a na iranski raketni program, u smislu njegovog uticaja na sposobnost Irana da razvije svoj raketni program, prilično je ograničen", rekao je Azizi. "Zato što smo svih ovih godina bili svjedoci da je, uprkos tim ograničenjima, Iran uspio razviti ne samo raketni program, već i program bespilotnih letjelica, svoje vojne kapacitete, i to do nivoa bez presedana."
Azizi napominje da je Iran ovo postigao djelom zbog tehničke i naučne saradnje sa drugim partnerima, uglavnom Sjevernom Korejom, ali takođe Rusijom i državama koje su saveznice Moskve.
Iran je postavio postrojenje za proizvodnju izviđačkih i borbenih dronova u Tadžikistanu, a Bjelorusija navodno želi da pokrene fabriku za proivodnju iranskih bespilotnih letjelica kamikaza Šahed-136, za koje se vjeruje da ih Rusija intenzivno koristi u ratu u Ukrajini.
Zapadni zvaničnici takođe su otkrili postrojenje za dronove koje se gradi u Rusiji uz pomoć Irana, koje bi moglo da bude u funkciji početkom 2024. Ovo postrijenje bi Moskvi omogućilo pravljenje velikog broja domaćih inačica iranskih dronova.
Isticanjem UN sankcija, koje su uveliko shvatane kao bezopasne, Azizi kaže da očekuje da će se Iran pridržavati svoje politike po kojoj "smatra da nema pregovora o vojnim sposobnostima" u bilo kojim međunarodnim pregovorima dok se "nastavlja s njihovim unapređivanjem".
Iran se već može pohvaliti nekim od najsofisticiranijih projektila i bespilotnih letjelica na Bliskom istoku u vrijeme kada se pomno prati podrška Teherana posrednicima i militantnim grupama u regiji dok se glavni neprijatelj Izrael bori protiv ekstremističke organizacije Hamas koju podržava Iran.
Od invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022., Iran je naširoko optuživan da Rusiji dostavlja jeftine ali efikasne dronove kamikaze. Dok Iran negira te navode, govoreći da je Moskvi prodavao dronove jedino prije početka rata, zvaničnici SAD su konstantno optuživali Teheran da dostavlja dronove Šahed-136 koje Rusija koristi kako bi uništavala civilnu infrastrukturu u Ukrajini. Postoje dokazi da su iranski dronovi rebrendirani kao ruski Geran-2 koji se koriste na ratištu.
I kako su dvije zemlje povećale vojno-tehničku saradnju, iransko ministarstvo odbrane rutinski je izlagalo svoje balističke, krstareće, protivtenkovske i raketne sisteme protivvazdušne odbrane ruskim zvaničnicima.
Sankcije, koje su na snazi od 2015. i sadržane u UN Rezoluciji 2231, istekle su 18. oktobra kao dio zamrlog iranskog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama poznatog kao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA).
Sjedinjene Države su se 2018. godine povukle iz sporazuma koji je nudio ublažavanje sankcija u zamjenu za ograničavanje iranskog nuklearnog programa. Dok su evropske potpisnice Velika Britanija, Francuska i Njemačka pokušavale da održe pakt na životu, Iran je napustio neke od svojih obveza, ali se nikada nije povukao iz JCPOA.
UN sankcije, koje su uvedene kada je Savjet bezbjednosti odobrio JCPOA, pozvale su Iran, među ostalim, "da ne poduzima nikakve aktivnosti vezane uz balističke projektile dizajnirane tako da imaju mogućnost isporuke nuklearnog oružja". Prema uslovima, sve zemlje koje se žele uključiti u povezanu trgovinu s Iranom morale su prvo dobiti odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a.
U odvojenim izjavama nakon isteka sankcija, Iran i Rusija požurili su da ustvrde kako ih više ne obavezuju ograničenja, iako ni jedna strana nije najavila konkretne planove za buduću saradnju u vezi iranskog programa za balističke projektile.
