Hosein Arijan, bivši oficir u iranskoj mornarici školovan u Britaniji, bio je prvi oficir za operacije na brodu Karg, najvećem brodu iranske mornarice, koji je debitovao 1980. Brod je potonuo 2. juna u Omanskom zalivu u blizini lučkog grada Jaska, nakon što je, kako se izvještava, izbio požar u mašinskom odjeljenju. To je bila posljednja u nizu pomorskih nesreća u kojima su učestvovali iranski brodovi u posljednje dvije godine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
Arijan -- dugogodišnji urednik u RFE/RL -- razgovarao je s novinarkom Golnaz Esfandiari za Radio Farda RFE/RL-a o Kargu i okolnostima njegovog potonuća, za koje smatra da su sumnjive. Intervju je uređen radi dužine i jasnoće.
RFE/RL: Kako ste se osjećali kada ste saznali za potapanje Karga? Da li vam je bilo čudno što je cijeli brod potonuo zbog požara?
Hosein Arijan: Želio bih da kažem da požar na svakom brodu predstavlja značajan rizik za bezbjednost broda i njegove posade. U iranskoj mornarici, poput ostalih, vatrena stihija i kontrola štete shvataju se ozbiljno. Čak i kada je brod vezan, u njegovoj svakodnevnoj rotaciji, bez greške se može vidjeti da postoji tim dodijeljen za gašenje požara i, bez upozorenja, [dežurni] poziva taj tim da se bori protiv hipotetičkih požara na mjestima koja je on izabrao na tom brodu.
Osim gašenja požara, kontrola štete veoma ozbiljno shvata hitne kontrolne situacije koje mogu izazvati potonuće broda kao što je pucanje cijevi ili trupa, naročito ispod vodovodne linije; ili čak oštećenja koja se dešavaju ako je brod u borbi, ili ako se brod nasukao. Gašenje požara i kontrola štete i obuka posade da može da radi ove poslove su od najvećeg značaja za mornarice, uključujući iransku mornaricu.
Stoga sam se šokirao kada sam čuo da je Karg potonuo.
Karg je imao vatrogasne pumpe -- od kojih bi jedna radila sve vrijeme [i] pumpe za hitne slučajeve, mnoge [protivpožarne] aparate [posebno u mašinskom odjeljenju], sistem za poplave CO2, sistem prskalica, detektore plamena i detektore dima. Također oko 400 sigurnosnih kola, od kojih je svaki sposoban da oglasi alarm u mašinskom odjeljenju i na mostu u slučaju kvara.
Uz sve ove mjere predostrožnosti teško je vidjeti kako je vatra postala nekontrolisana.
Rečeno je da je požar izbio kao posljedica eksplozije u jednom od kotlova. Znamo da je Karg bio podvrgnut velikoj prepravci od 2014. do 2016. godine, tokom koje su napravljena velika poboljšanja u njegovim kotlovima. Uprkos tome, malo je vjerovatno da bi takva eksplozija dovela do nekontrolisanog požara ili oštećenja trupa i poplave mašinskog odjeljenja.
Glasovni snimak telefonskog razgovora dvojice bivših članova osoblja Karga na društvenim mrežama, citirajući njihove spašene prijatelje sa broda, ukazuje na to da se tokom neuspjele paralele dva glavna generatora broda zapalilo nekoliko žica i strujnih kola, što je dovelo do nestanka struje i uranjanja cijelog broda u mrak. Navodno, generator za hitne slučajeve i drugi mali generatori nisu mogli da se pokrenu i brod je ostao u potpunom mraku.
Također se tvrdi da je pukla cijev koja povezuje dnevni rezervoar sa jednim od glavnih generatora koji osiguravaju struju za cijeli brod i, pošto niko nije bio u sobi za generatore, generator je prestao da funkcioniše i vatra se brzo proširila dok je brod bio u mraku.
Postoje i druge tvrdnje. Da li je uzrok požara u mašinskom odjeljenju bio električni kvar, šteta nastala nepravilnom popravkom i održavanjem, materijali lošeg kvaliteta koji se koriste tokom prepravke broda ili nemar - pravi uzrok požara nije zvanično potvrđen i pitanje je da li će Islamska Republika to ikada učiniti.
