Hrvatsko narodno vijeće BiH se suprotstavilo novoj teritorijalnoj organizaciji zemlje, odnosno uspostavi trećeg ili hrvatskog entiteta. Takođe upozorava na opasnosti koje bi moglo donijeti stvaranje nacionalnih saveza kao osnove za konstituisanje nove bh. vlasti.
Osim efikasnije dogovaranja političkih lidera, kako bi se novi organi vlasti u BiH konačno uspostavili i preuzeli značajne reformske zadatke u zemlji u kojoj svaki peti stanovnik živi od dva eura dnevno neophodan je konačan dogovor o evropskoj budućnosti BiH, kaže predsjednik Vijeća fra Luka Markešić, uz osnovnu poruku:
„Da se vlast formira tako da BiH postane država koja će biti sposobna da uđe u EU, a to znači formiranje jedne pravne države, demokratske i socijalne države. Jer problem u BiH je socijalno pitanje - ne nacionalno nego socijalno. Naravno, ova dva pitanja su svagdje, pa i u BiH, međusobno povezana.“
Nacionalni blokovi, kao model za stvaranje parlamentarne većine, ne samo da bi potvrdili činjenicu kako je zemlja duboko podijeljena nego bi predstavljali novu opasnost za njene građane, naglašava Markešić:
“Već imamo iskustvo iz ove naše prošlosti dokle nas je dovelo takvo jedno funkcioniranje i različitih partija ili homogeniziranja naroda oko ovih partija. To je dovelo do rata u BiH. Politike koje su dovele do togarata i danas djeluju. To se posebno pokazuje danas na ovom pitanju opet teritorijalizacije BiH. Rat u BiH je bio rat za teritorije. I danas isto tako - to je neke vrste ostatak, odnosno produžuje se ta politika da pojedine političke stranke, neću reći narodi - jer mislim da se ne radi prvotno o narodima nego baš o političkim narodima - žele podijeliti BiH teritorijalno. Naravno, i ova dva entiteta to je pogrešno dijeljenje BiH. Ali još bi pogrešnije i još bi veće zlo bilo da se BiH podijeli dalje na tri entiteta, pa onda možda i na četiri i više entitea.“
Institucionalna ravnopravnost
Hrvatsko narodno vijeće je istovremeno i protiv zasebnog entiteta za Hrvate BiH.
„Mi smatramo da bi to bilo na štetu baš Hrvata u BiH, za njihovu neravnopravnost. Dakle, veliki dio Hrvata u BiH, koji je bio izvan Hercegovine, bio je pogođen upravo neravnopravnošću, i to i unutarnjom neravnopravnošću - i uopće neravnopravnošću i prema drugim narodima u BiH. Zato smo mi za institucionalnu ravnopravnost, naravno da smo za ravnopravnost i ljudi i naroda u BiH, pa konačno, i za stvaranje ovog mentaliteta da ljudi pojedinačno prihvaćaju jedni druge, bez obzira na vjeru, na narodnost, na nacije, na politička opredjeljenja itd. Upravo ove su različitosti kao npr. u Švicarskoj - tu postoji jako mnogo različitosti, ali Švicarska je zemlja koja je u Evropi najduže živjela u miru“, naglašava Markešić.
BiH je često u fokusu međunarodne zajednice, gotovo neprekidno se organizuju okrugli stolovi i konferencije o tome kako da BiH krene pravim ili evropskim putem. Međutim, Hrvatsko narodno vijeće smatra da je to neadekvatan angažman.
„Međunarodna zajednica mislim da se tu vlada previše pasivno. U svojim nastupima posebno poziva da se mi dogovorimo, da sve zavisi o nama itd. Ali isto tako mislim da međunarodna zajednica ne smije se tu zaustaviti jer nije u BiH sve završeno. Nije, zapravo, ni rat završen, a pogotovu izgradnja mira. Ona treba da pomogne one političke programe i konkretno da pomogne one političke stranke koje izgrađuju zajedništvo među ljudima i narodima u BiH, koji će isto tako izgrađivati državu BiH koja će ići što brže u zajednicu evropskih naroda. Mislim da bi međunarodna zajednica trebala da se posebno posveti izgradnji BiH kao takve države, koja je na neki način paradigma EU“, zaključuje Markešić.
Osim efikasnije dogovaranja političkih lidera, kako bi se novi organi vlasti u BiH konačno uspostavili i preuzeli značajne reformske zadatke u zemlji u kojoj svaki peti stanovnik živi od dva eura dnevno neophodan je konačan dogovor o evropskoj budućnosti BiH, kaže predsjednik Vijeća fra Luka Markešić, uz osnovnu poruku:
„Da se vlast formira tako da BiH postane država koja će biti sposobna da uđe u EU, a to znači formiranje jedne pravne države, demokratske i socijalne države. Jer problem u BiH je socijalno pitanje - ne nacionalno nego socijalno. Naravno, ova dva pitanja su svagdje, pa i u BiH, međusobno povezana.“
Nacionalni blokovi, kao model za stvaranje parlamentarne većine, ne samo da bi potvrdili činjenicu kako je zemlja duboko podijeljena nego bi predstavljali novu opasnost za njene građane, naglašava Markešić:
“Već imamo iskustvo iz ove naše prošlosti dokle nas je dovelo takvo jedno funkcioniranje i različitih partija ili homogeniziranja naroda oko ovih partija. To je dovelo do rata u BiH. Politike koje su dovele do toga
I ova dva entiteta je pogrešno dijeljenje BiH, ali još bi pogrešnije i još bi veće zlo bilo da se BiH podijeli dalje na tri entiteta.
Institucionalna ravnopravnost
Hrvatsko narodno vijeće je istovremeno i protiv zasebnog entiteta za Hrvate BiH.
„Mi smatramo da bi to bilo na štetu baš Hrvata u BiH, za njihovu neravnopravnost. Dakle, veliki dio Hrvata u BiH, koji je bio izvan Hercegovine, bio je pogođen upravo neravnopravnošću, i to i unutarnjom neravnopravnošću - i uopće neravnopravnošću i prema drugim narodima u BiH. Zato smo mi za institucionalnu ravnopravnost, naravno da smo za ravnopravnost i ljudi i naroda u BiH, pa konačno, i za stvaranje ovog mentaliteta da ljudi pojedinačno prihvaćaju jedni druge, bez obzira na vjeru, na narodnost, na nacije, na politička opredjeljenja itd. Upravo ove su različitosti kao npr. u Švicarskoj - tu postoji jako mnogo različitosti, ali Švicarska je zemlja koja je u Evropi najduže živjela u miru“, naglašava Markešić.
BiH je često u fokusu međunarodne zajednice, gotovo neprekidno se organizuju okrugli stolovi i konferencije o tome kako da BiH krene pravim ili evropskim putem. Međutim, Hrvatsko narodno vijeće smatra da je to neadekvatan angažman.
„Međunarodna zajednica mislim da se tu vlada previše pasivno. U svojim nastupima posebno poziva da se mi dogovorimo, da sve zavisi o nama itd. Ali isto tako mislim da međunarodna zajednica ne smije se tu zaustaviti jer nije u BiH sve završeno. Nije, zapravo, ni rat završen, a pogotovu izgradnja mira. Ona treba da pomogne one političke programe i konkretno da pomogne one političke stranke koje izgrađuju zajedništvo među ljudima i narodima u BiH, koji će isto tako izgrađivati državu BiH koja će ići što brže u zajednicu evropskih naroda. Mislim da bi međunarodna zajednica trebala da se posebno posveti izgradnji BiH kao takve države, koja je na neki način paradigma EU“, zaključuje Markešić.