Sa svoje strane, ministar odbrane Irana, rekao je da Teheran gleda na dalji razvoj kao na priliku da "ojača svoje odbrambene sposobnosti". Ali Azizi je rekao da Iran sada "vidi sebe oslobođenog od restrikcija da izvozi vojnu tehnologiju i oružje, prije nego da ih uvozi".
Rusija je, kaže Azizi, takođe zainteresovana da podcrta da "nema više ograničenja ili posebnih obaveza koje Iran treba poštovati u svojoj vojno-tehničkoj saradnji kada su u pitanju rakete", tako da takođe može "eventualno da poveća potencijal Irana za slanje projektila u Rusiju."
Prethodni iranski izvoz bespilotnih letjelica Šahed-136 u Rusiju mogao bi se djelimično objasniti time što su "vjerovatno" potpadali pod UN klasifikaciju konvencionalnog oružja, prema Jeremyju Binnieju, stručnjaku za odbranu Bliskog istoka u globalnoj obavještajnoj kompaniji Janes.
"Nismo vidjeli nikakve dokaze transfera iranskih projektila u Rusiju do sada, ali nejasno je da li je to tako jer Iranci nisu željeli da se vidi da tako očigledno krše UNSCR 2231", odgovorio je Binnie u prepisci sa RSE.
Sada, kada su UN sankcije istekle, kaže on, Iran "možda bude spremniji da otvoreno dostavlja oružje" Rusiji, rekao je Binnie.
Što se tiče Rusije koja traži iranske projektile, Azizi je rekao, "kako zapadni saveznici Ukrajine povećavaju razinu svoje vojne podrške Ukrajini, mogao bi doći trenutak da Rusi odluče da uvoze iranske projektile jer to neće napraviti nikakvu razliku."
Drugo je pitanje hoće li se Iran zaista odvojiti od takvog oružja, posebno uzimajući u obzir trenutni rat između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze i mogućnost direktnog iranskog uplitanja u taj sukob.
"Još jedna stvar koju Iran razmatra je održavanje njihovih vojnih kapaciteta, koji bi bili potkopani prebacivanjem značajnog broja projektila u Rusiju", rekao je Binnie. "Neizvjesna situacija na Bliskom istoku trenutno će vjerovatno povećati iransku nespremnost da isporuči Rusiji oružje za koje smatraju da bi ga trebalo zadržati kod kuće ili isporučiti savezničkim grupama da podrži svoje regionalne ciljeve."
Jedno rješenje, rekao je Binnie, "moglo bi biti repliciranje onoga što se dogodilo sa Šahed-136 dronovima, pri čemu Iran isporučuje početne serije, zatim prenosi tehnologiju u Rusiju kako bi se mogli lokalno sastavljati."
Rekao je da dok Rusija ima vlastite sofisticirane kapacitete za proizvodnju projektila, "Iranci će ih učiti kako da izrađuju jeftinije projektile koristeći lance snabdijevanja koji zaobilaze zapadne sankcije."
Sjedinjene Države i Evropska unija brzo su krenuli u nametanje novih prepreka kako su istekle UN sankcije s namjerom slabljenja iranskog programa balističkih projektila, a samim tim i moguća nabavka nuklearnog oružja i sistema isporuke.
- Sankcije SAD članovima iranske Revolucionarne garde zbog navodne veze s Hamasom
- Blinken u UN: SAD ne žele rat sa Iranom ali će se braniti
Velika Britanija, Francuska i Njemačka su u septembru najavili da će održavati svoje postojeće sankcije koje se odnose na kontroverzni nuklearni program Irana, za koji Teheran tvrdi da se koristi samo u civilne svrhe, kao i na razvoj balističkih projektila.
Sjedinjene Države su 18. oktobra, istog dana kada su istekle UN sankcije, najavile nove sankcije koje ciljaju na pojedince i kompanije u Iranu i Rusiji, među ostalim državama, u naporu da kazne pokušaje Irana da kupi ili proda tehnologiju ili opremu za svoje programe projektila i dronova.
Facebook Forum