U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko kaže kako očekuje što skorije formiranje vlasti u toj državi, čija je budućnost, navodi, u Evropskoj uniji.
Prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH ocjenjuje da neće biti radikalnijih promjena u ustavnoj reformi, te da je potrebno na tom polju učiniti ono što je trenutno moguće. Istovremeno, smatra kako se političari moraju pozabaviti ekonomskom situacijom, te učiniti sve da tamošnji gradjani žive dobro, kao što je to bio slučaj do početka devedesetih godina prošlog vijeka.
Inzko: Prioritet bi trebao da bude da se vlada brzo formira. Ali, važnije od toga je jedna temeljitost, da bude to jedan dobar i sadržajan program, jedan program po ukusu građana. Drugo, meni bi bilo bilo jako drago da bi nešto od te atmosfere koja sada vlada u državnom Predsjedništvu, atmosfera povjerenja i saradnje, bilo više na drugim nivoima vlasti. A onda kada bude ta dobra volja svugdje, onda bi, ipak, trebalo tri stvari prvenstveno učiniti. Prvo bi bilo, prema mojoj ocjeni, da BiH u budućnosti bude pravna država u svakom pogledu, da li je to zdravstvo, da li je to državno tužilaštvo. Drugo, da BiH bude imala jednu zdravu ekonomiju. U Bosni se dobro živjelo, ovdje su fini ljudi, i tu su bile velike fabrike, ljudi su puno radili, dosta su zaradili i lijepo se živjelo - da se nešto od toga opet vrati. Narod bi to zaslužio, a potencijali su tu. Treća stvar, edukacija - da bi omladina bila konkrentna, da bi se mogla dobro školovati kod kuće i u inostranstvu.
Inzko: Mislim da nekih velikih ustavnih promjena neće biti - i da se učini ovo što je moguće. I time se onda stvara neko povjerenje između svih, i onda se, možda, može probati i više. Pogotovo biće teško pitanje konstitucionalno više cenetralizacije, više decentralizacije. Ali nama koji posmatramo situaciju ono što bi bilo važno jeste da bude više funkcionalnosti, da državne institucije budu funkcionalnije - i da se ne bi svađalo o ekonomskim pitanjima, da se ne bi svađalo o pitanju približavanja EU.
Posvađane komšije ne mogu u Brisel
Inzko: Naravno, mi razgovaramo o Bosni. Zaista, ima tamo mišljenja da ako je Bosni dobro, biće i njima dobro. Ali nije to samo neka želja, nego ima tu i interesa koji se zove samointeres. BiH za susjedne zemlje je jedan od najvećih trgovačkih partnera, a to su iznosi od više milijardi maraka. Zato je njima važno da to partnerstvo ekonomsko ostaje i da se time razvijaju i oni sami. Imamo dobru kooperaciju sad u susjedstvu, ali imamo i proces pomirenja. Svi lideri su se izvinili, izrazili žaljenje zbog nevinih žrtava. Ja mislim da je to nešto novo što nismo imali posljednih 20 godina. A još 11 godina unazad susjedi su bili s jedne strane Tuđman, i s druge Milošević - ja neću to njih upoređivati, li to je činjenica - a danas su susjedi Josipović i Tadić, i zaista bolje situacije nije bilo. A kada je situacija u regionu bolja, onda si i bolje prihvaćen u Briselu. Ne možeš ti da ideš u Brisel, a da se sa komšijama u svađi.
Inzko: Mi očekujemo mnogo toga, ali više u smislu da bi Bosna mogla sama sobom da vlada, da političari uzmu svoju sudbinu u svoje ruke. Međutim, međunarodna zajednica nije mogla puno zaključiti pošto taj program, taj dnevni red koji se zove 5+2 nije ispunjen, i nije bilo pomaka. Recimo, po pitanju državne imovine nije bilo pomaka, po pitanju vojne imovine nije bilo pomaka itd., tako da nismo mogli puno izvještavati, puno zaključivati. Nadamo se da će na sljedećem PIKU-u biti više pomaka.
Inzko: Vi ste u pravu - to vrijeme još nije došlo. Mi smo i čuvari Dejtonskog sporazuma. Čak ako i se ništa ne bi učinilo, mi smo čuvari Dejtonskog sporazuma. Međutim, ja mislim da bi zasita moglo puno više toga desiti u sljedećem periodu ako budemo slijedili taj primjer državnog Predsjedništva - i ako bi se ta atmosfera prenijela i na druge nivoe, onda bi konačno krenulo, pošto su svi političari, i oni koji su nekako malo tvrđi i možda manje kooperativni, svjesni da bi bila šteta ako bi se ove četiri godine ponovile i da bi onda BiH izgubila osam godina u stagnaciji. To niko više ne želi - i to nam isto daje neke nade.
Inzko: Ja mislim da sam imao tri prethodnika koji su rekli da su oni posljednji. Ja sam tu sada trenutačni.
Prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH ocjenjuje da neće biti radikalnijih promjena u ustavnoj reformi, te da je potrebno na tom polju učiniti ono što je trenutno moguće. Istovremeno, smatra kako se političari moraju pozabaviti ekonomskom situacijom, te učiniti sve da tamošnji gradjani žive dobro, kao što je to bio slučaj do početka devedesetih godina prošlog vijeka.
RSE: Prema vašoj ocjeni, šta bi trebao biti prioritet novim vlastima u BiH?
