Kako bi spriječio promjenu vlasništva nad državnom imovinom prije nego što Ustavni sud BiH donese konačnu odluku o ustavnosti Zakona RS o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko donio je u srijedu nalog o obustavi njegove primjene.
„Visoki predstavnik je također upozorio da se svi nadležni organi moraju uzdržavati od primjene ovog zakona sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku o ovom pitanju koje se odnosi na predmetni zakon i ovo obuhvata obavezu svih nadležnih organa da se suzdrže od preuzimanja mjera na promjeni prava vlasništva u odgovarajućim vlasničkim knjigama u pogledu imovine koja spada pod zabranu raspolaganja, koju je ranije utvrdio visoki predstavnik, a u međuvremenu, novi organi vlasti moraju učiniti maksimalne napore kako bi riješili pitanje državne imovine što je prije moguće. Dakle, zabrana raspolaganja državnom imovinom prije nego se nađe prihvatljivo i održivo rješenje za pitanje raspodjele imovine između različitih nivoa vlasti, ne odnosi se samo na Republiku Srpsku, nego i na Federaciju BiH i državni nivo“, kazala je glasnogovornica specijalnog predstavnika EU i visokog predstavnika u BiH Jamila Milović – Halilović.
Predsednik tog BiH entiteta Milorad Dodik izjavio je da Incko za to nije imao ovlašćenja i da odluka neće biti objavljena u Službenom glasniku RS.
"Ovaj nalog za nas nema nikakvu važnost", rekao je Dodik.
Valentin InzkoInckov nalog uslijedio je samo dan nakon što je Zakon objavljen u Službenom glasniku RS i nakon što je dopredsjedavajući Doma naroda BiH Sulejman Tihić od Ustavnog suda BiH zatražio poništenje ovog zakona, za koji vjeruje da je neustavan.
„Ta imovina i njezin status može da bude riješena samo državnim zakonom, nikako zakonom entiteta. Ovdje je entitet direktno atakovao na suverenitet države BiH jer je to suvereno pravo države. Mislimo da to pitanje treba riješiti zakonom o državnoj imovini, u prvom redu da sva ta imovina Socijalističke Republike BiH bude uknjižena na državu BiH, a zatim država za sebe zadrži ono što njoj treba, a da preostalu imovinu, opet zakonom, prenese u vlasništvo entitetima, kantonima, općinama“, kazao je Tihić.
Visoki predstavnik za BiH je u prvoj polovini 2005. godine nametnuo tri zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, na nivou Bosne i Hercegovine i oba entiteta. Tim zakonima je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom koja je po Sporazumu o pitanjima sukcesije pripala BiH, kao i nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH do donošenja rješenja na nivou BiH. Vijeće za implementaciju mira još prije pola godine je apelovalo na sve strukture vlasti da se uzdrže od bilo kakvih jednostranih poteza oko državne imovine.
Pitanje državne imovine preduslov za pravnu sigurnost
Ovo je bio i očekivan potez visokog predstavnika, kaže član Doma naroda BiH iz reda Srba, Mladen Ivanić, te podcrtava da je prudski sporazum svojevremeno nudio najbolje rješenje.
"Prudska trojka": Dragan Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik
„Mislim da je rješenje koje je reklo: sve što je potrebno institucijama BiH treba da bude u vlasništvu tih institucija, a ostatak entitetima – dakle, dogovor iz Pruda za mene je potpuno prihvatljiv. Za mene je potpuni irelevantno ko se prvi knjiži, ko drugi, bitne su krajnje posljedice, krajnji rezultat“, kaže Ivanić.
I Tihić se slaže da je ovo bilo jedno od boljih rješenja, no propalo je krivicom današnjeg predsjednika RS i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
„Iz razloga što je Dodik, u jednom momentu, odustao od onoga što smo se mi dogovorili, nakon što je protiv njega podnesena krivična prijava, tamo negdje u februaru 2009. godine“, rekao je Tihić.
Rajko Vasić, izvršni sekretar SNSD, Inckovu odluku prokomentarisao je kao pokušaj dodvoravanja sarajevskom političkom krugu i dodao:
„On, naravno, nije nadležan za ovakve stvari niti je Ustavni sud BiH nadležan za imovinu RS-a, odnosno za entitetsku imovinu, jer RS i FBiH su u Dejtonu u sastav BiH unijele svoju vlast, svoju imovinu. Prema tome, ovo se može shvatiti kao provokacija.“
Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, donesen u septembru prošle godine i bio je predmetom rasprave i na Ustavnom sudu RS, no, kako je utvrđeno da ne ugrožava vitalni nacionalni interes Bošnjaka koji su i zatražili ocjenu, objavljen je u Službenom glasniku RS. No, donošenje entitetskog zakona usložilo i priču na nivou BiH, te postavilo pitanje mandata Komisije za državnu imovinu, kaže predsjednik Radne grupe za izradu državnog zakona Zenit Kelić.
„Usložila se iz razloga što se nisu ni primjenjivali zaključci u tom smislu da Komisija za državnu imovinu donese jedan zakon koji bi bio poslije podloga jednom sporazumu između različitih nivoa vlasti, odnosno države i entiteta, faktički o prenosu te imovine na korištenje drugima, tako da u ovoj trenutnoj situaciji Komisija neće više imati nikakav mandat da radi, jer neće moći da donese nikakvo rješenje“, kazao je Kelić.
