Iran je 16. jula obnovio patrole policije za moral dok vlasti pojačavaju nametanje nošenje hidžaba za žene.
U dužnosti policije za moral spada obeshrabrivanje razuzdanih oblika zabave ili oblačenja, kažnjavanje vozača koji dozvoljavaju da žene u vozilu ne nose maramu kao i gašenje koncerata i drugih dešavanja gdje se ljudi "ponašaju ne-islamski".
Ove snage za provođenje zakona u Iranu izricale su proizvoljne kazne koje su se kretale od usmenog prijekora pa sve do novčanih kazni, hapšenja i premlaćivanja.
Takozvana policija za moral se u velikoj mjeri povukla sa ulica nakon što je zbog nepropisnog nošenja marame privedena 22-godišnja Masha Amini koja je prošlog septembra preminula od posljedica navodnog prebijanja dok je bila u pritvoru. Vlasti tvrde da je smrt nastupila zbog srčanog udara.
Smrt Amini izazvala je velike proteste na kojima se pozivalo svrgavanje teokratije koja Iranom vlada više od četiri decenije.
Iranke prkose zakonu o marami
Policija za moral se našla u centru međunarodne pažnje nakon što je Amini preminula pošto je odvedena na "prevaspitavanje".
Sa pristupom oružju, centrima za pritvor, te kontrolom nad "centrima za prevaspitavanje", policija za moral ima veliku moć u društvu kako je za CNN rečeno iz Human Rights Watcha, iako se nalaze pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije.
Centri djeluju kao objekti za pritvor, gdje se žene, a ponekad i muškarci, privode jer se ne pridržavaju državnih pravila o skromnosti.
Unutar objekata, pritvoreni pohađaju predavanja o islamu i važnosti hidžaba, a žene su, prije puštanja, prisiljene da potpišu izjavu da će se pridržavati državnih propisa o odijevanju.
Patrola na ulicama nije bilo 10 mjeseci, a potez Teherana da vrati policajce koji nadgledaju poštovanje strogih pravila oblačenja znak je da vlasti pojačavaju pritisak, iako je u decembru 2022. čak bilo govora da je policija za moral ukinuta. Ali obavezno nošenje hidžaba nije dovođeno u pitanje.
U pojačavanju pritiska Iran je 18. jula najavio da izbacuje prava žena iz plana razvojne politike zemlje.
Potpredsjednica za pitanja žena i porodice, Ensieh Khazali, rekla je u intervjuu teheranskoj državnoj novinskoj agenciji ISNA da "iranska vlada smatrala da je rodna ravnopravnost već provedena i da je stoga nepotrebno da bude uključena u program razvoja".
Policija za moral ili kako ih još zovu, patrole za usmjeravanje, će prvo izdavati upozorenja "onima koji insistiraju na kršenju socijalnih normi i nose odjeću koja nije po pravilima". Ako osoba nastavi da nepoštuje savjet koji joj je upućen, kako stoji u izjavi Saida Mntazera-al-Mahdija, portparola iranske komande za sprovođenje zakona, jedinice će im se "zakonski suprotstavit". Nije pojašnjeno šta tačno znači "zakonsko suprotstavljanje".
Borba iranskih vlasti protiv "lošeg hidžaba", što znači nepravilno nošenje marame za glavu i druge obavezne odjeće, počela je neposredno nakon Islamske revolucije 1979. godine, sa namjerom da se žene natjeraju na "skromno oblačenje".
Dok su se mnoge žene tako oblačile u to vrijeme, minisuknje i nepokrivena kosa nisu bile rijetkost na ulicama Teherana, prije nego što je svrgnut prozapadno orijentisani šah Reza Pahlavi. Njegova supruga, Farah, često je nosila zapadnjačku odjeću i bila je primjer moderne žene.
Izvanredan život Farah Pahlavi, posljednje carice Irana
Nekoliko mjeseci nakon osnivanja Islamske Republike, zakoni koji štite prava žena uspostavljeni pod vladavinom šaha počeli su da se urušavaju.
Ipak, preokret se nije desio preko noći, već je to bio proces. Kako je za BBC rekla Mehrangiz Kar, 78-godišnja aktivistkinja i advokatica za ljudska prava koja je pomagala da se organizuju prvi protesti protiv obaveznog nošenja hidžaba, "odmah nakon revolucije na ulicama su bili muškarci i žene koji su nudili besplatne marame ženama zamotane u poklon-papir".
Vođa revolucije ajatolah Homeini je 7. marta 1979. proglasio da će nošenje hidžaba biti obavezno za sve žene na radnom mjestu a da će se nepokrivene žene smatrati "nagim".
Uprkos ovog ajatolahovog dekreta, vlastima je bilo potrebno neko vrijeme da odluče šta se smatra za "pristojno" odjevene žene.
Patrole za usmjeravanje formirane su kao produžena ruka policijskih snaga koja se bavi regulisanjem ženskog ponašanja i oblačenja. Tokom godina, ova jedinica je djelovala pod različitim ograncima oružanih snaga a 2006. godine preimenovana je u policiju za moral.
Patrole za usmjeravanje (ili na perzijskom gašt-e eršad) formirane su 2005. godine sa zadatkom da osiguraju da sve žene u javnosti nose marame i široku odjeću.
Dužnosti su naslijeđene od odbora formiranog nakon Iranske revolucije 1979. Čak se i nemuslimani moraju pridržavati tih pravila.
Tokom protekle decenije, policija za moral i zakon o hidžabu postali su gorući simboli kontrole Islamske Republike nad životima žena. Agenti za moral postavljeni su u gradovima širom zemlje, gdje patroliraju ulicama u bijelo-zelenim kombijima.
Nametanje moralnih pravila donekle je bilo relaksirano 2013. godine kada je Hasan Ruhani postao predsjednik. Ali, na izborima proteklog juna izabran je Ebrahim Raisi, tvrdolinijaš sa kojim su ponovo isplivale patrole policije za moral na gradskim trgovima i tržnim centrima koje su opominjale i pritvarale žene ako nisu propisno pokrivene, piše The New York Times.
Islamska policija za moral vuče korijene iz inspekcija na tržnicama iz 7. vijeka koje su imale zadatak da sprječavaju prevare, a dužnosti inspektora proširene su pod širokim mandatom Kurana da "naređuju dobro a zabranjuju loše".
Pored Irana države koje imaju policiju za moral su Saudijska Arabija, Nigerija, Indonezija i Afganistan. Ove države su kriminalizovale ponašanja kao što je pijenje alkohola, miješanje muškog i ženskog društva, seksualne odnose prije i izvan braka, seks osoba istog pola, preskakanje molitve i nošenje odjeće koja se karakteriše kao neskromna.
Zapadne vlade i međunarodne organizacije za ljudska prava takođe su osudile zlostavljanje i diskriminaciju od strane moralnih policija, posebno onih u Afganistanu, Iranu i Saudijskoj Arabiji, od kojih sve tri redovno potiskuju aktivizam i neslaganje.
Facebook Forum