Pišu: Golnaz Esfandiari i Mohammad Zarghami
Analitičari kažu da su ekonomski očaj i sve veća frustracija u iranskom društvu doveli do ljutitih demonstracija širom zemlje koje su počele tako što su ljudi protestovali zbog nestašice vode u jugozapadnoj provinciji Kuzestan, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
"Da društvo nije beznadežno ne bi izašlo na ulice, ne bi reagovalo, njegovo nezadovoljstvo ne bi rezultiralo protestima i ne bi moglo da podigne glas", izjavio je teheranski sociolog Saed Madani za Radio Farda RFE/RL-a.
Hiljade ljudi protestovalo je posljednjih dana zbog nestašice vode izazvane velikom sušom i pogoršane višegodišnjim lošim upravljanjem države prirodnim resursima Irana i lošim planiranjem u Kuzestanu bogatom naftom, gdje se stanovnici - uključujući veliku etničku arapsku manjinu - već dugo žale na drugorazredni tretman.
U pokrajini se nalazi oko 80 odsto naftnih polja Irana i 60 odsto rezervi prirodnog gasa u zemlji. Međutim, stanovnici kažu da nemaju koristi od tog bogatstva dok se suočavaju sa zagađenjem, uništavanjem močvara i nestašicama vode koje su opustošile poljoprivredu i stočarstvo.
Vlasti kažu da se više od 700 sela u regionu suočava s poteškoćama u pristupu vodi i da mnogi stanovnici vodu dobivaju samo preko cisterni koje šalje vlada.
Vlada je na proteste u Kuzestanu odgovorila silom i ometanjem interneta, navode lokalni izvori i grupa Netbloks (Netblocks) koja prati pristup internetu širom svijeta.
Tu taktiku Teheran koristi kako bi spriječio demonstrante da se organizuju, kao i da ograniči slobodan protok informacija i sakrije obim njihovog odgovora na proteste.
Amnesti Internešenel je saopštio 23 .jula da su snage sigurnosti koristile "smrtonosno automatsko oružje, sačmarice s neselektivnom municijom i suzavcem" da rastjeraju demonstrante.
Najmanje osam demonstranata i prolaznika, uključujući tinejdžera, ubijeno je u akciji u različitim gradovima širom provincije, saopštila je grupa za zaštitu prava sa sjedištem u Londonu, koja je također navela da je više desetina demonstranata i aktivista, uključujući mnoge etničke Arape, privedeno u masovnim hapšenjima u provinciji.
'Nevini i žedni'
Protesti u Kuzestanu koji su izbili 15. jula i trajali skoro nedjelju dana naveli su građane u drugim provincijama i gradovima da izađu na ulice da izraze solidarnost s narodom u Kuzestanu, istovremeno iskaljujući svoj gnjev na klerikalni establišment i njegovu najvišu vlast - vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hameneiju - kojeg su demonstranti nazivali diktatorom.
Mnogi novinari, advokati, disidenti, umjetnici i drugi Iranci nedavno su izdali saopštenja i komentare podrške Kuzestanu, istovremeno osuđujući sprovedene mjere represije.
Grupa aktivista, uključujući istaknutu zagovornicu prava Narges Mohamadi, zadržana je u pritvoru nekoliko sati 20. jula nakon mirnog okupljanja ispred Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi izrazili zabrinutost zbog upotrebe sile protiv "nevinih i žednih ljudi" Kuzestana.
Protesti su zabilježeni 26. jula u Teheranu i Karaju, zapadno od prijestonice, gdje su građani uzvikivali slogane protiv iranskog establišmenta i njegovih lidera - tačnije Hameneija - istovremeno izražavajući podršku narodu Kuzestana.
"Mula mora otići", uzvikivali su demonstranti u Teheranu, sudeći po onlajn amaterskim video snimcima, dok su u Karaju demonstranti pozivali na jedinstvo "Od Karaja do Kuzestana".
Zamjenik guvernera Teherana Hamidreza Gudarzi potvrdio je da je u gradu održan protest, rekavši da je "nedostatak struje". Njegova tvrdnja naišla je na kritike i sarkazam na društvenim mrežama onih koji su istakli antiestablišmentske parole demonstranata.
"Pretpostavimo da ste u pravu i da je protest u Teheranu bio zbog prekida struje. Kakav bijedni establišment [mora da bude] da kada dođe do nestanka struje ili kada metro kasni, [ljudi] skandiraju protiv njegove najviše vlasti i [dovode u pitanje] cijeli sistem", naveo je na Tviteru teheranski aktivista Hosein Razag.
Protesti podrške Kuzestanu zabiljleženi su i u Isfahanu, Tabrizu, Bodžnurdu, Sakizu i drugim velikim gradovima, javio je Radio Farda.
"Društvo je glasno. Kuzestan ima jasan glas", rekao je sociolog Madani, dodajući da Iranci žele da budu saslušani. On je dodao da srednja klasa zemlje - koja se smanjuje zbog pogoršanja ekonomije pod paralizujućim američkim sankcijama - ne želi da vidi nasilje.
"Srednja klasa izbjegava nasilje i smatra da promjene treba da dođu nenasilnim putem", rekao je Madani za Radio Farda RFE/RL-a.
'Intenziviranje linija procjepa'
Mnogi Iranci nagovijestili su nezadovoljstvo svojim liderima bojkotom junskih predsjedničkih izbora u zemlji koji su rezultirali izborom tvrdolinijaškog klerika Ebrahima Raisija poslije stroge diskvalifikacije stotina kandidata, uključujući sve potencijalne ozbiljne rivale.
Izlaznost od 48,8 odsto na izborima bila je najniža do sada u Islamskoj republici, koja je uspostavljena 1979.
To je bilo prvo glasanje za predsjednika nakon brutalne represije protiv antivladinih protesta u novembru 2019. godine, koje je potaknuto velikim porastom cijena benzina. Snage sigurnosti ubile su najmanje 300 ljudi, navodi Amnesti Internešenel.
Loše upravljanje pandemijom korona virusa i spora kampanja vakcinacije također su doveli do frustracije među ljudima uslijed porasta broja smrtnih slučajeva i infekcija COVID-19 zbog širenja veoma zarazne delta varijante.
Hatam Gaderi, profesor političkih nauka u Teheranu, rekao je da bi nastavak sadašnjeg puta iracionalnosti mogao dovesti do kolapsa iranskog establišmenta.
"Društvene rupe se šire, ako se ne kontrolišu i nerazum [establišmenta] se nastavi, onda [dugoročno] mogu da dovedu do kolapsa", rekao je Gaderi.
"Islamska republika intenzivira linije procjepa", dodao je on.
Facebook Forum