Ukoliko se Doma naroda Parlamenta FBiH konstituiše bez delegata iz sva tri konstitutivna naroda i svih kantona, što je najavljeno za 17. mart, odluke koje bude donosio biće neustavne, kaže u intervjuu za RSE pravni ekspert i bivši predsjednik Ustavnog suda FBiH Mirko Bošković.
Ukoliko i raspodjela ključnih šest pozicija u Federaciji BiH bude nastavljena kao i do sada, Bošković napominje da će Bošnjaci ponovno imati najviše funkcija, što je mimo Ustava, koji predviđa da sva tri naroda imaju po dvije funkcije.
Prema predviđanjima zbog nekonstituiranja vlasti u FBiH u krizu bi moglo biti dovedeno i donošenje odluka na nivou BiH jer se, bez Federacije, ne mogu formirati ni institucije na ovom nivou.
Bošković: Osobno mislim, kad se pažljivo pogledaju odredbe Ustava Federacije i Izbornog zakona BiH, da se Dom naroda Parlamenta Federacije ne može konstituirati dok ne budu izabrani izaslanici, odnosno delegati u svih deset kantona. Da se ne može konstituirati Dom naroda Parlamenta Federacije proizilazi, bez ikakve dileme, iz toga što kad se izaberu delegati u svih deset kantona, pa ako kvota nekog konstitutivnog naroda nije u potpunosti popunjena sa 17-17-17 plus sedam iz reda ostalih, onda se vrši preraspodjela. Kad se izaberu u svih deset kantona, može biti da se ni tada ne bi moglo izvršiti konstituiranje ako ne bi bila popunjenost potpuna, a onda Centralna izborna komisija vrši preraspodjelu izaslanika, odnosno delegata za one kantone gdje nedostaje taj broj.
Mirko Bošković
Bošković: Ja sam već rekao: ako bi se Dom naroda konstituirao kako je, evo, zamišljeno, nije popunjen prema Ustavu, niti je popunjen po konstitutivnim narodima onako kako je propisano Ustavom. Sa ovim brojem delegata koji je do sada izabran, smatram da je nemoguće konstituirati Dom naroda, i da odluke, dakle i zakone i druge propise koje bi donosio tako krnji Dom naroda, moglo bi se ozbiljno dovesti kasnije u pitanje da li su sukladni Ustavu Federacije.
Najsloženija situacija od završetka rata
Bošković: Dva prošla mandata raspodjela šest funkcija bila je protivustavna. Naime, u osam godina tri funkcije od šest pokrivali su Bošnjaci – premijera, predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Vrhovnog suda, a druga dva naroda i ostali popunjavali su tri. Konkretno, Hrvati su popunjavali dvije – predsjedatelja Doma naroda i predsjednika Ustavnog suda, a Srbi su popunjavali jednu funkciju – glavnog federalnog tužitelja. Ustavna odredba je potpuno jasna i precizna, i ne može dovesti ni u kakvu dilemu, jer ona glasi da iz jednog konstitutivnog naroda može najviše dvije funkcije od ovih šest biti popunjene.
Kako sad stanje stoji, moglo bi se desiti da i ovoga puta iz reda Bošnjaka bude popunjeno tri funkcije, jer već sada imaju izabrano na dvije funkcije – predsjednika Vrhovnog suda Federacije koji je nedavno izabran na period od šest godina, i predsjedatelja Zastupničkog doma koji je nedavno izabran, a koliko znam, u svim ovim nekakvim varijantama računa se da Bošnjak bude premijer Federacije. Ili, ako su već izabrali predsjedatelja Zastupničkog doma, onda bi bilo logično da ne računaju na premijera Federacije jer bi to bilo daljnje kršenje Ustava, odnosno popunjavanje više od dvije funkcije od ovih šest.
Bošković: Pa tu nema dileme da je sada situacija izuzetno složena i prema općim ocjenama jedna od najsloženijih od završetka rata pa do sada i da može imati određene posljedice koje se možda sada i ne mogu predvidjeti u čemu bi se one sve sastojale. Nema nikakve dileme da je ta situacija dosta ozbiljna i da sigurno može imati određenih posljedica zbog jako velikog kašnjenja u formiranju vlasti, posebno na razini Federacije.
Bošković: Ustavom je propisano da kantonalne skupštine u roku od 30 dana od njihovog konstituiranja moraju izabrati delegate/izaslanike u Dom naroda, kako bi se Dom naroda konstituirao, ali u Ustavu, i BiH i FBiH, nema nikakvih mehanizama kad se dođe u situaciju kao što je ova sada da to kasni jako puno, koji bi otklonili taj problem ili posljedice koje iz toga proizilaze prema Ustavu ili zakonu.
Ukoliko i raspodjela ključnih šest pozicija u Federaciji BiH bude nastavljena kao i do sada, Bošković napominje da će Bošnjaci ponovno imati najviše funkcija, što je mimo Ustava, koji predviđa da sva tri naroda imaju po dvije funkcije.
