Dok je u Srbiji i Hrvatskoj inflacija u prošloj godini iznosila više od 10 procenata, zbog valutnog odbora i vezanosti marke za euro inflacija u BiH je 2,4 posto. Ekonomisti kažu kako vještački zadržana niska stopa inflacije koči privredu BiH.
Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić u intervjuu za RSE kaže kako bi nova vlast u BiH čim se formira trebalo da napravi ekonomske mjere oporavka bh. privrede. Sudeći prema ostalim ekonomskim pokazateljima, Kozarić smatra da će ova godina biti jednako krizna kao i prethodna, a da se postepeni oporavak može očekivati tek 2012. godine.
Kozarić: Poznato je da BiH radi po modelu monetarne politike, tzv. valutnom odboru, gdje smo mi vezani našom domaćom valutom za euro i gdje, ustvari, indirektno imamo uticaje i nivoa inflacije iz EU, tako da ćemo završiti sa stopom 2,4 posto, što je blagi porast, ali je još uvijek mirno i, po meni, ne bi trebalo da pravi probleme svima onima u realnom sektoru.
Kozarić: Kreditni rejting BiH ostao je nepromijenjen, on je B+, sa stabilnim outlookom. I Moody's agencija i Standard and Poor's su potvrdili rejting BiH, što je, rekao bih, jedan dobar znak, jer smo vidjeli da su neke zemlje u ovom periodu izgubile kreditni rejting. S druge strane, ovo nije tako dobar kreditni rejting. Još uvijek je, rekao bih, u sferi spekulativnog, tako da sama činjenica da je to B+ sa stabilnim outlookom govori da je to još uvijek rizično područje za investiranje. To jasno govori da reforme koje nam predstoje moraju biti brže provedene da bi bismo bili atraktivniji za potencijalne investitore.
Kozarić: Ja imam zadnje podatke da smo za prvih deset mjeseci primili negdje oko dvije milijarde i četiristo miliona doznaka. One su nešto manje u odnosu na prošlu godinu, ali ipak imaju jedan blagi oporavak u odnosu na 2009. godinu, kada su efekti krize bili značajni i kada su se svi građani koji žive u inozemstvu drukčije odnosili i prema zemlji iz koje su otišli. S te strane smo imali značajan pad.
Skoro svaki deseti kredit problematičan
Centralna banka BiHKozarić: U prosjeku je 1.600 KM per capita zaduženost građana BiH. Mi imamo podatke da su krediti stanovništvu bili negdje 6,27 milijardi, a privredi 6,7 milijardi KM, što jasno govori da je nešto povoljniji odnos kad je u pitanju privreda. S druge strane, veći su za 160 miliona nego u 2009. godini, što pokazuje da ipak postoji jedna kreditna aktivnost komercijalnih banaka i da su one počele ponovo da kreditiraju naše građane, što je dobro. S druge strane, mislim da su oni dosta i eksponirani i zaduženi i da tu nema dovoljno prostora za neka nova velika zaduženja. Naravno, sada je problem nekvalitetnih kredita. Mi imamo negdje 9,2 procenta tih nekvalitetnih kredita, koji se trenutno ne vraćaju. Znači, skoro svaki deseti kredit je problematičan. To jasno govori da je bilo loše upravljanje rizicima, a naravno da banke sada na jedan drugi način analiziraju one koji mogu prihvatiti nova zaduženja. Po meni, ipak mislim da je korporativni sektor trenutno u prednosti.
Kozarić: Pokazatelji govore da ćemo se mi u 2010. vratiti u pozitivnu zonu jer smo 2009. imali negativan rast 3,2 posto. Sada neke naše procjene kazuju da bi to moglo biti 0,5 posto rast GDP-a, a 2011. negdje oko tri posto, što jeste neki blagi oporavak, ali još uvijek nije izlazak iz krize jer znamo da smo prije 2009. godine imali u prosjeku šest posto rast, što je opet mnogo manje nego što je bilo prije krize. Po meni, 2012. bi možda trebala da bude godina nekog značajnijeg oporavka, da će ipak biti neko malo poboljšanje u 2011. godini, ali, preduslov svih tih prognoza je politička stabilnost. Nažalost, svjedoci smo da formiranje vlasti ide jako sporo, da još uvijek ne znamo kakva će biti kompozicija nove vlasti na državnom nivou i koji je kapacitet tih novih vlasti. Vrijeme nam nije saveznik. Iskreno se nadam da će doći do dogovora i da ekonomski problemi i ekonomska pitanja budu u fokusu svih onih koji budu na pozicijama, a da ova politika koja je stalno na prvom mjestu bude u nekom drugom planu. Želim vam sretnu Novu godinu i sve najbolje, i iskreno se nadam da je najgore iza nas, a da su neka bolja vremena pred Bosnom i Hercegovinom.
Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić u intervjuu za RSE kaže kako bi nova vlast u BiH čim se formira trebalo da napravi ekonomske mjere oporavka bh. privrede. Sudeći prema ostalim ekonomskim pokazateljima, Kozarić smatra da će ova godina biti jednako krizna kao i prethodna, a da se postepeni oporavak može očekivati tek 2012. godine.
RSE: Gospodine Kozariću, zemljama u regionu, kod naših susjeda, inflacija je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Kakva je situacija u BiH u 2010. godini?
Kozarić: Poznato je da BiH radi po modelu monetarne politike, tzv. valutnom odboru, gdje smo mi vezani našom domaćom valutom za euro i gdje, ustvari, indirektno imamo uticaje i nivoa inflacije iz EU, tako da ćemo završiti sa stopom 2,4 posto, što je blagi porast, ali je još uvijek mirno i, po meni, ne bi trebalo da pravi probleme svima onima u realnom sektoru.
RSE: Kakvim kreditnim rejtingom završavamo 2010. godinu?
Kozarić: Kreditni rejting BiH ostao je nepromijenjen, on je B+, sa stabilnim outlookom. I Moody's agencija i Standard and Poor's su potvrdili rejting BiH, što je, rekao bih, jedan dobar znak, jer smo vidjeli da su neke zemlje u ovom periodu izgubile kreditni rejting. S druge strane, ovo nije tako dobar kreditni rejting. Još uvijek je, rekao bih, u sferi spekulativnog, tako da sama činjenica da je to B+ sa stabilnim outlookom govori da je to još uvijek rizično područje za investiranje. To jasno govori da reforme koje nam predstoje moraju biti brže provedene da bi bismo bili atraktivniji za potencijalne investitore.
RSE: Doznake iz inostranstva od 2008. bilježe pad. Kakva je situacija na kraju 2010. godine?
Kozarić: Ja imam zadnje podatke da smo za prvih deset mjeseci primili negdje oko dvije milijarde i četiristo miliona doznaka. One su nešto manje u odnosu na prošlu godinu, ali ipak imaju jedan blagi oporavak u odnosu na 2009. godinu, kada su efekti krize bili značajni i kada su se svi građani koji žive u inozemstvu drukčije odnosili i prema zemlji iz koje su otišli. S te strane smo imali značajan pad.
Skoro svaki deseti kredit problematičan
RSE: Kreditna zaduženost građana BiH – nedavno ste rekli – također je u padu.
RSE: Šta možemo očekivati u 2011. godini, hoće li biti malo bolja ili tek predstoji prava kriza?
Kozarić: Pokazatelji govore da ćemo se mi u 2010. vratiti u pozitivnu zonu jer smo 2009. imali negativan rast 3,2 posto. Sada neke naše procjene kazuju da bi to moglo biti 0,5 posto rast GDP-a, a 2011. negdje oko tri posto, što jeste neki blagi oporavak, ali još uvijek nije izlazak iz krize jer znamo da smo prije 2009. godine imali u prosjeku šest posto rast, što je opet mnogo manje nego što je bilo prije krize. Po meni, 2012. bi možda trebala da bude godina nekog značajnijeg oporavka, da će ipak biti neko malo poboljšanje u 2011. godini, ali, preduslov svih tih prognoza je politička stabilnost. Nažalost, svjedoci smo da formiranje vlasti ide jako sporo, da još uvijek ne znamo kakva će biti kompozicija nove vlasti na državnom nivou i koji je kapacitet tih novih vlasti. Vrijeme nam nije saveznik. Iskreno se nadam da će doći do dogovora i da ekonomski problemi i ekonomska pitanja budu u fokusu svih onih koji budu na pozicijama, a da ova politika koja je stalno na prvom mjestu bude u nekom drugom planu. Želim vam sretnu Novu godinu i sve najbolje, i iskreno se nadam da je najgore iza nas, a da su neka bolja vremena pred Bosnom i Hercegovinom.
