Visoki predstavnik Valentin Incko i njegova Kancelarija i dalje razmatraju buduće korake koje će preduzeti kada su u pitanju zaključci Narodne skupštine RS. Incko je, podsjećamo, tražio da zaključci budu poništeni, ali to nije učinjeno i objavljivanjem su u Službenom glasniku RS, oni su i ozvaničeni.
Premijer RS Milorad Dodik ponovio je danas da u njima nema ništa antidejtonsko i da je prizivanje bilo kakvih sankcija nemoguće.
Sadik Ahmetović, Foto: Midhat Poturović
Istovremeno u SDA smatraju da je poništavanje zaključaka Narodne skupštine najmanje što visoki predstavnik u ovom trenutku može učiniti. Član Predsjedništva stranke, Sadik Ahmetović, kaže:
„Svaka priča, ukoliko to ne uradi, biće priča koja neće davati snagu niti njemu samome ni međunarodnoj zajednici u BiH. Svi ostali potezi međunarodne zajednice će vjerovatno preći u običnu formu, dakle, suštinski oni više ne mogu djelovati. Nedjelovanjem u ovom momentu oni će izgubiti kredibilitet. Mislim da su oni na potezu. Ja ne znam koliki je njihov prag tolerancije kada je u pitanju ukupno političko stanje u BiH. Mislim da je taj prag već odavno pređen, a međunarodna zajednica je trebala već i ranije djelovati kad je u pitanju antidejtonsko djelovanje.“
Borislav Bojić iz SDS smatra da je ispravnost zaključaka koje je usvojila NSRS trebalo utvrđivati u institucijama sistema, a ne očekivati da to uradi visoki predstavnik:
„Ako je nešto i suprotno, recimo Ustavu, onda postoji Ustavni sud. Postoje demokratske institucije koje treba da ukažu na eventualne propuste samih zaključaka. Sljedeća instanca je Vijeće naroda gdje predstavnici konstitutivnih naroda imaju mogućnost da ukažu ako je u tom stavu, zaključku ili slično, ugrožen vitalan nacionalni interes, što se nije desilo. Dakle, sve procedure su prošle i samim tim su zaključci objavljeni. Nije visoki predstavnik jednom upotrebljavao bonska ovlaštenja. Donosio je i zakone. Znate, ako hoćemo da imamo demokratske institucije, onda mi ipak mora da tražimo rješenje u Bosni i Hercegovini i da domaći političari preuzmu odgovornost.“
Beriz Belkić, Foto: Midhat Poturović
Sveukupne političke odnose u BiH Beriz Belkić iz Stranke za BiH, ukratko, smatra farsom:
„Meni se čini da je riječ o jednoj farsi. Usuđujem se to nazvati na taj način. Meni se čini da se radi o jednoj vrsti trgovine. Ovo je jedna vrsta scenarija – vi ste ovo uradili, sad ćemo mi vas naružiti, vi ćete to kao nešto popustiti, a onda ćemo tražiti koncesiju, kad budemo razgovarali o državnoj imovini – itd. Mislim da je međunarodna zajednica svjesno ili nesvjesno ušla u jedan posao iz kojeg sada vrlo teško može izaći, a da ne bude ponižena, podcijenjena itd.“
Ivo Miro Jović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH ističe kako Kancelarija visokog predstavnika mora pokazati veću odlučnost, ali bonske ovlasti koristiti sa svrhom a ne radi forme:
Ivo Miro Jović, Foto: Midhat Poturović
„Sankcije same po sebi neće donijeti posebne rezultate ukoliko se iz tih sankcija ne bi polučile i određene poruke koje govore u smislu da BiH traži političare koji su pripravni i spremni i na kompromis i dogovor i razgovor za jednu normalnu zemlju, što ona u ovom trenutku nije. Ja bih volio vidjeti OHR u aktivnoj poziciji spram problema BiH u njenim ustavnim promjenama, u normalizaciji života i u kreiranju Bosne i Hercegovine zajedno sa političkim čimbenicima i tijelima vlasti.“
Analitičari upozoravaju da o visokom predstavniku ne treba preoštro suditi jer su i njegove moći ograničene raspoloženjem i uputama Savjeta za provođenje mira, a koji čine ambasadori raznih zemalja i isto toliko politika. Politika Kancelarije visokog predstavnika je rezultanta događanja i u Briselu i u Njujorku, Moskvi i Berlinu, ističe predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:
„...tako da u krupnim odlukama sigurno nije samo visoki predstavnik koji se pita. Dosta je toga potrebno uskladiti među tim bitnim činiocima u međunarodnim odnosima, tako da, iako sam očekivao da će reakcija biti promptna, očigledno je da treba više vremena da se ti akteri usaglase.“
Dizdarević ipak vjeruje da visoki predstavnik i međunarodna zajednica neće ostati bez reakcije na zaključke NSRS koje su ocijenili antidejtonskim i zatražili njihovo povlačenje, međutim, ne može se očekivati nikakav senzacionalan obrt u trenutnoj bh. krizi. Dizdarević dodaje da bi i domaći političari, umjesto da gledaju u visokog predstavnika i očekuju pomoć, i sami morali naći rješenje unutar zemlje.
