Pišu: Golnaz Esfandiari i Mohammad Zarghami
U pokušaju da podstakne rast iranske populacije, vlada je 2021. odobrila kontroverzni zakon koji je dodatno pooštrio ograničenja za medicinske abortuse i zabranio besplatnu distribuciju kontraceptivnih sredstava, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Sada zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog broja ilegalnih abortusa koji se obavljaju u zemlji, sugerišući kako su vladina ograničenja natjerala više žena da prekinu neželjenu trudnoću izvan javnog zdravstvenog sistema.
Žene koje traže abortus u Iranu često se oslanjaju na crno tržište kako bi nabavile tablete za abortus koje mogu biti falsifikovane ili isteklog roka i neefikasne. Također koriste usluge takozvanog podzemnog abortusa kojeg obavljaju ljekari i babice koje ponekad rade u nehigijenskim uslovima.
Vladini zvaničnici kažu da se svake godine u zemlji obavi između 300.000 i 600.000 abortusa, od kojih su većina ilegalni.
Babica u Teheranu, koja je razgovarala za Radio Farda RSE, pod uslovom da ostane anonimna zbog straha od odmazde, rekla je da se broj ilegalnih abortusa izgleda "značajno povećao". Babica kaže da zdravstveni radnici sada procjenjuju da bi svake godine moglo biti i do milion abortusa.
"Ljudima smo davali besplatnu kontracepciju koji bi pomogli u sprječavanju neželjenih trudnoća", rekla je babica i dodala da su najviše pogođeni siromašnije Iranke. "Sada su žene siromašnijeg porijekla prisiljene da traže nesigurne abortuse koristeći tablete koje kupuju na crnom tržištu koje bi mogle dovesti do zdravstvenih komplikacija i ugroziti njihove živote."
Babica upozorava da se čini da su vlasti odlučne da povećaju natalitet u zemlji "po svaku cijenu", što je potez koji će "dovesti samo do povećanja nesigurnih abortusa".
'Katastrofalne' cifre
Sulejman Hejdari, zvaničnik Ministarstva zdravlja, rekao je 18. aprila da je do 80 posto abortusa u Iranu obavljeno ilegalno. Nije rekao da li se broj ilegalnih abortusa povećava, ali je dodao da su neke procjene, ako su tačne, "katastrofalne".
Ranije ove sedmice, ultrakonzervativni predsjednik Irana Ebrahim Raisi rekao je da je broj abortusa u zemlji "zabrinjavajući", ne navodeći cifre. Pozvao je i na kažnjavanje "prekršilaca".
Zvaničnici su rekli da će se medicinsko osoblje koje je proglašeno krivim za obavljanje ilegalnih abortusa suočiti sa zabranom bavljenja medicinom. Guverner Teherana Mohsen Mansuri pozvao je vlasti prošle godine da razbiju centre koji pomažu ženama da prekinu neželjenu trudnoću.
Portparol Ministarstva zdravlja Pedram Pakajin rekao je 19. aprila da ministarstvo preduzima korake za rješavanje problema "namjernih abortusa", uključujući uklanjanje tableta za abortus s tržišta.
Pad nataliteta
Mensure Šojae, istaknuta istraživačica i aktivistica za ženska prava, rekla je za RSE da je zakon kojim se ograničavaju medicinski abortusi kršenje prava žena da zadrže autonomiju nad svojim tijelima.
"Protestni pokret istaknuo je pitanje tjelesnih prava i autonomije", rekla je ona, misleći na demonstracije protiv establišmenta širom zemlje koje su izbile nakon smrti mlade žene u septembru ubrzo poslije njenog hapšenja zbog kršenja zakona o hidžabu. Glavni slogan demonstranata bio je "Žene, život i sloboda".
"Ta prava uključuju hidžab, ali i pitanja koja se odnose na plodnost, uključujući pravo na sprječavanje trudnoće", rekla je Šojae. "Žene bi trebale same odlučivati žele li da zatrudne, žele li djecu i koliko djece žele."
Šojae dodaje da su državna ograničenja na medicinske abortuse i kontraceptivna sredstva dovela u opasnost živote iranskih žena.
Ranije su abortusi mogli biti legalno izvođeni tokom prva četiri mjeseca trudnoće ako se tri ljekara slože da trudnoća prijeti životu žene ili da je fetus imao teške fizičke ili mentalne smetnje koji bi majci mogli izazvati ekstremne teškoće.
Međutim, prema zakonu o "podmlađivanju stanovništva i podršci porodici" usvojenom u novembru 2021. godine, o slučajevima abortusa sada odlučuje vijeće koje uključuje sudiju i dva medicinska stručnjaka.
Grupe za ljudska prava i zdravstveni stručnjaci upozoravaju da zakon ograničava pristup žena medicinskim abortusima, dovodi do neželjenih trudnoća i rađanja djece s urođenim manama, te povećava širenje spolno prenosivih bolesti, uključujući AIDS.
Posljednjih godina, sve veći broj iranskih žena bira da ima manje djece ili da ih uopšte ne rađaju, uglavnom zbog ekonomskih problema, promjene rodnih normi, povećanog broja obrazovanih djevojaka kao i programa planiranja porodice.
Taj trend je, prema podacima Sjetske banke, doveo do pada stope nataliteta u Iranu s više od četiri posto u 1980-im na 1,29 posto u 2020. godini, što je uznemirilo klerikalni establišment Irana.
Facebook Forum