U OHR–u naglašavaju kako je rješavanje pitanja državne imovine preduslov za pravnu sigurnost, te će potaknuti ulaganja i ekonomski razvoj, ali i podržati pomirenje u BiH.
„Visoki predstavnik je također upozorio da se svi nadležni organi moraju uzdržavati od primjene ovog zakona sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku o ovom pitanju koje se odnosi na predmetni zakon i ovo obuhvata obavezu svih nadležnih organa da se suzdrže od preuzimanja mjera na promjeni prava vlasništva u odgovarajućim vlasničkim knjigama u pogledu imovine koja spada pod zabranu raspolaganja, koju je ranije utvrdio visoki predstavnik, a u međuvremenu, novi organi vlasti moraju učiniti maksimalne napore kako bi riješili pitanje državne imovine što je prije moguće. Dakle, zabrana raspolaganja državnom imovinom prije nego se nađe prihvatljivo i održivo rješenje za pitanje raspodjele imovine između različitih nivoa vlasti, ne odnosi se samo na Republiku Srpsku, nego i na Federaciju BiH i državni nivo“, kazala je glasnogovornica specijalnog predstavnika EU i visokog predstavnika u BiH Jamila Milović – Halilović.
Predsednik tog BiH entiteta Milorad Dodik izjavio je da Incko za to nije imao ovlašćenja i da odluka neće biti objavljena u Službenom glasniku RS.
"Ovaj nalog za nas nema nikakvu važnost", rekao je Dodik.
„Ta imovina i njezin status može da bude riješena samo državnim zakonom, nikako zakonom entiteta. Ovdje je entitet direktno atakovao na suverenitet države BiH jer je to suvereno pravo države. Mislimo da to pitanje treba riješiti zakonom o državnoj imovini, u prvom redu da sva ta imovina Socijalističke Republike BiH bude uknjižena na državu BiH, a zatim država za sebe zadrži ono što njoj treba, a da preostalu imovinu, opet zakonom, prenese u vlasništvo entitetima, kantonima, općinama“, kazao je Tihić.
Visoki predstavnik za BiH je u prvoj polovini 2005. godine nametnuo tri zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, na nivou Bosne i Hercegovine i oba entiteta. Tim zakonima je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom koja je po Sporazumu o pitanjima sukcesije pripala BiH, kao i nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH do donošenja rješenja na nivou BiH. Vijeće za implementaciju mira još prije pola godine je apelovalo na sve strukture vlasti da se uzdrže od bilo kakvih jednostranih poteza oko državne imovine.
Pitanje državne imovine preduslov za pravnu sigurnost
Ovo je bio i očekivan potez visokog predstavnika, kaže član Doma naroda BiH iz reda Srba, Mladen Ivanić, te podcrtava da je prudski sporazum svojevremeno nudio najbolje rješenje.
„Mislim da je rješenje koje je reklo: sve što je potrebno institucijama BiH treba da bude u vlasništvu tih institucija, a ostatak entitetima – dakle, dogovor iz Pruda za mene je potpuno prihvatljiv. Za mene je potpuni irelevantno ko se prvi knjiži, ko drugi, bitne su krajnje posljedice, krajnji rezultat“, kaže Ivanić.
I Tihić se slaže da je ovo bilo jedno od boljih rješenja, no propalo je krivicom današnjeg predsjednika RS i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
„Iz razloga što je Dodik, u jednom momentu, odustao od onoga što smo se mi dogovorili, nakon što je protiv njega podnesena krivična prijava, tamo negdje u februaru 2009. godine“, rekao je Tihić.
Rajko Vasić, izvršni sekretar SNSD, Inckovu odluku prokomentarisao je kao pokušaj dodvoravanja sarajevskom političkom krugu i dodao:
„On, naravno, nije nadležan za ovakve stvari niti je Ustavni sud BiH nadležan za imovinu RS-a, odnosno za entitetsku imovinu, jer RS i FBiH su u Dejtonu u sastav BiH unijele svoju vlast, svoju imovinu. Prema tome, ovo se može shvatiti kao provokacija.“
Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, donesen u septembru prošle godine i bio je predmetom rasprave i na Ustavnom sudu RS, no, kako je utvrđeno da ne ugrožava vitalni nacionalni interes Bošnjaka koji su i zatražili ocjenu, objavljen je u Službenom glasniku RS. No, donošenje entitetskog zakona usložilo i priču na nivou BiH, te postavilo pitanje mandata Komisije za državnu imovinu, kaže predsjednik Radne grupe za izradu državnog zakona Zenit Kelić.
„Usložila se iz razloga što se nisu ni primjenjivali zaključci u tom smislu da Komisija za državnu imovinu donese jedan zakon koji bi bio poslije podloga jednom sporazumu između različitih nivoa vlasti, odnosno države i entiteta, faktički o prenosu te imovine na korištenje drugima, tako da u ovoj trenutnoj situaciji Komisija neće više imati nikakav mandat da radi, jer neće moći da donese nikakvo rješenje“, kazao je Kelić.
U OHR–u naglašavaju kako je rješavanje pitanja državne imovine preduslov za pravnu sigurnost, te će potaknuti ulaganja i ekonomski razvoj, ali i podržati pomirenje u BiH.