Premijer RS Milorad Dodik ponovio je danas da u njima nema ništa antidejtonsko i da je prizivanje bilo kakvih sankcija nemoguće.
Istovremeno u SDA smatraju da je poništavanje zaključaka Narodne skupštine najmanje što visoki predstavnik u ovom trenutku može učiniti. Član Predsjedništva stranke, Sadik Ahmetović, kaže:
„Svaka priča, ukoliko to ne uradi, biće priča koja neće davati snagu niti njemu samome ni međunarodnoj zajednici u BiH. Svi ostali potezi međunarodne zajednice će vjerovatno preći u običnu formu, dakle, suštinski oni više ne mogu djelovati. Nedjelovanjem u ovom momentu oni će izgubiti kredibilitet. Mislim da su oni na potezu. Ja ne znam koliki je njihov prag tolerancije kada je u pitanju ukupno političko stanje u BiH. Mislim da je taj prag već odavno pređen, a međunarodna zajednica je trebala već i ranije djelovati kad je u pitanju antidejtonsko djelovanje.“
Ako je nešto i suprotno, recimo Ustavu, onda postoji Ustavni sud. Postoje demokratske institucije koje treba da ukažu na eventualne propuste samih zaključaka.
Borislav Bojić iz SDS smatra da je ispravnost zaključaka koje je usvojila NSRS trebalo utvrđivati u institucijama sistema, a ne očekivati da to uradi visoki predstavnik:
„Ako je nešto i suprotno, recimo Ustavu, onda postoji Ustavni sud. Postoje demokratske institucije koje treba da ukažu na eventualne propuste samih zaključaka. Sljedeća instanca je Vijeće naroda gdje predstavnici konstitutivnih naroda imaju mogućnost da ukažu ako je u tom stavu, zaključku ili slično, ugrožen vitalan nacionalni interes, što se nije desilo. Dakle, sve procedure su prošle i samim tim su zaključci objavljeni. Nije visoki predstavnik jednom upotrebljavao bonska ovlaštenja. Donosio je i zakone. Znate, ako hoćemo da imamo demokratske institucije, onda mi ipak mora da tražimo rješenje u Bosni i Hercegovini i da domaći političari preuzmu odgovornost.“
Sveukupne političke odnose u BiH Beriz Belkić iz Stranke za BiH, ukratko, smatra farsom:
„Meni se čini da je riječ o jednoj farsi. Usuđujem se to nazvati na taj način. Meni se čini da se radi o jednoj vrsti trgovine. Ovo je jedna vrsta scenarija – vi ste ovo uradili, sad ćemo mi vas naružiti, vi ćete to kao nešto popustiti, a onda ćemo tražiti koncesiju, kad budemo razgovarali o državnoj imovini – itd. Mislim da je međunarodna zajednica svjesno ili nesvjesno ušla u jedan posao iz kojeg sada vrlo teško može izaći, a da ne bude ponižena, podcijenjena itd.“
Ivo Miro Jović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH ističe kako Kancelarija visokog predstavnika mora pokazati veću odlučnost, ali bonske ovlasti koristiti sa svrhom a ne radi forme:
„Sankcije same po sebi neće donijeti posebne rezultate ukoliko se iz tih sankcija ne bi polučile i određene poruke koje govore u smislu da BiH traži političare koji su pripravni i spremni i na kompromis i dogovor i razgovor za jednu normalnu zemlju, što ona u ovom trenutku nije. Ja bih volio vidjeti OHR u aktivnoj poziciji spram problema BiH u njenim ustavnim promjenama, u normalizaciji života i u kreiranju Bosne i Hercegovine zajedno sa političkim čimbenicima i tijelima vlasti.“
Analitičari upozoravaju da o visokom predstavniku ne treba preoštro suditi jer su i njegove moći ograničene raspoloženjem i uputama Savjeta za provođenje mira, a koji čine ambasadori raznih zemalja i isto toliko politika. Politika Kancelarije visokog predstavnika je rezultanta događanja i u Briselu i u Njujorku, Moskvi i Berlinu, ističe predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:
„...tako da u krupnim odlukama sigurno nije samo visoki predstavnik koji se pita. Dosta je toga potrebno uskladiti među tim bitnim činiocima u međunarodnim odnosima, tako da, iako sam očekivao da će reakcija biti promptna, očigledno je da treba više vremena da se ti akteri usaglase.“
Dizdarević ipak vjeruje da visoki predstavnik i međunarodna zajednica neće ostati bez reakcije na zaključke NSRS koje su ocijenili antidejtonskim i zatražili njihovo povlačenje, međutim, ne može se očekivati nikakav senzacionalan obrt u trenutnoj bh. krizi. Dizdarević dodaje da bi i domaći političari, umjesto da gledaju u visokog predstavnika i očekuju pomoć, i sami morali naći rješenje unutar zemlje.
