Studija predizvodivosti – čiji su zaključci upravo objavljeni - tvrdi da je Pelješki most najbolji način prometnog povezivanja Dubrovnika s Dalmacijom i kontinentom. S radovima bi se moglo započeti početkom 2015. godine. Eksperti su uvjereni da će i dalje biti pogađanja s Bosnom i Hercegovinom oko izgradnje mosta.
Most od kopna do poluotoka Pelješac kojim bi se cestovno povezalo Dubrovnik sa Dalmacijom i kontinentalnom Hrvatskom je 99,9 posto sigurno rješenje, tvrde u hrvatskoj Vladi. Dugo očekivana studija predizvodivosti koju je po narudžbi Europske komisije izradila francuska konzultantska kuća Safage od više ponuđenih opcija izabrala je baš tu. Resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić kaže kako je sljedeći korak studija izvodivosti koju izrađuju domaće institucije uz potporu konzultanata ovlaštenih od Europske komisije.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, pomoćnik ministra za komunikacije i transport BiH Izet Bajrambašić govori o primjedbama koje je na sastanku u Zagrebu iznijela bosanskohercegovačka strana. Cijeli razgovor možete pročitati OVDJE
„Mi smo do sada već pripremili neka rješenja, tako da ćemo maksimalno ubrzati izradu studije izvodivosti i sada ulazimo u detalje, dakle do troškovnika i do građevinske dozvole i na taj način pokazujemo da smo sposobni sami upravljati projektom.“
Kako se radi o povezivanju ne samo dva teritorija Hrvatske, nego i dva teritorija Europske unije, hrvatska Vlada očekuje da će tri četvrtine potrebnog novca – od ukupno 220 milijuna eura – dobiti iz europskih fondova.
„Ovo je prije svega jedan strateško-razvojni projekt povezivanja hrvatskog Juga, a konzultantima, dakle struci ostavili smo mjesta i vremena da oni sami sukladno metodologiji ocijene, kako bismo imali pravo na sufinanciranje. Isto tako, riješili smo i pitanje hrvatskog sufinanciranja.“
"Biće pogađanja"
Naime, Hajdaš Dončić očekuje da će se hrvatski dio za izgradnju Pelješkog mosta dobiti redistribucijom trošarina na gorivo, pa bi Hrvatske ceste godišnje dobivale 1,8 milijardi kuna – oko 240 milijuna eura - od čega bi se dio izdvajao za izgradnju pelješkog mosta, a još sredstava će se namaći najavljenom monetizacijom hrvatskih auto – cesta.
Dakle, kako sada stvari stoje, otpada ideja o cestovnom koridoru iznad Neuma preko teritorija Bosne i Hercegovine i varijanta trajekata kopno – poluotok Pelješac. Ipak se ide na most, čija je izgradnja pod HDZ-ovim vladama dvaput predizborno svečano započinjala, ali se nikada nije imalo osigurana sredstva. Sada je – čini se – druga priča.
Predstojnik Zavoda za prometno planiranje zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Ivan Dadić kaže za RSE kako mu je žao što se kao prijelazno rješenje nije uvelo trajekte na liniji kopno – Pelješac koji bi riješili problem fitosanitarne kontrole na granici, a trajno rješenje bi se čekalo bez nervoze.
„Ali sada – što je, tu je! Mislim da je najgore što je Dubrovnik odsječen od prostora Republike Hrvatske i što će dugo čekati da se taj problem riješi. Ako za dvije – dvije i po godine započne izgradnja, most će se onda sigurno graditi još jedno dvije i po – tri godine, i to znači da još pet – šest godina nećemo moći normalno prometovati do Dubrovnika.“
Dadić vjeruje kako će oko izgradnje mosta do Pelješca i dalje biti pogađanja sa Bosnom i Hercegovinom.
