RSE: Posljednih dana sve su češće optužbe opozicije oko nefunkcionisanja parlamenta. Tvrdi se da u skupštinskom fijokama već mjesecima čame predlozi zakona koji se ne stavljaju na dnevni red, a zasijedanja, kako tvrde, nema već nekoliko mjeseci. Pred nama je ljetnja pauza, kako to komentarišete?
KRIVOKAPIĆ: Opozicija ima problem sa činjenicama. Očigledno je da su dugo bili van parlamenta, pa su zaboravili kako parlament i funkcioniše. Osnovna istina je da nema ništa u fijokama. Sve je dan poslije dolaska u parlament na web sajtu i dostavljeno poslanicima na razmatranje. Svi zakonski predlozi moraju ići na radna tijela da bi bili na sjednicama Skupštine.
Svaki zakon je operativan da se traži kod proširenja dnevnog reda i da bi sa mogao razmatrati, ali mislim da tu jedno veliko neznanje još uvijek caruje oko elementarnih poslaničkih stvari i obaveza nebavljenja parlemantarnom funkcijom na onaj način kako je to normalno u Evropskoj uniji, izbjegavanje rada u odborima, što sam više puta potencirao, mislim da se zakoni stvarno mogu popravljati i temeljno razmatrati i svijesti da ono što je najava televizije, manjak televizijskih prenosa može ugroziti njihovu fenomenološku kategoriju parlamentarizma, nego stvarno bavljenje parlamentom kao osnovnim zakonodavnim mjestom.
Brojevi govore vrlo jasno. Mi smo prošle godine usvojili već 31 zakon. Do usporavanja je došlo iz dva kriterijuma. Prvi je i ponoviću ga bio zahtjev opozicije da ne zasijedamo dok ne vidimo što će biti sa televizijskim prenosima jer su najavili bojkot parlamenta. Ne želim kao predsjednik parlamenta da forsiram sjednice koje bi vodile u bojkot parlamenta i isprovocirale opoziciju da donesu političke odluke koje bi poslije morali da slijede možda nevoljno, ali kojima je možda bilo vezano. Otvoren je dijalog sa televizijom, sa OEBS-om i utanačili smo početkom jula veliki regionalni okrugli sto koji bi razmatrao pitanje parlamentarnih prenosa i opšteg odnosa televizije i javnog servisa i parlamentarizma. Biće iz regiona, iz Srbije, iz Hrvatske, iz Evropske unije, iz Njemačke izvjestioci, tako da smo ozbiljno pripremili tu tematiku i zato smo dio vremena posvetili drugom radu. Rad je trebalo da bude na odborima.
To sam objavio na vrijeme da bismo to vrijeme bolje iskoristili i ubacili parlament u bolji ritam rada, da je bilo potrebno da zakoni koji su u proceduri razmotri odbor i prije nego što sazove sjednicu Skupštine. Do juče je bilo samo dva zakona koji su prošli oba odbora, a to znači Zakon o odboru koji prvi treba da razmatra i matični odbor koji treba drugi da razmatra da bi zakon bio kompletan za sjednicu. Nijesu iskorišćeni ti predlozi rada. Čuli ste da mnogi pozivaju da nema plana rada, on je usvojen zajedno u februaru i dostavljen svim poslanicima, plan rada Skupštine, gdje odbori moraju da zasijedaju ponedjeljak - petak i razmatraju se zakoni kako bi bili spremni za skupštinsko zasijedanje u punom obliku. Ne mogu reći da ne možemo zakazati i bez toga, ali smo rekli da pređemo na tu ozbiljniju fazu rada kada već moramo sačekati dogovor oko televizijskih prenosa.
RSE: Za opstrukciju vas posebno proziva Liberalna partija. Vas i vašu stranku lično. Socijaldemokratska partija je izvorno antiratna, ali Liberalna partija tvrdi da ste Vi ključni razlog što predloženi Zakon o lustraciji još nije stavljen na dnevni red.
KRIVOKAPIĆ: Evo, opet fakti koji govore bolje od predsjednika parlamenta. Vi znate da njihov predsjednik i lider partije je najmanje prisutan poslanik u crnogorskom parlamentarizmu od kada ta partija postoji, a druga stvar je takođe netačna.Opet ta partija nikad nije zatražila proširenje dnevnog reda sa tom tačkom dnevnog reda i taj poslanik to ima pravo, ali to nikad nije uradio. Dnevni red za oni koji ne znaju, ali ne znaju izgleda ni mnogi parlamentarci, predsjednik parlamenta samo predlaže. Svaki poslanik na otvaranju sjednice ima mogućnost da predloži dopunu dnevnog reda, da dobije većinu za tu tačku i da se ta tačka smatra identično kao da je predložio predsjednik parlamenta. Fakti su takvi, ali meni je žao da i mediji ne doprinose tome da pod kriterijumom onoga što piše u Poslovniku tumače stavove pojedinih političkih partija.
