Mislim da je aktuelna crnogorska vlast, usvajajući upravo ovaj Ustav veoma dobro brinula o tome da isporuka crnogorskih državljana bude onemogućena ili da ide veoma teško upravo zbog toga što je jedan broj istaknutih dražavljana Crne Gore, pa čak i onih koji su u vlasti ili bliski vlasti, već bili pod sumnjom u određenim državama, kaže za RSE visoki funkcioner Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović.
Bulatović: Pa, mi smo svjedoci da je povodom aktuelne akcije "Balkanski ratnik" odnosno vezano za članove Šarićevog klana, Crna Gora jasno stavila do znanja, da svoje državljane, koje potražuje država Srbija, ne može isporučivati jer postoji ograničenje u Ustavu. Tačno je. U Ustavu se to jasno kaže, uz jednu naznaku da se može isporučivati u skladu sa međunarodnim obavezama, što bi trebalo da znači u skladu sa nekim međunarodnim ugovorima. Ja mislim da je aktuelna crnogorska vlast, usvajajući upravo ovaj Ustav veoma dobro brinula o tome da isporuka crnogorskih državljana bude onemogućena ili da ide veoma teško upravo zbog toga što je jedan broj istaknutih dražavljana Crne Gore, pa čak i onih koji su u vlasti ili bliski vlasti, već bili pod sumnjom u određenim državama.Veoma je simptomatično da je ta odredba Ustava stavljena u istu ravan sa odredbama koje se tiču državno pravnog statusa, što znači da je za njenu izmjenu neophodno potvrda od tri petine glasova na referendumu koji bi se održao u Crnoj Gori,odnosno 300 hiljada građana mora da glasa za to. Moj zaključak je da ne postoji politička volja u ovom trenutku aktuelne crnogorske garniture da se tim pitanjem na ozbiljniji način bavi. Zaključiću time da je, kada je god u pitanju potvrđivanje nekog međunarodnog ugovora ili sporazuma, a da je aktuelna vlast imala mogućnost da stavi rezerve, odnosno da ne primijeni neku od tih odredbi, ona je to i iskoristila na odgovarajući način.
Bulatović: Pa, ja mislim da je, prije svega bitna politička volja i da se ta volja, prije svega u parlamentu, ali i u okviru određenih nadležnih isntitucija i manifestuje. O tome bi svoje mišljenje trebalo da da i Ustavni sud. Kada smo kod bilateralnih sporazuma odmah da kažem da je na snazi jedan bilateralni sporazum između Crne Gore i Srbije gdje je potpuno izričito stavljeno do znanja da se ne mogu izručivati državljani Crne Gore Srbiji i to je, pored Ustava, prepreka zašto pripadnici Šarićevog klana nijesu ušli u proceduru isporuke državi Srbiji. Šta više, nadležni državni organi traže od države Srbije dokumentaciju i dokaze kako bi se njima sudilo ovdje u Crnoj Gori, na osnovu dokaza koji postoje u Srbiji. Dakle, umjesto opšte priče da je moguće primijeniti Ustav, ja sam za to da se na nivou Crne Gore otvori rasprava na, za to meritornim mjestima, da li je moguće u skladu sa postojećim Ustavom ispunjavati sve obaveze vezano za organizovani kriminal. Ako ne, da se onda dogovori na koji način pristupiti izmjenama Ustava, kada za to dođe vrijeme, jer EU će od nas tražiti djela i konkretne poteze u borbi protiv organizovanog kriminala, a to je i pitanje isporuke naših državljana za najteža krivična djela.
Bulatović: Ja nijesam ovom trenutku u nekom posjedu saznanja više nego što ste vi, recimo. Mi smo na odboru imali izvještaje Direktora Agencije za sprječavanje pranja novca i Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji su nas obavijestili o nekim preduzetim aktivnostima, posebno u oblasti pranja novca. Mislim da je sazrelo vrijeme da crnogorska javnost, ne članovi odbora, sazna konkretna djela. Dakle, nama je tada rečeno da se odmaklo u jednoj značajnoj mjeri a prošlo je dosta vremena. Ja ne vidim da je i policija i državni tužilac da je u tom pravcu preduzeo bilo šta. Sačekaćemo još neko vrijeme, ako ne tražićemo ponovo da se unutar Odbora za bezbjednost na zatvorenoj sjednici informišemo da li su od onoga što su najavili bilo šta konkretno uradili. Imamo saznanja, o tome su govorili i državni funkcioneri kao što je predsjednik Skupštine, da je jedan krak Šarićevog klana ovdje u Crnoj Gori. Ja sam uvijek imao dilemu da li je to bio krak ili je i sama glava tog klana ovdje. To je veliko pitanje. Dakle, niko ne spori da je u smislu pranja novca da su oni djelovali u okviru Crne Gore i sa državljanima Crne Gore.
