Po drugi put održan je Dan Ars Aevi projekta. Publici su se otvorila vrata da razgleda veliku kolekciju, dio buduće postavke Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu. Kolekcija je inače zaštićena u Kulturno-sportskom centru Skenderija, ali nema uslova da bude stalno dostupna publici, pa je kao pravo osvježenje došla informacija da će uskoro početi i izgradnja Muzeja. Gost RSE je utemeljitelj i generalni direktor projekta Ars Aevi, Enver Hadžiomerspahić.
Hadžiomerspahić: Ovo je već drugi put da smo 19. decembra, zainteresiranim građanima Sarajeva, Bosne i Hercegovine i turistima koji su ovdje, omogućili da za 12 sati, od podne do ponoći, dođu da posjete kolekciju Ars Aevi i da se dive tom zatvorenom blagu, koje je sakriveno u prostorima Doma mladih olimpijskog centra Skenderija.
Kolekcija Ars Aevije formirana je u periodu od 1992. godine pa do danas. To su umjetnička djela najznačajnijih umjetnika naše planete. Kolekcija broji 160 eksponata, veoma reprezentativnih. Tu kolekciju su formirali umjetnički direktori Muzeja savremene umjetnosti zemalja naših bližih susjeda u regiou: u Italiji, Sloveniji, Austriji, Bosni i Hercegovini i Turskoj, a u predstojećim godinama će ona biti obogaćena u saradnji sa Muzejima savremene umjetnosti u Srbiji, Hrvatskoj, Francuskoj, Grčkoj i Crnoj Gori. To je uistinu jedna jedinstvena svjetska atrakcija, ne samo po kvalitetu i izboru umjetničkih djela, nego i po načinu na koji je ona formirana.
Enver Hadžiomerspahic, autor Ars Aevi kulturni projekata, koncepta i strategije i generalni direktor, Ars Aevi, bez datuma
Hadžiomerspahić: Mi smo veoma zadovoljni da je 2006. godine donesena odluka Centra Skenderija, tog prijateljskog nama kolektiva, i Kantona Sarajevo da se tih 1.500 metara kvadratnih južnog krila Doma mladih, ustupi za smještaj i za zaštitu kolekcije Ars Aevi. Vlada Italije je finansirala rekonstrukciju. Amir Vuk, naš uvaženi arhitekta, je projektovao taj prostor, pretvorio ga u veliki sanduk, u kojem se sada nalaze umjetnička djela. To je sve vrlo atraktivno.
Ono što je najvažnije, kolekcija je zaštićena i ona čeka trenutak kada će prijeći u prostore novog budućeg muzeja. Tačno je da ministri u prošlom četvero-godišnjem mandatu nisu pokazali interes da izdvoje sredstva da se kolekcija otvori permanentno za posjetioce. Ona je ostala sačuvana i kada je neko zaželio da je vidi, mi smo tu mogućnost pružili svakome. U predstojećem periodu otvara se jedno novo poglavlje.
Hadžiomerspahić: Već je taj proces pokrenut. Razgovarali smo o budućnosti projekta Ars Aevi 1992. godine. Planirali smo da će Muzej biti otvoren 2000. godine. Stvari su se razvijale mnogo sporije i to je sasvim prirodno. Bili smo pretjerani optimisti u to vrijeme.
Sada je plan da se Muzej Ars Aevi, prema arhitektonskim projektima Renza Pianija, izgradi i otvori u Sarajevu 2014. godine, na 100-godišnjicu od Prvog svjetskog rata. Dinamika je ovakva – 2011. godine kreću izložbeni projekti, 2012. bi bio izgrađen prvi blok, 2013. sveukupna struktura muzeja i 2014. svečana inauguracija.
Mislimo da će taj događaj da donese takve pozitivne efekte za promociju naše sredine, ne samo Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nego i sveukupnog balkanskog regiona, kao što je svojevremeno te efekte nama donijela i organizacija XIV olimpijskih igara u Sarajevu.
Iz kolekcije Ars Aevi, bez datumaHadžiomerspahić: Trenutno je taj prostor u fazi izgradnje. Bio je građen Centar Importane, sada se gradi ambasada Saudijske Arabije. Jednostavno, nije bilo moguće održati nivo tog prostora u situaciji kada mašine dolaze, odlaze, kada se neka zemlja prekopava, neki materijali odlažu.
Sada smo postigli dogovor sa Zavodom za izgradnju grada i GP Bosnom da se u narednim danima taj prostor ogradi, da se na njega postavi jedna velika dizalica koja će pomoći izgradnji susjednih objekata, ali koja će i simbolično da najavljuje buduću izgradnju muzeja Ars Aevi. Želio bih da ostanemo optimistični, uprkos svim opstrukcijama i ravnodušnostima koje su nas pratile kroz protekle godine.
Hadžiomerspahić: Prije nekoliko dana u Sarajevu je boravio profesor Bruno Cora, čuveni talijanski istoričar umjetnosti, veoma ugledan na evropskom i svjetskom planu. U razgovoru sa našim gradonačelnikom, Alijom Behmenom, koji zdušno podržava ovaj projekt, profesor Bruno je rekao da je Ars Aevi najznačajniji projekt savremene svjetske umjetnosti u Evropi, u posljednjoj deceniji. Na to je gradonačelnik odgovorio da će grad u predstojećim godinama imati tri prioritetna projekta – rekonstrukciju Vijećnice, kao simbola istorije, rekonstrukciju trebevićske žičare, koje će Sarajevo ponovo da poveže sa olimpijskim planinama i izgradnju Muzeja Ars Aevi, kao simbola nove Evrope i putokaza u ljepšu budućnost.
