Iran se povukao iz "nekih obveza" prema međunarodnom nuklearnom sporazumu iz 2015. zbog pojačanog pritiska Sjedinjenih Država posljednjih sedmica. Ova najava dolazi godinu dana nakon što su SAD napustile sporazum.
Predsjednik Irana Hassan Rouhani izjavio je da će Teheran nastaviti obogaćivanje uranijuma ako svjetske sile ne zaštite njihove interese od sankcija SAD-a. Rouhani je izjavio je u televizijskom govoru u srijedu da će "Iran reducirati svoje obveze prema sporazumu, ali se neće u potpunosti povući", na godišnjicu odluke predsjednika Donalda Trumpa da povuče Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma.
Rouhani je dodao da preostale potpisnice sporazuma - Britanija, Francuska, Njemačka, Kina i Rusija - imaju 60 dana da preduzmu mjere za zaštitu iranskog naftnog i bankarskog sektora. Pisao je liderima pet zemalja, rekavši da Iran više neće izvoziti obogaćeni uranijum drugim zemljama kako je navedeno u sporazumu.
"Ako se pet zemalja pridruži pregovorima i pomogne Iranu da ostvari svoje benefite na polju nafte i bankarstva, Iran će se vratiti svojim obavezama u skladu sa nuklearnim sporazumom", rekao je Rouhani.
Ali, upozorio je na "oštru reakciju" ako bi evropski lideri umjesto toga pokušali nametnuti više sankcija Iranu preko Vijeća sigurnosti UN-a. Nije davao detaljnije pojašnjenje.
Francuska je prva zemlja EU koja je reagovala, upozoravajući da Evropa neće imati izbora nego da uvede ekonomske sankcije Iranu ako se povuče iz sporazuma.
"Ne želimo da Teheran sutra objavi akcije koje bi prekršile nuklearni sporazum, jer bi u ovom slučaju mi, Evropljani, bili dužni da ponovo uvedemo sankcije", rekao je izvor iz Francuske, prenose agencije. "Mi to ne želimo i nadamo se da Iran neće donijeti takvu odluku", dodao je.
Američki državni sekretar Mike Pompeo mogao bi da iskoristi potez Irana kao polugu kojom će se Evropa udaljiti od podrške za sporazum, piše britanski Guardian.
"Ono što pokušavamo da učinimo je da natjeramo Iran da se ponaša kao normalna zemlja. Izložili smo 12 elemenata. Svaki od tih elemenata je u skladu sa onim što tražimo od svake druge zemlje na svijetu. To nisu stvari specifične za Iran kao što su neprovođenje kampanje atentata širom svijeta, nesponzorisanje terorističkih organizacija koje vrše raketne napade na Izrael, negrađenje raketnih sistema u Jemenu. To su stvari koje tražimo od svake države. To je naš cilj", poručio je Pompeo u utorak tokom boravka u Finskoj.
Teheran je izgubio strpljenje čekajući da Evropa stvori novi održivi finansijski mehanizam koji bi omogućio evropskim firmama da nastave trgovati lijekovima i humanitarnom robom sa Iranom i tako zaobiđu američke sekundarne sankcije, piše britanski Guardian. Dodaju da je pod politikom "maksimalnog pritiska", Vašington proširio sankcije Teheranu, a posljednjih sedmica zadali su još jedan udarac, zabranivši svim državama da kupuju iransku naftu, što je glavni proizvod Irana, i proglasivši iransku Revolucionarnu gardu terorističkom grupom – što je prva takva oznaka odreda jedne strane vlade.
Nuklearnim sporazumom iz 2015. ukinute su sankcije Iranu u zamjenu za ograničenje nuklearnog programa. Prema sporazumu, Iran mora prodavati višak obogaćenog uranijuma, umjesto da ga zadrži, piše BBC. Međutim, dogovor je narušen kada je Trump objavio povlačenje SAD-a u maju 2018. godine, tvrdeći da ima mana jer ne uključuje ograničenja za razvoj balističkih raketa ili podršku Teherana njihovim posrednicima na Bliskom istoku.
Uprkos potezima SAD-a, Teheran je nastavio da se ponaša u skladu sa sporazumom, ocjena je Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nadzorni organ UN-a zadužen za praćenje nuklearne aktivnosti Irana.
Evropske pristalice sporazuma pokušavaju da ga spase, ali Teheran se žalio da je taj proces bio prespor.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući John Bolton je 5. maja najavio slanje nosača aviona i bombardera na Bliski istok kao odgovor na brojne "uznemirujuće i rastuće indikacije i upozorenja" iz Irana.
Facebook Forum