Opozicija ima budućnost
Kampanja crnogorske opozicije pre lokalne izbore, 3. maj 2010. Foto: Savo PrelevićBulatović: Pa, ja želim da izrazim očekivanje da opozicija, koja se za ove izbore, istina kasno ujedinila, ima budućnost. Ako bi bilo ko sada rekao da ona nema budućnost, i ako bi bilo ko od aktera učinio bilo koji korak da se ne razjasne dileme i problemi koji objektivno sada postoje, mislim da ova operacija za ove lokalne izbore oko ujedinjavanja opozicije ne bi imala smisla i to bi dugoročno svakoj članici opozicije nanijelo štetu, a mislim i Crnoj Gori u cjelini. Ja vjerujem u to da jedinstvo opozicije može da opstane, da svi sporovi u narednom periodu i narednih dana moraju da se stave na sto, i to ne samo između tri aktera, nego između svih aktera koji su činili tu listu. Treba da vidimo i zbog čega nije ostvaren rezultat koji smo očekivali, a što je mnogo važnije, šta su to problemi koji opterećuju bolju koordinaciju i jednu efikasniju organizaciju ujedinjene opozicije.
Bulatović: Cilj da se sruši režim Đukanovića i DPS-a, ako bi to bio cilj sam po sebi, da bi se promijenila jedna garnitura na vlasti da bi došla druga, ne bi imao puno smisla. Taj cilj podrazumijeva u sebi mnogo više. Treba da pođemo od toga da je ovaj aktuelni režim odgovoran za ekonomsko, socijalno i svako drugo posrtanje Crne Gore, da nema vladavine prava i da caruje organizovani kriminal. Jednostavno nema suštinskih promjena u Crnoj Gori, koje bi pokrenule Crnu Goru naprijed. Zato je veoma važno da se kaže da je taj cilj rušenje režima, odnosno promjena režima u funkciji svega ovoga što sam rekao i da opozicija veoma jasno i kvalitetno izađe sa čitavim programom i planom akcija kako i na koji način to može da ostvari, da ubijedi, prije svega građane da se to može desiti. Ja mislim da je to moguće ali da bi se to moglo ostvariti mislim da konferencije za štampu, izjave, držanje govora nijesu dovoljni. Treba doći do svakog građanina i u uslovima teške medijske blokade. To znači da se mora napraviti infrastruktura onih koji žele zajedno da djeluju. To znači da se na svakom biračkom mjestu napravi kontakt sa svakim biračem koji želi da čuje šta to nudi kao alternativu opozicija i koji su to kadrovski i drugi resursi kojima to želi da ostvari.
Bulatović: Ja se ne bih nešto posebno bavio DPS, posebno ne na način da DPS i problemi u njoj omoguće opoziciji da dođe u priliku da vrši vlast. Dakle, to je za mene potpuno pogrešan pristup. DPS je sama po sebi nanijela dosta problema građanima Crne Gore i Crnoj Gori, i ako opozicija želi da u jednoj demokratskoj utakmici pobijedi DPS, onda mora da uradi sve prethodne radnje.Ja ne pripadam onim ljudima koji gledaju na to kao na zdravi ili nezdravi dio DPS i koji čekaju na neki negativan rasplet u DPS da bi onda opozicija doživjela neku šansu. To je krajnje neprihvatljivo i pogrešno i da podsjetim: jedinstvena DPS iz 1997. godine iznjedrila je zbog svojih problema dvije jake poitičke partije koje su dugo dominirale na političkoj sceni Crne Gore i koje su i dalje objektivno jake, kada bi se sabrao taj broj glasova. Dakle,problemi u DPS, ako ne budu praćeni na pravi način i ako ne budu imali adekvatan odgovor, mogu da budu loši za opoziciju. Ja na to upozoravam iz ovoga ugla. A da li ima problema, evidentno je da ima. Šta njih drži da ti problemi ne eskaliraju? Interes. To je ipak jedna interesna grupacija koja neće sebi dozvoliti da ode korak dalje ako nije sigurna da će moći da opstane na političkoj sceni.
