O tim i drugim turističkim aktuelnostima razgovaramo sa profesorom turističke ekonomije, Radom Ratkovićem.
RSE: Prošle godine u aprilu, dio hotela na rivijeri, je bio pun. Bilo je prvih kupača. Ima li vjesnika ovogodišnje sezone?
Ratković: Ima, ali ne kao prošle godine. U hotelu, koji je prvi otvorio svoje kapije, bili su više komerc nego odmorišni gosti. Ostali hoteli tek sada primaju goste u zapaženom broju, tako da je očigledno da u odnosu na prošlu godinu imamo pad rane predsezone. Statistika u Crnoj Gori, koja nije ažurna i zadnji podaci su za februar, pokazuje skoro 14 posto manje turističkog prometa nego u istom periodu prethodne godine.
RSE: Hotelijeri su snizili cijene od 20 do 30, a restorateri oko 10 posto. To je objavljeno tek nakon što su završene sve velike evropske berze. Je li se okasnilo?
Ratković: Mislim da je dugo bilo oklijevanja i bilo je najava da nećemo snižavati cijene. Znamo da su nas Nijemci prije dvije godine napustili zbog toga što su smatrali da su naše cijene previsoke u odnosu na kvalitet. Mislim da je to relativno kasno, ali bolnije je kašnjenje u stabilizaciji pozicije ili povratku nekadašnjih pozicija na tržište Evropske unije, posebno na tržište Njemačke. Skoro je nezapaženo u ovdašnjoj profesionalnoj i stručnoj javnosti prošla vijest da nas je prije dvije godine napustio Nekerman, da nas nema u katalozima velikih tour-operatora, a mi smo avio destinacija. Ljudi su vjerovali da će to kompenzirati Rusima, koji su tada plaćali dosta visoke cijene ne pitajući mnogo za kvalitet. Tu ne mislim samo na kvalitet hotelske usluge, nego na ukupan kvalitet destinacije. Kod nas su bile nesnosne gužve, radovi na putu, prenatrpane plaže. Sve to obara kvalitet turističkog proizvoda Crne Gore.
RSE: Turistički analitičari kažu da će se zbog krize turisti orjentisati prije svega na bliže destinacije, pa se spas sezone traži u gostima iz regiona. To pokazuje primjer Hrvatske, koja, po prvi put u nizu godina, animira srpsko tržite. Da li mislite da tržište regiona može spasiti ovu sezonu?
Ratković: Ono može da je ublaži. Mi smo čitavih 13 godina bili oslonjeni na tržište regiona i nama je turizam bio na ivici kolapsa. Da nije došlo do povratka inostranih turista, ne bi smo imali nikakvog uporišta za gradnju hotela koji su napravljeni. Ne želim da podcijenim to tržište, ali mislim da na duži rok hoteli ne mogu da žive na domaćem tržištu, ali privremeno mogu da poprave situaciju. Zbog toga moramo oboriti cijene i prilagoditi je zahtjevima regionalnog tržišta. Inače, u našoj marketing strategiji, regionalno tržište je potencijal za takozvane komplementarne smještajne kapacitete, dok osnovni smještajni kapaciteti, i po master planu i po nekoj turističkoj logici i turističkom iskustvu, mogu da se razvijaju na bazi tržišta Evropske unije, prije svega tržišta Njemačke.
RSE: Ipak će turisti iz Srbije vjerovatno i ovog ljeta u velikom broju doći na Crnogorsko primorje jer tu imaju svoje vikend stanove. Koliko je takvih stanova na primorju nikada niko nije prebrojao. Dok postoji to ilegalno tržište, može li se iole ozbiljno govoriti o privatnom turističkom smještaju u Crnoj Gori?
Ratković: Dominantan dio tog privatnog turističkog smještaja je u sivoj zoni i procjena tih kapaciteta jeste od 150.000 - 200.000 kreveta. Mi smo u tom pogledu jedan negativan šampion, tako da se bojim da će se taj vid nedostatka i dalje produbljivati.
RSE: Tek nakon što su konkurentske destinacije dobile beneficije od svojih država, kako bi se prebrodilo recesijsko ljeto, i crnogorsko Ministarstvo turizma je objavilo da će uvesti olakšice poput smanjenja poreza ili sniženja cijene struje za turističke agencije i druga turistička preduzeća. Jesu li te mjere dovoljne?
Ratković: Ne treba mnogo polagati u te mjere. Crna Gora računa da ima turizam, ne kao granu koju subvencionira, nego kao granu koja daje veliki impakt ukopnom razvoju. Donošene su neke mjere, ali ne možemo da računamo na to da turizam treba na neki način da živi od vladine podrške, koja nema odakle tu podršku da alimentira. Ono što je veća pomoć Vlade, po mom mišljenju, nego što je davanje finansijskih olakšica turističkoj privredi, jeste saobraćajno otvaranje Crne Gore kao turističke destinacije. Na tom planu se ponešto radi, ali mislim da smo u odnosu na Hrvatsku i druge turističke zemlje u velikom zakašnjenju jer imamo hendikep da je avantura za auto-gosta i moto-turistu da dođe u Crnu Goru, tako da i dalje ostajemo avio destinacija. Možda nismo dovoljno uradili da privučemo nisko tarifne avione koji značajno pojeftinjuju turistički paket aranžman, a to opet znači da u budžetu turiste mnogo više para ostaje za trošenje u samoj turističkoj zemlji, za šta smo mi zainteresovani. To je značajnija pomoć na dugi rok od finansijskih olakšica.