RSE: Pravni savjet SDP-a je analizirao ovaj prijedog zakona i utvrdio da nije artikulisan sa međunarodnim regulama i sličnim zakonima. Ako je tako, zašto Pravni savjet Socijaldemokratske partije, koja je izvorno antiratna stranka, nije doradila taj zakon i pomogla da on eventualno zaživi, da li je to vama u interesu?
KRIVOKAPIĆ: Nama je u interesu da radimo ono što je u dogovoru sa Evropskom unijom, ako neko u Evropskoj uniji misli da su ti zakoni prioritet oni bi bili dio naše agende pridruživanje Evropskoj uniji. Suprotno vidjelo se da ti zakoni su jednostavno politički revanšizam koji mobiliše društvo oko pogrešne teme, oko obračuna sa prošlošću, oko mjerenja istorijskih uloga, gdje ne bi prošao dobro lider Liberalnog saveza koji se uključio u politički život poslije dešavanja i tih zločina. Vidjelo se da ti postupci u bivšim socijalističkim zemljama vode u jednu političku destrukciju koja više štete nanosi društvu nego što može donijeti koristi i zato se ide na ono što ja mislim da je SDP uradio u evropskim integracijama, a ugradio je to da se krene u osnivanje Dokumentaciono informacionog centra gdje bi se pokupila kompletna građa o zločinima, gdje bi se ti zločini izučavali, gdje bi oni bili dio našeg obrazovnog sistema, naših obrazovnih programa i gdje bi oni postali dio naše kulture.
Mislimo i dalje da bi to bilo bolji način da se zločinci ne zaborave, a to je onaj dio koji treba da sprovedu sudski organi, a postupci su u toku, napokon su u toku i da u toj kombinaciji vladavine prava, odnosno sudstva i prave osude sistema, pravnog sistema, izučavanja i obrazovanja koje će obrazovati Crnu Goru koja će stvoriti kvantum znanja i obrazovanja da nikada više ne bude dio takvih ponašanja. Mislimo da je dobra mjera ponašanja, to misli i Evropska unija, da neko ne misli u Evropskoj uniji da to treba da bude dio naše obaveze, vrlo bi je lako uvrstili u spisak naših obaveza i u Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji i sa Savjetom Evrope, gdje takođe imaju jasne konvencije koje moramo usvojiti i tako dalje. Radi se o politikantstvu, kao što vidite, radi se o tome što se zloupotrebljavaju emocije ljudi i politikantski pokušavaju pribaviti neki sitni politički poeni.
RSE: Za slične stvari ne optužuje Vas samo Liberalna partija. Za pranje biografija čelnika DPS-a i servilan odnos prema većoj vladajućoj stranci, optužuje Vas i dio intelektualaca i civilnog sektora, a nedavno su na račun SDP-a upućene i opštijie kritike da ste se: "Pretvorili u nacističku stranku".
KRIVOKAPIĆ: Da povežemo vaše prethodno i ovo pitanje. Adam Mihnik, tada veliki intelektualac i žrtva sistema sovjetskog komunizma u Poljskoj upravo je rekao to da poslije osvajanja slobode dolazi do onoga što se zove karakterna podjela u svakom društvu. Mislim da se u tom antiratnom pokretu desila karakterna podjela, ne samo karakterna, mislim da se su se desile i neke druge podjele koje su više mjerljive egzaktnim brojevima nego ove karakterne i došlo je to toga da se pokušavaju jedni oblici moći stečene u međuvremenu pretvoriti u druge oblike moći u političku moć i dolazi do pokušaja da neko tu moć i glavnu prepreku do sticanja nekih drugih oblika moći, političke moći, vidi i SDP. Jeste SDP najveća prepreka svima onima koji misle da prodaju poštenje, što bi se u Crnoj Gori reklo. SDP je još uvijek mjera političkog poštenja i antiratnog poštenja u Crnoj Gori i dok SDP postoji ne može niko da prodaje to poštenje onako kako bi htio. I zato dolazi do takvih napada.