Inzko: Prioritet bi trebao da bude da se vlada brzo formira. Ali, važnije od toga je jedna temeljitost, da bude to jedan dobar i sadržajan program, jedan program po ukusu građana. Drugo, meni bi bilo bilo jako drago da bi nešto od te atmosfere koja sada vlada u državnom Predsjedništvu, atmosfera povjerenja i saradnje, bilo više na drugim nivoima vlasti. A onda kada bude ta dobra volja svugdje, onda bi, ipak, trebalo tri stvari prvenstveno učiniti. Prvo bi bilo, prema mojoj ocjeni, da BiH u budućnosti bude pravna država u svakom pogledu, da li je to zdravstvo, da li je to državno tužilaštvo. Drugo, da BiH bude imala jednu zdravu ekonomiju. U Bosni se dobro živjelo, ovdje su fini ljudi, i tu su bile velike fabrike, ljudi su puno radili, dosta su zaradili i lijepo se živjelo - da se nešto od toga opet vrati. Narod bi to zaslužio, a potencijali su tu. Treća stvar, edukacija - da bi omladina bila konkrentna, da bi se mogla dobro školovati kod kuće i u inostranstvu.
Nama koji posmatramo situaciju ono što bi bilo važno jeste da bude više funkcionalnosti, da državne institucije budu funkcionalnije - i da se ne bi svađalo o ekonomskim pitanjima, da se ne bi svađalo o pitanju približavanja EU.
RSE: Kakvu budućnost predviđate Bosni i Hercegovini kada su u pitanju ustavne promjene?
Inzko: Mislim da nekih velikih ustavnih promjena neće biti - i da se učini ovo što je moguće. I time se onda stvara neko povjerenje između svih, i onda se, možda, može probati i više. Pogotovo biće teško pitanje konstitucionalno više cenetralizacije, više decentralizacije. Ali nama koji posmatramo situaciju ono što bi bilo važno jeste da bude više funkcionalnosti, da državne institucije budu funkcionalnije - i da se ne bi svađalo o ekonomskim pitanjima, da se ne bi svađalo o pitanju približavanja EU.
Posvađane komšije ne mogu u Brisel
RSE: Vrlo često boravite u susjednim zemljama. Koje su teme o kojima razgovarate sa predstavnicima tamošnje vlasti?
Inzko: Naravno, mi razgovaramo o Bosni. Zaista, ima tamo mišljenja da ako je Bosni dobro, biće i njima dobro. Ali nije to samo neka želja, nego ima tu i interesa koji se zove samointeres. BiH za susjedne zemlje je jedan od najvećih trgovačkih partnera, a to su iznosi od više milijardi maraka. Zato je njima važno da to partnerstvo ekonomsko ostaje i da se time razvijaju i oni sami. Imamo dobru kooperaciju sad u susjedstvu, ali imamo i proces pomirenja. Svi lideri su se izvinili, izrazili žaljenje zbog nevinih žrtava. Ja mislim da je to nešto novo što nismo imali posljednih 20 godina. A još 11 godina unazad susjedi su bili s jedne strane Tuđman, i s druge Milošević - ja neću to njih upoređivati, li to je činjenica - a danas su susjedi Josipović i Tadić, i zaista bolje situacije nije bilo. A kada je situacija u regionu bolja, onda si i bolje prihvaćen u Briselu. Ne možeš ti da ideš u Brisel, a da se sa komšijama u svađi.
RSE: Nedavno je u Sarajevu održana sjednica Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira. Osim onoga što je preporuka da se što prije vlasti u BiH formiraju, zapravo nikakvi konkretni zaključci nisu bili. Šta je to što međunarodna zajednica u ovom trenutku očekuje od BiH?
Mi očekujemo mnogo toga, ali više u smislu da bi Bosna mogla sama sobom da vlada, da političari uzmu svoju sudbinu u svoje ruke.
Inzko: Mi očekujemo mnogo toga, ali više u smislu da bi Bosna mogla sama sobom da vlada, da političari uzmu svoju sudbinu u svoje ruke. Međutim, međunarodna zajednica nije mogla puno zaključiti pošto taj program, taj dnevni red koji se zove 5+2 nije ispunjen, i nije bilo pomaka. Recimo, po pitanju državne imovine nije bilo pomaka, po pitanju vojne imovine nije bilo pomaka itd., tako da nismo mogli puno izvještavati, puno zaključivati. Nadamo se da će na sljedećem PIKU-u biti više pomaka.
RSE: Pomenuli ste da niste imali o mnogo čemu da razgovarate na Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira. Da li to, zapravo, znači da još uvijek nije došlo vrijeme za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH dok se ne ispune uslovi koje ste već pomenuli?
Inzko: Vi ste u pravu - to vrijeme još nije došlo. Mi smo i čuvari Dejtonskog sporazuma. Čak ako i se ništa ne bi učinilo, mi smo čuvari Dejtonskog sporazuma. Međutim, ja mislim da bi zasita moglo puno više toga desiti u sljedećem periodu ako budemo slijedili taj primjer državnog Predsjedništva - i ako bi se ta atmosfera prenijela i na druge nivoe, onda bi konačno krenulo, pošto su svi političari, i oni koji su nekako malo tvrđi i možda manje kooperativni, svjesni da bi bila šteta ako bi se ove četiri godine ponovile i da bi onda BiH izgubila osam godina u stagnaciji. To niko više ne želi - i to nam isto daje neke nade.
RSE: Ako se sve to o čemu pričate usvoji u narednih šest mjeseci, znači li to da ćete biti posljednji visoki predstavnik u BiH?
Inzko: Ja mislim da sam imao tri prethodnika koji su rekli da su oni posljednji. Ja sam tu sada trenutačni.