RSE: Uz godišnjicu Ars Aevi, organizovali ste Dan projekta, otvorena vrata za razgledanje ove vrijedne kolekcije. Jeste li postigli to što ste očekivali?
Hadžiomerspahić: Ovo je već drugi put da smo 19. decembra, zainteresiranim građanima Sarajeva, Bosne i Hercegovine i turistima koji su ovdje, omogućili da za 12 sati, od podne do ponoći, dođu da posjete kolekciju Ars Aevi i da se dive tom zatvorenom blagu, koje je sakriveno u prostorima Doma mladih olimpijskog centra Skenderija.
Kolekcija Ars Aevije formirana je u periodu od 1992. godine pa do danas. To su umjetnička djela najznačajnijih umjetnika naše planete. Kolekcija broji 160 eksponata, veoma reprezentativnih. Tu kolekciju su formirali umjetnički direktori Muzeja savremene umjetnosti zemalja naših bližih susjeda u regiou: u Italiji, Sloveniji, Austriji, Bosni i Hercegovini i Turskoj, a u predstojećim godinama će ona biti obogaćena u saradnji sa Muzejima savremene umjetnosti u Srbiji, Hrvatskoj, Francuskoj, Grčkoj i Crnoj Gori. To je uistinu jedna jedinstvena svjetska atrakcija, ne samo po kvalitetu i izboru umjetničkih djela, nego i po načinu na koji je ona formirana.
RSE: Ima već tri godina kako je ova kolekcija u Domu mladih u Skenderiji. Ipak je ostala zatvorena za publiku?
Hadžiomerspahić: Mi smo veoma zadovoljni da je 2006. godine donesena odluka Centra Skenderija, tog prijateljskog nama kolektiva, i Kantona Sarajevo da se tih 1.500 metara kvadratnih južnog krila Doma mladih, ustupi za smještaj i za zaštitu kolekcije Ars Aevi. Vlada Italije je finansirala rekonstrukciju. Amir Vuk, naš uvaženi arhitekta, je projektovao taj prostor, pretvorio ga u veliki sanduk, u kojem se sada nalaze umjetnička djela. To je sve vrlo atraktivno.
Ono što je najvažnije, kolekcija je zaštićena i ona čeka trenutak kada će prijeći u prostore novog budućeg muzeja. Tačno je da ministri u prošlom četvero-godišnjem mandatu nisu pokazali interes da izdvoje sredstva da se kolekcija otvori permanentno za posjetioce. Ona je ostala sačuvana i kada je neko zaželio da je vidi, mi smo tu mogućnost pružili svakome. U predstojećem periodu otvara se jedno novo poglavlje.
RSE: Ti si najavio kako će kolekciji i čitavom projektu uskoro osvanuti bolji dani.
Hadžiomerspahić: Već je taj proces pokrenut. Razgovarali smo o budućnosti projekta Ars Aevi 1992. godine. Planirali smo da će Muzej biti otvoren 2000. godine. Stvari su se razvijale mnogo sporije i to je sasvim prirodno. Bili smo pretjerani optimisti u to vrijeme.
Sada je plan da se Muzej Ars Aevi, prema arhitektonskim projektima Renza Pianija, izgradi i otvori u Sarajevu 2014. godine, na 100-godišnjicu od Prvog svjetskog rata. Dinamika je ovakva – 2011. godine kreću izložbeni projekti, 2012. bi bio izgrađen prvi blok, 2013. sveukupna struktura muzeja i 2014. svečana inauguracija.
Mislimo da će taj događaj da donese takve pozitivne efekte za promociju naše sredine, ne samo Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nego i sveukupnog balkanskog regiona, kao što je svojevremeno te efekte nama donijela i organizacija XIV olimpijskih igara u Sarajevu.
RSE: Djeluješ posve uvjereno, kao da do sada nije bilo bezbroj obećanja koja nisu bila ispunjena. Zajedno smo najavili otvaranje mosta Renza Pianija. Sada više oko njega nema ni onih jarbola, ni zastava, ni panoa koji su hrabrili nadu u konačnu izgradnju Muzeja.
Sada smo postigli dogovor sa Zavodom za izgradnju grada i GP Bosnom da se u narednim danima taj prostor ogradi, da se na njega postavi jedna velika dizalica koja će pomoći izgradnji susjednih objekata, ali koja će i simbolično da najavljuje buduću izgradnju muzeja Ars Aevi. Želio bih da ostanemo optimistični, uprkos svim opstrukcijama i ravnodušnostima koje su nas pratile kroz protekle godine.
RSE: Kako će ovaj Muzej biti percipiran u regionu, u evropskim okvirima?
Hadžiomerspahić: Prije nekoliko dana u Sarajevu je boravio profesor Bruno Cora, čuveni talijanski istoričar umjetnosti, veoma ugledan na evropskom i svjetskom planu. U razgovoru sa našim gradonačelnikom, Alijom Behmenom, koji zdušno podržava ovaj projekt, profesor Bruno je rekao da je Ars Aevi najznačajniji projekt savremene svjetske umjetnosti u Evropi, u posljednjoj deceniji. Na to je gradonačelnik odgovorio da će grad u predstojećim godinama imati tri prioritetna projekta – rekonstrukciju Vijećnice, kao simbola istorije, rekonstrukciju trebevićske žičare, koje će Sarajevo ponovo da poveže sa olimpijskim planinama i izgradnju Muzeja Ars Aevi, kao simbola nove Evrope i putokaza u ljepšu budućnost.