Ja mislim da su to upravo ljudi koji sa nama ne mogu izaći ni na kakvu moralnu vagu, ni ličnu ni kolektivnu. SDP se može mjeriti sa svim tim pozivarima i na ličnoj i na moralnoj i na kolektivnoj moralnoj ravni. Mi ostajemo temeljna državotvorna partija i temeljna partija reformske inicijative koja je još uvijek u Crnoj Gori bez ikakve konkurencije. Naše i lične i kolektivne biografije su takve da se dobro mjere i po Briselu i po Vašingtonu, a naravno mjerimo ih i na izborima koji idu i na lokalni, a i državnim na taj način. I to je dio te klima, što bi rekao Adam Mihnik, preraspodjele moći dolazi do ličnih pizmi i sujeta, mnogo tu manje ima politike nego što bi trebalo da bude. Tu su neka lična razračunavanja u malom društvu koje ima i tu potrebu. Mi trpimo kao što smo sve trpjeli. Bili smo devedesete godine izdajnici, ustaše, sada perači biografija. Teško bi se moglo reći da peremo bilo čiju biografiju, osim ovih koji nas možda napadaju, jer mogli bismo da posvjedočimo o njihovim velikim antiratnim angažovanjima i novinarskim i drugim na početku njihovih karijera, koji bi predočilli neke druge pokazatelje.
RSE: Oko nekih stvari koje su problematične u društvu s vremena na vrijeme čuje se Vaša oštra kritika, ali s druge strane dolazi kritika da je to više kritika propagandnog karaktera, nego što je plod želje da se istinski stane na put nelegalnostima i nekim pojavama koje guše Crnu Goru, što imate na to da kažete?
KRIVOKAPIĆ: Opet fakti i to fakti u poređenju sa njihovim dostignućem. Kao što znate, 2003. nijesam htio biti predsjednik parlamenta dok nije otišao prethodni tužilac. To nije bilo očekivano u tom periodu. Nije bila toliko prisutna ni Evropska unija, ni Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji, to je bilo prije pet godina. Oko privatizacije termoelektrane mi smo vrlo jasno rekli ne i nje nije bilo i ono što je suština priče da SDP svoju snagu koja je tolika kolika je u političkom životu koristi na strateškim lokacijama, na strateškim odlukama i tu bez ostatka zalegne po cijenu da li to značilo novi izbori, da li to značilo nešto drugo. Mi smo srušili Vladu poslije Beogradskog sporazuma da nije Liberalni savez to htio da uradi, nego smo je mi srušili. Liberali su tražili da čuju mišljenje od ambasadora hoće li je srušiti, neće li je srušiti. Otišli smo, srušiti tu Vladu, bez imalo trunke napustili tu Vladu i pomogli da se konstituše DPS kao jasnu orijantaciju na tim izborima u oktobru 2002. godine za nezavnisnost. Morali su ići do kraja na tu priču. Oko drugih projekata, vrlo otvoreno, niko ne piše o tome da smo u dogovoru sa DPS-om, da je nova Vladina politika ne prodaja zemlje na Ulcinjskoj rivijeri, nego dugoročni zakup, što je strateška odluka za Crnu Goru. Možda nekome ne odgovara i primijećujemo da ti naši kritičari imaju najviše problema zbog naše uspješnosti. Najviše nas kritikuju zato što smo uspješni, jer rušimo koncept tog njihovog pokušaja da na prevari prave političku snagu i na prevari pokušavaju da dođu do vlasti. Mi pokušavamo da na rezultatima ostanemo na vlasti jer, na žalost, ne vidimo alternativu koja je prodržavna i zato moramo biti u vlasti. Mogu dalje da nabrajam sve konkretne stvari u sudstvu gdje je bilo vrlo direktno rečeno da su "trule daske" prisutne i danas vjerujemo da ima "trule daske" i nije manifastaciono. Mogli smo da kažemo da nema, mi kažemo da ima i treba da se iščiste.
RSE: Ali ipak još nijesu "zamijenjene".
KRIVOKAPIĆ: Da su zamijenjene mi bismo to rekli. Kao što vidite mi to kažemo da nijesu "zamijenjene" i da postoje "trule daske". Ja mislim da nema intervjua gdje nijesam rekao da su ključne stvari presuđivanje najtežih krivičnih djela u Crnoj Gori svaki put ih nabrojim ubistvo policajca Šćekića, upravo aktuelni šverc kokaina, ubistvo novinara Jovanovića, prebijanje novinara, ne mogu ga dovesti u nivo toga po opasnost i po društvo, ali po javnom značaju svakako mogu i da sada redom ne nabrajam i to u svakoj prilici kažemo. Mi nijesmo opozicija, mi to govorimo bez vlasti. Nijesmo neki koji to pričaju samo da bi kritikovali, nego smo rekli da su neki koji su bili u toj priči obavezani da to rješavaju.
RSE: Imali li još neuspjeha? Više čelnika SDP-a, uključujući i Vas, oštro se usprotivilo divljoj gradnji na rtu Zavala u Budvi gdje je prste umiješao i potpredsjednik DPS-a Svetzozar Marović, ali ona ne jenjava, čak se i pompezno reklamira. Da li Vas to možda vrijeđa i što Vam to govori?