„Sigurno će Bosna i Hercegovina nastojati dobiti neke ustupke od Europske unije, a kako je Europska unija širok pojam, tražit će se to u Hrvatskoj. Tražit će se neki ustupci u Pločama, tražit će se i neki drugi ustupci, tako da nisam siguran da je s te strane suglasnost Bosne i Hercegovine – gotova stvar.“
Most od kopna do poluotoka Pelješac kojim bi se cestovno povezalo Dubrovnik sa Dalmacijom i kontinentalnom Hrvatskom je 99,9 posto sigurno rješenje, tvrde u hrvatskoj Vladi. Dugo očekivana studija predizvodivosti koju je po narudžbi Europske komisije izradila francuska konzultantska kuća Safage od više ponuđenih opcija izabrala je baš tu. Resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić kaže kako je sljedeći korak studija izvodivosti koju izrađuju domaće institucije uz potporu konzultanata ovlaštenih od Europske komisije.
Prolaz kroz Neum najpovoljnija varijanta za Hrvatsku
Na sastanku u Zagrebu oko gradnje Pelješkog mosta učesnici iz BiH su postavili i pitanje primjene Konvencije UN-a o pravu mora. Za BiH je važno da se prije svega riješe pravna i politička pitanja, te da studija o predizvodljivosti mora biti profesionalno izrađena.U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, pomoćnik ministra za komunikacije i transport BiH Izet Bajrambašić govori o primjedbama koje je na sastanku u Zagrebu iznijela bosanskohercegovačka strana. Cijeli razgovor možete pročitati OVDJE
Kako se radi o povezivanju ne samo dva teritorija Hrvatske, nego i dva teritorija Europske unije, hrvatska Vlada očekuje da će tri četvrtine potrebnog novca – od ukupno 220 milijuna eura – dobiti iz europskih fondova.
„Ovo je prije svega jedan strateško-razvojni projekt povezivanja hrvatskog Juga, a konzultantima, dakle struci ostavili smo mjesta i vremena da oni sami sukladno metodologiji ocijene, kako bismo imali pravo na sufinanciranje. Isto tako, riješili smo i pitanje hrvatskog sufinanciranja.“
"Biće pogađanja"
Naime, Hajdaš Dončić očekuje da će se hrvatski dio za izgradnju Pelješkog mosta dobiti redistribucijom trošarina na gorivo, pa bi Hrvatske ceste godišnje dobivale 1,8 milijardi kuna – oko 240 milijuna eura - od čega bi se dio izdvajao za izgradnju pelješkog mosta, a još sredstava će se namaći najavljenom monetizacijom hrvatskih auto – cesta.
Dakle, kako sada stvari stoje, otpada ideja o cestovnom koridoru iznad Neuma preko teritorija Bosne i Hercegovine i varijanta trajekata kopno – poluotok Pelješac. Ipak se ide na most, čija je izgradnja pod HDZ-ovim vladama dvaput predizborno svečano započinjala, ali se nikada nije imalo osigurana sredstva. Sada je – čini se – druga priča.
Predstojnik Zavoda za prometno planiranje zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Ivan Dadić kaže za RSE kako mu je žao što se kao prijelazno rješenje nije uvelo trajekte na liniji kopno – Pelješac koji bi riješili problem fitosanitarne kontrole na granici, a trajno rješenje bi se čekalo bez nervoze.
„Ali sada – što je, tu je! Mislim da je najgore što je Dubrovnik odsječen od prostora Republike Hrvatske i što će dugo čekati da se taj problem riješi. Ako za dvije – dvije i po godine započne izgradnja, most će se onda sigurno graditi još jedno dvije i po – tri godine, i to znači da još pet – šest godina nećemo moći normalno prometovati do Dubrovnika.“
Dadić vjeruje kako će oko izgradnje mosta do Pelješca i dalje biti pogađanja sa Bosnom i Hercegovinom.
„Sigurno će Bosna i Hercegovina nastojati dobiti neke ustupke od Europske unije, a kako je Europska unija širok pojam, tražit će se to u Hrvatskoj. Tražit će se neki ustupci u Pločama, tražit će se i neki drugi ustupci, tako da nisam siguran da je s te strane suglasnost Bosne i Hercegovine – gotova stvar.“