Bulatović: Pa, ja u ovom trenutku vidim da postoji jedan DPS i on je cjelovit. I pokazalo se na ovim izborima da funkcioniše cjelovito. To što su disonantni tonovi prisutni govori da možda ima problema.U ovom trenutku ja sam privržen stavovima Kongresa SNP i Deklaraciji koja je usvojena i koja govori da, zbog svega što je aktuelna vlast učinila građanima Crne Gore, a posebno članovima i simpatizerima SNP, nećemo stupati u koaliciju sa članicama aktuelne vlasti, dakle ni sa DPS i SDP niti na jednom nivou političkog organizovanja. To je ono za šta se ja zalažem u ovom trenutku. Vrijeme koje je pred nama, sam Kongres i tako dalje, vidjećemo u kojem i kakvom pravcu će to da se rasplete, ali ja ne vidim u ovom trenutku da je DPS reformisaniji sada nego što je to bio prije četiri godine kada je ta Deklaracija donesena. Ja ne želim da prejudiciram neke stvari koje su u nadležnosti nekih drugih ljudi ili organa za to nadležnih u SNP.
RSE: Gospodine Bulatoviću, Srbija i Hrvatska su stvorile ustavnu i zakonsku podlogu za izručenje svojih državljana, koji se terete za najteža krivična djela, kako bi onemogućile kriminalcima da nalaze utočište u matičnim zemljama.Crna Gora, kao ni BiH ni Makedonija još ništa nijesu uradile povodom toga. Kako to objašnjavate?
Bulatović: Pa, mi smo svjedoci da je povodom aktuelne akcije "Balkanski ratnik" odnosno vezano za članove Šarićevog klana, Crna Gora jasno stavila do znanja, da svoje državljane, koje potražuje država Srbija, ne može isporučivati jer postoji ograničenje u Ustavu. Tačno je. U Ustavu se to jasno kaže, uz jednu naznaku da se može isporučivati u skladu sa međunarodnim obavezama, što bi trebalo da znači u skladu sa nekim međunarodnim ugovorima. Ja mislim da je aktuelna crnogorska vlast, usvajajući upravo ovaj Ustav veoma dobro brinula o tome da isporuka crnogorskih državljana bude onemogućena ili da ide veoma teško upravo zbog toga što je jedan broj istaknutih dražavljana Crne Gore, pa čak i onih koji su u vlasti ili bliski vlasti, već bili pod sumnjom u određenim državama.Veoma je simptomatično da je ta odredba Ustava stavljena u istu ravan sa odredbama koje se tiču državno pravnog statusa, što znači da je za njenu izmjenu neophodno potvrda od tri petine glasova na referendumu koji bi se održao u Crnoj Gori,odnosno 300 hiljada građana mora da glasa za to. Moj zaključak je da ne postoji politička volja u ovom trenutku aktuelne crnogorske garniture da se tim pitanjem na ozbiljniji način bavi. Zaključiću time da je, kada je god u pitanju potvrđivanje nekog međunarodnog ugovora ili sporazuma, a da je aktuelna vlast imala mogućnost da stavi rezerve, odnosno da ne primijeni neku od tih odredbi, ona je to i iskoristila na odgovarajući način.
RSE: U vašem ste odgovoru pojasnili ovu složenu proceduru za promjenu pojedinih odredbi crnogorskog Ustava. Pojedini pravni eksperti ipak tvrde da i u ovom konkretnom slučaju Ustav ne bi ni morao mijenjati, jer omogućava izručenje crnogorskih državljana u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore. To, kako oni tumače znači da bi Crna Gora mogla izručiti svoje državljane ukoliko potpiše bilateralne sporazume sa zemljama u regionu. Šta mislite o tome?
Umjesto opšte priče da je moguće primijeniti Ustav, ja sam za to da se na nivou Crne Gore otvori rasprava na, za to meritornim mjestima, da li je moguće u skladu sa postojećim Ustavom ispunjavati sve obaveze vezano za organizovani kriminal.
RSE: Više ste puta pomenuli slučaj Šarić. I manji koalicioni partner u vladajućoj koaliciji SDP i opozicija su na skupštinskom Odboru za bezbjednost insistirali na utvrđivanju odgovornosti institucija koje su napravile propuste u tom slučaju. Dokle ste stigli i kada će javnost biti upoznata sa više detalja?
Bulatović: Ja nijesam ovom trenutku u nekom posjedu saznanja više nego što ste vi, recimo. Mi smo na odboru imali izvještaje Direktora Agencije za sprječavanje pranja novca i Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji su nas obavijestili o nekim preduzetim aktivnostima, posebno u oblasti pranja novca. Mislim da je sazrelo vrijeme da crnogorska javnost, ne članovi odbora, sazna konkretna djela. Dakle, nama je tada rečeno da se odmaklo u jednoj značajnoj mjeri a prošlo je dosta vremena. Ja ne vidim da je i policija i državni tužilac da je u tom pravcu preduzeo bilo šta. Sačekaćemo još neko vrijeme, ako ne tražićemo ponovo da se unutar Odbora za bezbjednost na zatvorenoj sjednici informišemo da li su od onoga što su najavili bilo šta konkretno uradili. Imamo saznanja, o tome su govorili i državni funkcioneri kao što je predsjednik Skupštine, da je jedan krak Šarićevog klana ovdje u Crnoj Gori. Ja sam uvijek imao dilemu da li je to bio krak ili je i sama glava tog klana ovdje. To je veliko pitanje. Dakle, niko ne spori da je u smislu pranja novca da su oni djelovali u okviru Crne Gore i sa državljanima Crne Gore.