KRIVOKAPIĆ: Ja sam direktno rekao usred izborne kampanje i za našeg predsjedničkog kandidata što o tome mislim i od toga ne odustajem. Ne znam da li je tu gospodin Marović, nijesam vidio njega lično u toj čitavoj priči, vidio sam druge investitore, druge vlasnike firmi.
RSE: Ime mu je u papirima.
KRIVOKAPIĆ: Ako je u papirima onda jeste tu ono što sam ja vidio to dovodilo u sumnju ne mijenja stvar. Ponašanje države može biti jednako ili oštrije onda u tom slučaju. Ne može biti slabije. Svakako i tada sam rekao pitanje da li ćemo postati kao Kralj Nikola i dobiti Kraljevinu, a izgubiti državu je pred nama. Moramo se pokazati kao demokratska država u kojoj je vladavina prava temelj njene snage. Mala društva imaju kao osnovnu vrlinu vjeru u pravdu. Crna Gora je opstala na vjeri u pravdu kao društvo, a dodatno kao male zajednice imaju taj efekat solidarnosti koji mora biti prisutan. Ako ne možemo da obezbijedimo pravdu kao Crna Gora mi nećemo moći da obezbijedimo ni opstanak Crne Gore i kao Crna Gora upravo, sada je njena divlja gradnja i ono što smo prije naveli, život je uvijek osnovna mjera pravde, ali ovdje se dodaje i ovaj dio organizovanje prostora na dugoročnom planu, iako država Crna Gora to ne bude mogla da obezbijedi poštovanje prava za sve jednako onda neće imati kredibilitet i neće opstati, to je moj strah.
RSE: Sa pozicija vlasti uglavnom se govori o boljem životu, skoku životnog standarda, pominju se neki makroekonomski centri, ali je građanima kao posljedica serije poskupljenja džep sve plići.
KRIVOKAPIĆ: Ja ću uvijek reći da ono što me brine u tom dijelu je najviše srednji sloj u Crnoj Gori. Oni koji razumiju procese, oni koji su najveća žrtva procesa. Oni su najviše uložili u svoje obrazovanje, posvetili se životu, onoj svjetosti znanja što čini ljudski život bogatijim i valjanim, a najviše su žrtve tranzicije i njih najviše ovo pogađa. Nemaju dodatne prihode, oni ne mogu da rade na crno, ako bi se tako moglo reći, da nešto drugo prihoduju oni imaju svoja osnovna primanja, većinom su vezani za državni sektor, a to znači obrazovanje, zdravstvo, kultura, administracija, a tu je i policija i to je jedan veliki sloj koji najviše pati od poskupljenja i koji najviše osjeća tranzicione tegobe i dalje.
Ono što jeste činjenica da su poboljšanja stalna. Znate da smo forsirali povećanje plata prvo u sudstvu koje je 40% poraslo i sada sudija ima platu koja je veća u poređenju sa ljekarom, neka disproporcija je napravljena i sada treba popraviti tu disproporciju i pomoći da ljekari specijalisti se primiču tome što ima u sudstvu, ali u cjelini mislim da su ti skokovi veliki, a da država mora naći i odgovore na ove izazove ipak globalnog tržišta. Rast cijena nafte, rast cijena hrane su nešto što je odgovor za koji mi nijesmo spremni jer nijesmo spremni da imamo proizvodnju kakva je valjana u poljoprivredi, nijesmo spremni da naših nezaposlenih 40 hiljada pokriju 40 hiljada radnih mjesta koja pokrivaju stranci i tako dalje.
Greška je i na strani Vlade dominantna, ali i ta Vlada mora naći način da uposli sve svoje građane. Ako se to desi, onda će i ovi udari biti lakše podnošljivi i to niz mjera koje Vlada sprema koje ste čuli i oko struje i oko poskupljenja hrane i svega ostaloga moraju biti efektnije, međutim, najgore što u tome može biti je demagogija. Tvrditi da cijena nafte može trajno biti, da cijena struje može biti manja u Crnoj Gori, a da pri tom svi ne podignemo količinu svoga rada i radnog angažmana i preduzetničke orijentacije ne idu zajednu u realni život. Tako da znam da se u Crnoj Gori još uvijek živi teško, neki slojevi žive izuzetno teško, ali u cjelini mislim da se živi teško, a da još nemamo odgovor koji je prvi na to pitanje, a to je odgovor da malo više pokušamo raditi i malo skromnije živjeti, a da je Vlada najodgovornija ako stvari nijesu bolje, tu nema odgovornijih lica. Ja govorim samo da smo mi svi zajedno dužni da pomognemo da nam lični životi budu bolji.