Nemar ili sabotaža?
RFE/RL: Da li vam je to sumnjivo? Da li je to mogao biti čin sabotaže?
Arijan: Uprkos nekoliko mogućnosti da se objasni uzrok požara u mašinskom odjeljenju i nestanak struje na brodu, teško je vidjeti kako je brod mogao da potone. Požar neizbježno može da izazove veliku štetu u mašinskom odjeljenju i raznim palubama, ali brod i dalje može da ostane na površini, čak i ako je mašinsko odjeljenje poplavljeno.
Fotografije pokazuju da se brod nije nagnuo pod opasnim uglom ka luci ili desnoj strani i potonuo sa krme dok je pramčani dio broda -- uglavnom netaknut -- ostao iznad vode.
U svjetlu ovih fotografija, mogućnost poplave uslijed velike pukotine ili rupe u trupu područja mašinskog odjeljenja ne može se isključiti. Uzimajući u obzir da su dno i strane Karga imali dva kompletna sloja nepropusne površine trupa, moguće je da je požar i poplava posljedica čina sabotaže ili kao rezultat neprijateljske akcije.
Potapanje Karga dolazi nakon perioda u kojem je došlo do niza eksplozija na drugim brodovima u Omanskom zalivu i okolnim vodama, regionu osjetljivih brodskih puteva i tinjajućih geopolitičkih napetosti.
Početkom aprila, iranski brod nazvan MV Saviz, stražarska baza usidrena godinama u moreuzu Bab al-Mandab, kod Jemena, bio je ciljan i oštećen minama na svom trupu očigledno od strane izraelskih komandosa.
Glavni adut iranske mornarice
RFE/RL: Koliki je to gubitak za Iran? Može li zemlja zamijeniti Karga u bliskoj budućnosti?
Arijan: Karg, sa različitim mogućnostima u smislu rada i obuke, bio je glavni adut iranske mornarice. U tom kontekstu, mornarica sada ostaje Makran, bivši naftni tanker pretvoren u pomorsku bazu koja se zvanično pridružila mornarici sredinom januara.
Mnogo veći od Karga, ovaj brod [Makran] može da rasporedi specijalne snage, djeluje kao baza za brze brodove i da pruži logističku podršku drugim brodovima. Prema neimenovanim izvorima u Sjedinjenim Državama, ovaj brod - u pratnji razarača - sada ide prema Brazilu.
Kargovo potapanje predstavlja najnoviji veliki pomorski incident za [Iran] posljednjih godina. U maju 2020. iranski brod "Konarak", tokom vojne vježbe u Omanskom zalivu, pogođen je projektilom [iranskog] razarača Džamaran, usmrtivši 15 mornara i ranivši još 19 drugih.
U još jednom incidentu u januaru 2018. godine, na Damavandu, razarač sličan Džamaranu, potonuo je nakon udara u lukobran u Bandar Anzaliju na Kaspijskom moru.
Napori šaha da modernizuje iransku mornaricu
RFE/RL: Recite nam nešto o istoriji Karga i razlozima zbog kojih je šah odlučio da kupi taj brod nekoliko godina prije Islamske revolucije 1979.?
Arijan: Kupovinu Karga, nazvanog po ostrvu koje je glavni iranski naftni terminal u Persijskom zalivu, naredila je vlada Irana u oktobru 1974. Graditelj je bio Svon hanter (Swan Hunter), kompanija za projektovanje i inženjering brodogradnje u blizini Njukastla, u Engleskoj.
Brod je položen u januaru 1976., dok je svečano puštanje bilo u februaru 1977., koje je predvodio Golam Reza [Pahlavi, brat šaha Mohameda Reze Pahlavija, koji je svrgnut u revoluciji 1979. godine], dok je njegova supruga Manižeh Pahlavi imenovala brod.
Poslije opremanja i višenedjeljnih morskih ispitivanja, brod je predat iranskoj mornarici 25. aprila 1980. Karg je bio spreman da otplovi u Iran ali je britanska vlada odbila da izda izvoznu dozvolu za brod. To je značilo da brod i njegovih 200 članova posade nisu mogli da napuste Veliku Britaniju.