RSE: Kakve su same projektovane brojke kada je riječ o očekivanjima za ovu godinu? Hoće li, prema vašoj ocjeni, najgore proći destinacije masovnog turizma, poput crnogorske, jer će se putovanja prvo odreći oni plićeg džepa.
Ratković: Upravo tako. U svakom slučaju bićemo pogođeni što se tiče tržišta Evropske unije, kao pravog inostranog turističkog tržišta. Domaće tržište će sigurno reagovati, kao što je reagovalo i prošle godine. Ne vjerujem da ćemo mi imati neki drastičan pad u odnosu na prošlu godinu. Moguće da će se ponoviti šaljiva priča u određenim terminima ljetne sezona moga prijatelja sa Svetog Stefana. Kada sam ga negdje početnom avgusta pitao kako si, on je rekao: "Elitno". Rekoh: "Kako to"? On odgovori: "U mojoj kući sa 20 apartmana sami smo žena i ja. Nemamo gostiju i osjećamo se najelitnije moguće".
RSE: Prošle godine u aprilu, dio hotela na rivijeri, je bio pun. Bilo je prvih kupača. Ima li vjesnika ovogodišnje sezone?
Ratković: Ima, ali ne kao prošle godine. U hotelu, koji je prvi otvorio svoje kapije, bili su više komerc nego odmorišni gosti. Ostali hoteli tek sada primaju goste u zapaženom broju, tako da je očigledno da u odnosu na prošlu godinu imamo pad rane predsezone. Statistika u Crnoj Gori, koja nije ažurna i zadnji podaci su za februar, pokazuje skoro 14 posto manje turističkog prometa nego u istom periodu prethodne godine.
RSE: Hotelijeri su snizili cijene od 20 do 30, a restorateri oko 10 posto. To je objavljeno tek nakon što su završene sve velike evropske berze. Je li se okasnilo?
Ljudi su vjerovali da će to kompenzirati Rusima, koji su tada plaćali dosta visoke cijene ne pitajući mnogo za kvalitet. Tu ne mislim samo na kvalitet hotelske usluge, nego na ukupan kvalitet destinacije. Kod nas su bile nesnosne gužve, radovi na putu, prenatrpane plaže. Sve to obara kvalitet turističkog proizvoda Crne Gore.
RSE: Turistički analitičari kažu da će se zbog krize turisti orjentisati prije svega na bliže destinacije, pa se spas sezone traži u gostima iz regiona. To pokazuje primjer Hrvatske, koja, po prvi put u nizu godina, animira srpsko tržite. Da li mislite da tržište regiona može spasiti ovu sezonu?
Ratković: Ono može da je ublaži. Mi smo čitavih 13 godina bili oslonjeni na tržište regiona i nama je turizam bio na ivici kolapsa. Da nije došlo do povratka inostranih turista, ne bi smo imali nikakvog uporišta za gradnju hotela koji su napravljeni. Ne želim da podcijenim to tržište, ali mislim da na duži rok hoteli ne mogu da žive na domaćem tržištu, ali privremeno mogu da poprave situaciju. Zbog toga moramo oboriti cijene i prilagoditi je zahtjevima regionalnog tržišta. Inače, u našoj marketing strategiji, regionalno tržište je potencijal za takozvane komplementarne smještajne kapacitete, dok osnovni smještajni kapaciteti, i po master planu i po nekoj turističkoj logici i turističkom iskustvu, mogu da se razvijaju na bazi tržišta Evropske unije, prije svega tržišta Njemačke.
RSE: Ipak će turisti iz Srbije vjerovatno i ovog ljeta u velikom broju doći na Crnogorsko primorje jer tu imaju svoje vikend stanove. Koliko je takvih stanova na primorju nikada niko nije prebrojao. Dok postoji to ilegalno tržište, može li se iole ozbiljno govoriti o privatnom turističkom smještaju u Crnoj Gori?
Ratković: Dominantan dio tog privatnog turističkog smještaja je u sivoj zoni i procjena tih kapaciteta jeste od 150.000 - 200.000 kreveta. Mi smo u tom pogledu jedan negativan šampion, tako da se bojim da će se taj vid nedostatka i dalje produbljivati.
RSE: Tek nakon što su konkurentske destinacije dobile beneficije od svojih država, kako bi se prebrodilo recesijsko ljeto, i crnogorsko Ministarstvo turizma je objavilo da će uvesti olakšice poput smanjenja poreza ili sniženja cijene struje za turističke agencije i druga turistička preduzeća. Jesu li te mjere dovoljne?
Ono što je veća pomoć Vlade, po mom mišljenju, nego što je davanje finansijskih olakšica turističkoj privredi, jeste saobraćajno otvaranje Crne Gore kao turističke destinacije.
RSE: Kakve su same projektovane brojke kada je riječ o očekivanjima za ovu godinu? Hoće li, prema vašoj ocjeni, najgore proći destinacije masovnog turizma, poput crnogorske, jer će se putovanja prvo odreći oni plićeg džepa.
Ratković: Upravo tako. U svakom slučaju bićemo pogođeni što se tiče tržišta Evropske unije, kao pravog inostranog turističkog tržišta. Domaće tržište će sigurno reagovati, kao što je reagovalo i prošle godine. Ne vjerujem da ćemo mi imati neki drastičan pad u odnosu na prošlu godinu. Moguće da će se ponoviti šaljiva priča u određenim terminima ljetne sezona moga prijatelja sa Svetog Stefana. Kada sam ga negdje početnom avgusta pitao kako si, on je rekao: "Elitno". Rekoh: "Kako to"? On odgovori: "U mojoj kući sa 20 apartmana sami smo žena i ja. Nemamo gostiju i osjećamo se najelitnije moguće".