Prema predviđanjima zbog nekonstituiranja vlasti u FBiH u krizu bi moglo biti dovedeno i donošenje odluka na nivou BiH jer se, bez Federacije, ne mogu formirati ni institucije na ovom nivou.
RSE: Gospodine Boškoviću, za 17. mart najavljena je sjednica Doma naroda FBiH, iako svi kantoni nisu izabrali delegate. Da li je ovakav način uspostave Doma naroda ustavan?
Bošković: Osobno mislim, kad se pažljivo pogledaju odredbe Ustava Federacije i Izbornog zakona BiH, da se Dom naroda Parlamenta Federacije ne može konstituirati dok ne budu izabrani izaslanici, odnosno delegati u svih deset kantona. Da se ne može konstituirati Dom naroda Parlamenta Federacije proizilazi, bez ikakve dileme, iz toga što kad se izaberu delegati u svih deset kantona, pa ako kvota nekog konstitutivnog naroda nije u potpunosti popunjena sa 17-17-17 plus sedam iz reda ostalih, onda se vrši preraspodjela. Kad se izaberu u svih deset kantona, može biti da se ni tada ne bi moglo izvršiti konstituiranje ako ne bi bila popunjenost potpuna, a onda Centralna izborna komisija vrši preraspodjelu izaslanika, odnosno delegata za one kantone gdje nedostaje taj broj.
RSE: Koliko bi odluke takvog krnjeg Doma bile legitimne?
Bošković: Ja sam već rekao: ako bi se Dom naroda konstituirao kako je, evo, zamišljeno, nije popunjen prema Ustavu, niti je popunjen po konstitutivnim narodima onako kako je propisano Ustavom. Sa ovim brojem delegata koji je do sada izabran, smatram da je nemoguće konstituirati Dom naroda, i da odluke, dakle i zakone i druge propise koje bi donosio tako krnji Dom naroda, moglo bi se ozbiljno dovesti kasnije u pitanje da li su sukladni Ustavu Federacije.
Najsloženija situacija od završetka rata
RSE: Šta je sa raspodjelom ključnih funkcija u Federaciji, s obzirom da se već upozorava kako bi mogla biti neustavna s pozicije jednake zastupljenosti svih konstitutivnih naroda?
Bošković: Dva prošla mandata raspodjela šest funkcija bila je protivustavna. Naime, u osam godina tri funkcije od šest pokrivali su Bošnjaci – premijera, predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Vrhovnog suda, a druga dva naroda i ostali popunjavali su tri. Konkretno, Hrvati su popunjavali dvije – predsjedatelja Doma naroda i predsjednika Ustavnog suda, a Srbi su popunjavali jednu funkciju – glavnog federalnog tužitelja. Ustavna odredba je potpuno jasna i precizna, i ne može dovesti ni u kakvu dilemu, jer ona glasi da iz jednog konstitutivnog naroda može najviše dvije funkcije od ovih šest biti popunjene.
Nema nikakve dileme da je ta situacija dosta ozbiljna i da sigurno može imati određenih posljedica zbog jako velikog kašnjenja u formiranju vlasti, posebno na razini Federacije.
Kako sad stanje stoji, moglo bi se desiti da i ovoga puta iz reda Bošnjaka bude popunjeno tri funkcije, jer već sada imaju izabrano na dvije funkcije – predsjednika Vrhovnog suda Federacije koji je nedavno izabran na period od šest godina, i predsjedatelja Zastupničkog doma koji je nedavno izabran, a koliko znam, u svim ovim nekakvim varijantama računa se da Bošnjak bude premijer Federacije. Ili, ako su već izabrali predsjedatelja Zastupničkog doma, onda bi bilo logično da ne računaju na premijera Federacije jer bi to bilo daljnje kršenje Ustava, odnosno popunjavanje više od dvije funkcije od ovih šest.
RSE: Koliko se kašnjenje konstituiranja Doma naroda u Federaciji BiH može odraziti na nivou BiH, s obzirom da samim tim ne može doći do konstituisanja ni državnog Doma naroda niti donošenja odluka?
Bošković: Pa tu nema dileme da je sada situacija izuzetno složena i prema općim ocjenama jedna od najsloženijih od završetka rata pa do sada i da može imati određene posljedice koje se možda sada i ne mogu predvidjeti u čemu bi se one sve sastojale. Nema nikakve dileme da je ta situacija dosta ozbiljna i da sigurno može imati određenih posljedica zbog jako velikog kašnjenja u formiranju vlasti, posebno na razini Federacije.
RSE: Koliko dugo ćemo, prema vašim procjenama, čekati formiranje vlasti? Ima li ustavnih ograničenja?
Bošković: Ustavom je propisano da kantonalne skupštine u roku od 30 dana od njihovog konstituiranja moraju izabrati delegate/izaslanike u Dom naroda, kako bi se Dom naroda konstituirao, ali u Ustavu, i BiH i FBiH, nema nikakvih mehanizama kad se dođe u situaciju kao što je ova sada da to kasni jako puno, koji bi otklonili taj problem ili posljedice koje iz toga proizilaze prema Ustavu ili zakonu.