Britanija je, pod premijerkom Margaret Tačer (Thatcher), obavijestila vladu Islamske Republike Iran da bez oslobađanja američkih talaca (američkih diplomata koji su držani u Iranu poslije revolucije 1979. i preuzimanja ambasade SAD), Kargu neće biti izdata izvozna dozvola.
Kao rezultat toga, osim glavnih članova posade, ostatak osoblja je napustio brod i vratio se u Iran samo nekoliko dana prije početka iransko-iračkog rata.
Međutim, nakon oslobađanja američkih talaca u januaru 1981., britanska vlada je saopštila da će u doglednoj budućnosti biti izdata dozvola za izvoz, navodeći kao razlog pritvor britanskog državljanina u Iranu Endrjua Pajka (Andrew Pyke), biznismena osumnjičenog za špijuniranje protiv kojeg nikada nije podignuta optužnica.
Poslije oslobađanja Pajka, pregovori vlada Irana i Britanije su zaživjeli i konačno je brod, skoro četiri godine nakon prvobitne primopredaje, prošao remont i započeo plovidbu s iranskom posadom. Petog oktobra 1984., Karg je započeo svoje prvo putovanje u Iran i formalno se pridružio iranskoj mornarici.
Usaglašeni napori u doba šaha -- zasnovani na dobro promišljenim vojnim planovima -- uloženi su u modernizaciju i proširenje iranske mornarice. Kao rezultat toga, carska iranska mornarica stekla je snažne sposobnosti i postala najmoćnija mornarica u regionu.
Kupovina Karga i drugih brodova iz Britanije, s brodovima i podmornicama iz Sjedinjenih Država, bila je dio plana za proširenje pomorskog prisustva Irana daleko izvan voda Persijskog i Omanskog zaliva.
Karg i tri napredna razarača klase Spruans (Spruance), američke proizvodnje [koji su bili u izgradnji, ali su njihovi ugovori otkazani nakon Islamske revolucije 1979.] planirani su da budu jezgro iranske mornarice koje je trebalo da se čuva u ogromnoj bazi u [lučkom gradu] Čabaharu na jugu zemlje u provinciji Sistan-Balušestan. Mornarica je trebalo da uspostavi svoje prisustvo u sjeverozapadnom dijelu Indijskog okeana.
RFE/RL: Koje zadatke je Karg trebao obavljati?
Arijan: S 207 metara dužine, sa izmještanjem od 33.500 tona, Karg je služio za dopunjavanje flote naftom, sa sposobnošću da to čini na moru (RAS). Zbog svojih logističkih mogućnosti mogao je prevoziti oružje, hranu, gorivo i trupe. Idealan je i za siguran prijenos vrijednih ili politički osjetljivih sredstava, kao što je uvozna vojna oprema. Brod je bio pogodno sredstvo za duga putovanja iranske mornarice zbog sposobnosti da proširi domet iranskih ratnih brodova. Bez ovog broda, iranski razarači i fregate ne bi mogli da krenu u produžena raspoređivanja bez nekoliko lučkih posjeta usput.
Sa svoja dva hangara, Karg je mogao da prevozi velike i teške helikoptere i, kao rezultat toga, pružiti dodatne operativne sposobnosti u smislu protupodmorničkog ratovanja za pomorsku grupu kojoj je pripadao.
RFE/RL: Kako je korišten posljednjih godina?
Arijan: Od 2009. Karg je pratio mnoge brodove u njihovim dužim patroliranjima protiv piratstva u Adenskom zaivu ili na obali Somalije. [Također je korišten] tokom njihovih prijateljskih posjeta stranim lukama.
U pogledu obuke, Karg je bio pogodan brod koji je pružao obuku velikom broju kadeta sa Pomorskog univerziteta Imam Homeini u Nošahru.
U toj ulozi, prije potonuća, na brodu je bilo oko 200 kadeta.
(Napomena urednika: prijavljeno je da je oko 20 mornara zadobilo lakše povrede uslijed požara i potonuća. Nije zabilježen nijedan smrtni slučaj.)
Facebook Forum