Međunarodna agencija za atomsku energiju saopštila je da su njihovi inspektori utvrdili da je Iran prešao granicu od 300 kilograma zaliha nisko obogaćenog uranijuma uspostavljenu nuklearnim sporazumom iz 2015. godine.
Ranije je to isto saopštio ministar vanjskih poslova ove zemlje Mohamed Džavad Zarif, javila je agencija ISNA.
Prekoračenje granice moglo bi dovesti do vraćanja svih međunarodnih sankcija Iranu.
Iran je pojačao proizvodnju uranijuma koji se koristi kao gorivo za reaktore i potencijalno za pravljenje nuklearnog oružja kao odgovor na ponovno vraćanje sankcija od strane Sjedinjenih Država.
Prema pisanju BBC-a od 1.050 kilograma nisko obogaćenog uranijuma moguće je napraviti nuklearnu bombu. Međutim, Iran poriče bilo kakve namjere o izgradnji nuklearnog oružja.
“Mi smo jasno rekli šta ćemo uraditi i uradit ćemo. Smatramo da je to naše pravo u okviru ‘Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja' (JCPOA)”, rekao je Džavid, navodi se u izvještaju BBC-a.
Ovaj korak bi mogao da ima značajne posljedice za diplomatiju imajući u vidu da evropske zemlje pokušavaju da smanje tenzije između Sjedinjenih Država i Irana, samo dvije sedmice nakon što je Washington, odnosno američki predsjednik Donald Trump u posljednji momenat otkazao napad na Iran zbog njihovog rušenja američke bespilotne letjelice za koju kažu da je bila u njihovom zračnom prostoru.
Začarani krug sankcija
Evropski potpisnici sporazuma, koji su se protivili prošlogodišnjoj odluci Trumpa da se povuče iz sporazuma iz 2015. zamolili su Iran da se pridržava sporazuma.
Britanski ministar vanjskih poslova, Jeremy Hunt napisao je na Twitteru da je duboko zabrinut zbog iranskog prekoračenja granice te da “Velika Britanija nastavlja da bude posvećena sporazumu i koristit ćemo sve diplomatske alate kako bi uklonili tenzije u regiji”. Hunt je također napisao da poziva Iran da se pridržava sporazuma.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da evropske zemlje treba da se drže svojih obaveza i da nametnu ‘automatske sankcije’ Iranu.
Ukoliko bilo koja od evropskih potpisnica nuklearnog sporazuma iz 2015. godine (JCPOA), Velika Britanija, Francuska ili Njemačka, vjeruju da Iran jeste prekršio sporazum, oni mogu da pokrenu proces razrješenja, koji bi u roku od 65 dana mogao završiti u Vijeću sigurnosti i sa sankcijama za Iran.
Ostali potpisnici sporazuma, Kina i Rusija su saveznici Teherana i malo je vjerovatno da bi oni povukli takav potez.
"Što više Iran radi stvari koje potencijalno štete sporazumu, to smo mi manje spremni da uložimo napore kako bismo im pomogli", rekao je viši evropski diplomata, govoreći anonimno za Reuters. "To je začarani krug. Ako odu u tom smjeru, bit će potpuno sami, suočeni sa sankcijama i odbačeni od svih."
Većina UN-ovih sankcija Iranu uklonjena je u januaru 2016. godine kada je implementiran sporazum zvanično nazvan 'Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja'. Originalno, sporazum je dogovoren između Irana, Britanije, Kine, Francuske, Njemačke, Rusije i Sjedinjenih Država.
Američki predsjednik Donald Trump povukao se iz sporazuma prošle godine, pravdajući odluku time da nije učinjeno dovoljno kako bi se ograničio iranski nuklearni program te da nije riješen iranski raketni program i njegova podrška snagama na Bliskom istoku.
Nakon odluke koja je izazvala napetost između Washingtona i Teherana, Sjedinjene Države su obnovile sankcije Iranu, usmjerene ka srezivanju izvoza iranske nafte kao i nove ekonomske sankcije u pokušaju da se natjera Iran da pregovaraju o širem sporazumu.
Prema procesu spora oko sporazuma, Iran bi mogao tvrditi da povlačenje SAD iz sporazuma i kampanja Washingtona "predstavljaju značajno neispunjenje" i "tretirati neriješene probleme kao osnovu za prestanak izvršavanja svojih obaveza".
Iran bi također mogao tvrditi da smanjenje njihovih obaveza nije kršenje jer prema posebnoj odredbi u sporazumu navodi se "Iran je izjavio da će ponovno uvođenje sankcija ili ponovno nametanje sankcija koje imaju veze sa nuklearnim oružjem, tretirati takve sankcije kao osnovu za potpuni ili djelimični prestanak izvršavanja svojih obaveza prema sporazumu".
Evropa na potezu
Iranski zvaničnici su se reli sa evropskim strankama u Beču prošli petak, ali je saopšteno kako im je ponuđeno premalo u pravcu pomoći u trgovini kako bi uvjerili Teheran da odustane od plana da prekorači granicu uranijuma.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova upozorio je da Iran dalje planira da suspenduje i ostale obaveze proistekle sporazumom, ukoliko u narednim danima evropski zvaničnici ne poduzmu “praktične i mjerljive” korake kako bi implementirali novi mehanizam za trgovinu koji bi zaštitio iransku ekonomiju od efekata američkih sankcija.
Iran je u maju najavio da će ubrzati proizvodnju obogaćenog urana kao odgovor na sankcije Trumpove administracije koje su pojačane tog mjeseca. Washington je naredio svim zemljama da obustave kupovinu iranske nafte ili će se u suprotnom i sami suočiti sa sankcijama. Teheran smatra da je taj potez doveo do ‘ekonomskog rata’ koji ima za cilj izgladnjivanje njihove populacije.
Zarif je najavio da će naredni korak Teherana biti da povećaju obogaćenje uranijuma iznad 3,7 posto što je maksimalna čistoća uranijuma dozvoljena sporazumom. Ranije su naajvili da tu granicu namjeravaju da pređu 7. juna.
