U izvještaju pred Savjetom bezbjednosti UN-a, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko upozorio je političare da neće toleristi osporavanje suvereniteta države i njenih institucija. Ovo je upozorenje upućeno političarima iz RS, koje je optužio i za opstruiranje reformi, te da vode kampanju koja blokira donošenje zakona iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. Pritom, Inzko je podsjetio na svoju funkciju visokog međunarodnog predstavnika u BiH i šta ona podrazumijeva.
Nikola ŠpirićNa optužbe i Inzkova oštra upozorenja prvi je reagovao predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić, i to sa govornice Ujedinjenih nacija na koju je izašao nakon visokog predstavnika:
„Ja mislim da taj izvještaj odiše sa mnogo više pesimizma nego što ima potrebe za tim, i u tom izvještaju je bilo kritike na račun RS, na nacionalističku retoriku, na maltene zahtjeve za secesijom koji ne postoje.“
Neki od visokih političkih zvaničnika iz RS, rekao je Inzko, napadaju „legitimnost institucija – sudskih, tužilačkih, policijskih, ekonomskih i nastoje da se ranije reforme usmjerene prema izgradnji države, kao i one koje je diktirala EU, vrate unazad“. To se apsolutno ne može opravdati, kako iz moralnih tako i političkih razloga, naglasio je Inzko.
Milorad DodikSve ove primjedbe premijer RS Milorad Dodik smatra neutemeljenim, te ističe da je visoki predstavnik pod uticajem onih koji su protiv entiteta koji on predvodi. Ovakvi izvještaji nisu sasvim iskreni i imaju za cilj da se u svijet pošalje loša slika o BiH, kaže Dodik:
„Iz krugova međunarodne zajednice, i Bosne pogotovo, uvijek se depresivna situacija počne stvarati pred Vijeće za implementaciju mira. Prije martovske sjednice bila je uzavrela atmosfera. Šutilo se, evo, dva mjeseca, niko nije ništa progovorio - i sada se priprema nova sjednica Vijeća za implementaciju mira gdje se odlučuje hoće li biti međunarodne zajednice ili neće, i opet se sada pokušavaju plasirati stari klišei i stereotipi.“
Potpuno su suprotne reakcije u drugom dijelu države. Za bošnjačke političare Inzko je u svom izvještaju pred Savjetom bezbjednosti UN-a dobro vidio stvari. Adem Huskić, poslanik Stranke za BiH u državnom Parlamentu, kaže da od Inzka očekuje da uskoro bude i konkretniji, te da odgovorne za zastoje i loše stanje u zemlji počne i kažnjavati:
Adem Huskić, Foto: Midhat Poturović„Dosta dugo vremena i gospodin Inzko i evropski zvaničnici u Briselu i u Sarajevu koriste termin domaći političari. Ja mislim da je to pogrešan termin, da se na taj način svi ljudi koji se bave politikom i koji odlučuju u BiH izjednačavaju i to meni nije prihvatljivo. Ja mislim da je krajnje vrijeme da se pođe govoriti imenom i prezimenom. Što se tiče gospodina Špirića, njegov govor je bio takav kakav smo mogli i očekivati s obzirom na njegovu poziciju - da on, ustvari, tu štiti Milorada Dodika.“
Iako je Inzko u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a govorio o problemima koji su se dešavali prije njegovog dolaska, za vrijeme Miroslava Lajčaka, situacija i odnosi u BiH su manje-više tačno takvi kako ih je i predstavio, smatra politički analitičar i novinar iz Mostara Zoran Krešić. Koliko je situacija loša, svojim nastupom je odmah posvjedočio i predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić, dodaje Krešić:
„Predstavnik jedne zemlje govori jedno, a visoki predstavnik nešto drugo. To, možda, na najlošiji način opisuje stanje u BiH - kao da su međunarodna zajednica i domaće strukture vlasti posvađani i bojim se da svjetska javnost ili oni koji su ga slušali teško mogu razumjeti da su tu neki predstavnici Srba, Hrvata i Bošnjaka.“
Valentin Inzko u obraćanju medijima nakon sjednice Savjeta bezbjednostiSvoj izvještaj i govor pred Savjetom bezbjednosti UN-a Valentin Inzko završio je riječima kako trenutna situacija u BiH zahtijeva pojačan angažman EU i šire međunarodne zajednice. Od Inzka, međutim, ne treba očekivati da će se latiti bonskih ovlasti, odnosno smjenjivati neodgovorne i donositi zakone umjesto domaćih političara, ističe Krešić:
„Ja ne mislim da je gospodin Inzko čovjek za velike akcije ili velike operacije, ne mislim da će biti neki novi Paddy Ashdown. Međunarodna zajednica kani makar sa njegovim mandatom završiti eru visokih predstavnika i međunarodne uprave u BiH. Ono što je jako ključno i jako značajno je da svi shvate važnost i poruka koje su iznijeli i gospodin Solana i Biden - da se riješi ova enigma, problem BiH.“
Da sve nije baš toliko crno primijetio je djelimično i Inzko, te u nekoliko rečenica pohvalio napredak koji je u BiH krajem prošle godine napravljen u okviru razgovora u Prudu, koje su vodili Sulejman Tihić, Milorad Dodik i Dragan Čović. A oni su se baš danas dogovorili kako će se opet sastati polovinom juna i nastaviti pregovore o ustavu i još nekoliko važnih pitanja.