Opozicija ima budućnost
RSE: Da se malo pozabavimo političkim temama. Opoziciona koalicija Bolja Crna Gora je nakon lokalnih izbora u, reklo bi se, ozbiljnoj krizi. Već se vide suštinske razlike i neusklađenost u djelovanju. Da li po vama ta koalicija ima budućnost?
RSE: Kada već govorimo o problemima, ideja je da opozicija stane u jedan front sa jednim ključnim ciljem – da sruši Đukanovićevu vlast. Da li je to dovoljno da se sačuva opoziciono jedinstvo, ako nemate zajedničku razrađenu strategiju, ostatak plana i programa koji bi vas povezivao i objedinjavao?
Zato je veoma važno da se kaže da je taj cilj rušenje režima, odnosno promjena režima u funkciji svega ovoga što sam rekao i da opozicija veoma jasno i kvalitetno izađe sa čitavim programom i planom akcija kako i na koji način to može da ostvari, da ubijedi, prije svega građane da se to može desiti.
RSE: Kako vam danas djeluje DPS? Puno se govori o navodnim obračunima frakcija u toj stranci, nakon najave Đukanovićevog odlaska. Kako vi to doživljavate kao funkcioner, nekada jedinstvenog DPS-a?
Bulatović: Ja se ne bih nešto posebno bavio DPS, posebno ne na način da DPS i problemi u njoj omoguće opoziciji da dođe u priliku da vrši vlast. Dakle, to je za mene potpuno pogrešan pristup. DPS je sama po sebi nanijela dosta problema građanima Crne Gore i Crnoj Gori, i ako opozicija želi da u jednoj demokratskoj utakmici pobijedi DPS, onda mora da uradi sve prethodne radnje.Ja ne pripadam onim ljudima koji gledaju na to kao na zdravi ili nezdravi dio DPS i koji čekaju na neki negativan rasplet u DPS da bi onda opozicija doživjela neku šansu. To je krajnje neprihvatljivo i pogrešno i da podsjetim: jedinstvena DPS iz 1997. godine iznjedrila je zbog svojih problema dvije jake poitičke partije koje su dugo dominirale na političkoj sceni Crne Gore i koje su i dalje objektivno jake, kada bi se sabrao taj broj glasova. Dakle,problemi u DPS, ako ne budu praćeni na pravi način i ako ne budu imali adekvatan odgovor, mogu da budu loši za opoziciju. Ja na to upozoravam iz ovoga ugla. A da li ima problema, evidentno je da ima. Šta njih drži da ti problemi ne eskaliraju? Interes. To je ipak jedna interesna grupacija koja neće sebi dozvoliti da ode korak dalje ako nije sigurna da će moći da opstane na političkoj sceni.
RSE: Rekli ste da ne razlikujete zdravo i nezdravo tkivo u DPS. Da li to znači da vi u budućnosti isključujete mogućnost koalicione saradnje SNP sa jednim dijelom DPS?
Bulatović: Pa, ja u ovom trenutku vidim da postoji jedan DPS i on je cjelovit. I pokazalo se na ovim izborima da funkcioniše cjelovito. To što su disonantni tonovi prisutni govori da možda ima problema.U ovom trenutku ja sam privržen stavovima Kongresa SNP i Deklaraciji koja je usvojena i koja govori da, zbog svega što je aktuelna vlast učinila građanima Crne Gore, a posebno članovima i simpatizerima SNP, nećemo stupati u koaliciju sa članicama aktuelne vlasti, dakle ni sa DPS i SDP niti na jednom nivou političkog organizovanja. To je ono za šta se ja zalažem u ovom trenutku. Vrijeme koje je pred nama, sam Kongres i tako dalje, vidjećemo u kojem i kakvom pravcu će to da se rasplete, ali ja ne vidim u ovom trenutku da je DPS reformisaniji sada nego što je to bio prije četiri godine kada je ta Deklaracija donesena. Ja ne želim da prejudiciram neke stvari koje su u nadležnosti nekih drugih ljudi ili organa za to nadležnih u SNP.
