Poslanik Evropskog parlamenta iz Slovenije i izvjestilac tog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin u intervjuu za RSE poručuje građanima BiH da izađu na oktobarske opće izbore i daju svoj glas za političare koji će im donijeti ubrzanje puta ka Evropskoj uniji i NATO-u
RSE: Gospodine Kacin, vječno pitanje na ovim prostorima je – balkanizacija ili evropeizacija. Čini se da je većina zemalja ipak za evropeizaciju, ali BiH opasno kaska u posljednje vrijeme. Šta Vi kažete na to?
Kacin: Svakako, ja sam za to da se Zapadni Balkan europeizira, to mislim u pozitivnom smislu, ne želim reći ništa pejorativno na štetu imidža ili samog doživljavanja bilo koje zemlje Zapadnog Balkana. Ali, južni Balkan, koji je dio EU, Grčka, stvarno se balkanizira svakim danom sve više i više, i to svakako stvara neku veoma tešku atmosferu, ne samo na Balkanu, nego i unutar EU. Zato bih ja, prije svega, uvijek morao, i želim, iskoristiti tu priliku da zemlje Zapadnog Balkana da pozovem da dokažu da nisu Grčka, da su bolje, da mogu korektnije, profesionalnije, iskrenije, ako smijem reći – i europskije, napredovati ka Europi i da taj momenat krize iskoriste za to da se dokažu da su predani na tom putu i da se, što je moguće prije, pridruže državama koje su već u Europskoj uniji, da slijede primjer Hrvatske i Slovenije i da se smjeste u te euroatlantske integracije. Time bi na neki način zatvorili tu sivu mrlju koju imamo u tom dijelu Balkana.
RSE: Jedan od glavnih uslova da bi se BiH približila EU je promjena Ustava. Međutim, to će biti vrlo teško. Kada će to biti, po vašem mišljenju, moguće?
Kacin: Znate, BiH je dobila Ustav protiv svoje volje, ali moram dodati da je i mir dobila protiv svoje volje. Mir je bio
Naime, stvarno je neodrživo da je BiH danas, dok mi tu razgovaramo, potpuno funkcionalna zemlja u Vijeću sigurnosti UN, da može kao država dobijati sve materijale, raspravljati o tome, odlučivati, kreirati mir, slobodu, stabilnost po cijeloj zemaljskoj kugli, a kada uđete u Bosnu, onda ta ista Bosna davi sama sebe.
Bosni i Hercegovini nametnut jer se BiH nije mogla sama dogovoriti da završi ratovanje, pa je mir morao biti nametnut izvana. Tako je došao i Ustav. E, sada mislim da je ta BiH odradila tih petnaest godina onako udobno, da su drugi morali raditi za nju i da su iz BiH uvijek druge okrivljavali zato jer nismo nešto uradili. Došlo je vrijeme da treba promijeniti Ustav, da ga treba unaprijediti kako bi ta država postala funkcionalna i na unutrašnjem polju. Naime, stvarno je neodrživo da je BiH danas, dok mi tu razgovaramo, potpuno funkcionalna zemlja u Vijeću sigurnosti UN, da može kao država dobijati sve materijale, raspravljati o tome, odlučivati, kreirati mir, slobodu, stabilnost po cijeloj zemaljskoj kugli, a kada uđete u Bosnu, onda ta ista Bosna davi sama sebe. To je van pameti, to jednostavno nije na nivou, ako hoćete, balkanske civilizacije, da ne kažem europske ili globalne. Jednostavno, BiH mora za sebe odraditi ono što za ovih petnaest godina nije bila sposobna. Ja mislim da se jednostavno treba pogledati u ogledalo i reći da je potrebna neka korekcija, da je potrebno malo šminke, a za šminkanje nije potrebno mnogo vremena i energije. To BiH, po meni, još uvijek može ako tako odluči. Ali, nažalost, političke elite do sada još nisu to odlučile i očigledno i neće implementirati odluku strazburskog Suda po slučaju Finci-Sejdić.