„Ja mislim da taj izvještaj odiše sa mnogo više pesimizma nego što ima potrebe za tim, i u tom izvještaju je bilo kritike na račun RS, na nacionalističku retoriku, na maltene zahtjeve za secesijom koji ne postoje.“
Neki od visokih političkih zvaničnika iz RS, rekao je Inzko, napadaju „legitimnost institucija – sudskih, tužilačkih, policijskih, ekonomskih i nastoje da se ranije reforme usmjerene prema izgradnji države, kao i one koje je diktirala EU, vrate unazad“. To se apsolutno ne može opravdati, kako iz moralnih tako i političkih razloga, naglasio je Inzko.
„Iz krugova međunarodne zajednice, i Bosne pogotovo, uvijek se depresivna situacija počne stvarati pred Vijeće za implementaciju mira. Prije martovske sjednice bila je uzavrela atmosfera. Šutilo se, evo, dva mjeseca, niko nije ništa progovorio - i sada se priprema nova sjednica Vijeća za implementaciju mira gdje se odlučuje hoće li biti međunarodne zajednice ili neće, i opet se sada pokušavaju plasirati stari klišei i stereotipi.“
Potpuno su suprotne reakcije u drugom dijelu države. Za bošnjačke političare Inzko je u svom izvještaju pred Savjetom bezbjednosti UN-a dobro vidio stvari. Adem Huskić, poslanik Stranke za BiH u državnom Parlamentu, kaže da od Inzka očekuje da uskoro bude i konkretniji, te da odgovorne za zastoje i loše stanje u zemlji počne i kažnjavati:
Iako je Inzko u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a govorio o problemima koji su se dešavali prije njegovog dolaska, za vrijeme Miroslava Lajčaka, situacija i odnosi u BiH su manje-više tačno takvi kako ih je i predstavio, smatra politički analitičar i novinar iz Mostara Zoran Krešić. Koliko je situacija loša, svojim nastupom je odmah posvjedočio i predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić, dodaje Krešić:
„Predstavnik jedne zemlje govori jedno, a visoki predstavnik nešto drugo. To, možda, na najlošiji način opisuje stanje u BiH - kao da su međunarodna zajednica i domaće strukture vlasti posvađani i bojim se da svjetska javnost ili oni koji su ga slušali teško mogu razumjeti da su tu neki predstavnici Srba, Hrvata i Bošnjaka.“
„Ja ne mislim da je gospodin Inzko čovjek za velike akcije ili velike operacije, ne mislim da će biti neki novi Paddy Ashdown. Međunarodna zajednica kani makar sa njegovim mandatom završiti eru visokih predstavnika i međunarodne uprave u BiH. Ono što je jako ključno i jako značajno je da svi shvate važnost i poruka koje su iznijeli i gospodin Solana i Biden - da se riješi ova enigma, problem BiH.“
Da sve nije baš toliko crno primijetio je djelimično i Inzko, te u nekoliko rečenica pohvalio napredak koji je u BiH krajem prošle godine napravljen u okviru razgovora u Prudu, koje su vodili Sulejman Tihić, Milorad Dodik i Dragan Čović. A oni su se baš danas dogovorili kako će se opet sastati polovinom juna i nastaviti pregovore o ustavu i još nekoliko važnih pitanja.
