Međunarodni samit u Dubrovniku u četvrtak, kaže Čović, mogao bi biti neka vrsta pripremnog sastanka za ponovni susret prudske trojke. Čović čvrsto vjeruje da je njegov prijedlog, po kojem bi BiH trebalo urediti po principu četiri federalne jedinice na tri nivoa vlasti, prihvatljiv za sve.
Čović: Mislim da ima. Mi smo već nekoliko puta pokušali zadnjih dvaju, tri mjeseca napraviti jedan ozbiljan sastanak, da napravimo analizu onog šta smo uradili u ta tri, četiri sastanka koji su dali rezultat. A onda se desilo par incidenata različite vrste, ali u svakom slučaju ja sam siguran da će se prudska trojka sastati, ako ne u BiH, svakako u Dubrovniku jer smo svi potvrdili da ćemo doći u Dubrovnik na ovaj samit 9. i 10., to će biti u petak ujutro, 10. 7. Moja bi želja bila, to su potvrdili i kolege Dodik i Tihić i gospodin Inzko da će se odazvati pozivu, da ja sazovem taj sastanak kako bismo napravili reviziju onog što smo dosad uradili, procijenili možemo li to sami dalje raditi da ne obmanjujemo više javnost, ako ne možemo sami, onda se trebamo dogovoriti koga pozvati da bi to imalo smisla. Nije problem pozvati sedam, osam, šest drugih lidera, ali ako se trojica ne možemo konstruktivno dogovarati, a mogli smo i pokazali smo praktično kad smo to potpisali da možemo, kako će to onda uraditi veća grupa ljudi?
Čović: Iskreno, ja imam odlične odnose prije svega sa gospodinom Tihićem. Ja mogu jednako razgovarati i s gospodinom Silajdžićem i Ivanićem i Čavićem i Bosićem, da ne nabrajam sad sve, nije fer, na potpuno istoj osnovi. Naravno, s nekim od njih se lakše razumjeti. Ja zbog tog vjerujem u prudsku trojku jer ova trojica ljudi mislim da se razmiju oko ključnih problema rješenja odnosa u BiH, i to smo praktično pokazali. Ja još jednom kažem da s tom dvojicom ljudi - naravno i sa mnogima drugima, ali u ovom trenutku su to dvojica ljudi - se možemo dogovoriti oko svakog problema, pa i oko ustavne pozicije BiH. U to sam siguran.
Čović: Prije par dana, bio je jedan sastanak kada su dolazili kongresmeni i senatori, ja sam kazao jednu rečenicu
Čović: To u njenoj strukturi vrlo praktično znači organizirati državu na tri razine vlasti gdje će svaka razina vlasti imati izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast - to je veoma važno. Što se tiče srednje razine vlasti, naš je prijedlog da to budu četiri federalne jedinice, ili četiri entiteta, u kojima također treba funkcionirati izvršna, zakonodavna i pravosudna vlast. I, naravno, na kraju lokalna samouprava - općine i gradovi. Vjerujem da je racionalna organizacija, organizacija u kojoj ćete imati pet vlada umjesto sadašnjih 13 vlada. Ja ću kazati koji su centri, po našem viđenju, tih regiona: to su svakako Banja Luka, Mostar, Sarajevo i Tuzla. Time bismo osigurali jednu snažnu decentralizaciju BiH da se izbjegne koncentracija ekonomske i političke moći u Sarajevu. Brojka četiri može biti i neka druga brojka. Gospodin Tihić u našim razgovorima je predlagao brojku pet, gospodin Dodik isključivo tri. I nije to neki kompromis, ja sam rekao da bude četiri jer se stvara prostor da i Hrvati se osjećaju jednakopravni, jer ako bude brojka tri, onda će to biti djeljivo na neki način, pa će opet onima koji ne žele dobro ovom našem dogovoru biti ključna poruka da smo podijelili po nekom etničkom principu. Znači ovo nije želja da se BiH kroz četiri federalne jedinice napravi prije svega na etničkom principu, ali između ostalog i etničkom. To bi bile klasične multietničke jedinice. Ja vjerujem da to odgovara srpskom narodu apsolutno jer trajno bi se riješilo pitanje problema Republike Srspke i upitnosti Republike Srpske, a vjerujem da bi to trajno prihvatio najveći broj Bošnjaka iz prostog razloga što time BiH dobija jednu svoju neovisnost, priznanje - i, naravno, ono što žele Hrvati jer ja ne vidim BiH bez hrvatskog naroda, ona je apsolutno neodrživa bez takve jedne komponente, ali u elementu ustavne jednakopravnosti. To danas nije slučaj.
Čović: Ma ne. Naravno, pošto smetate nekima zagovarajući ovakve ideje, svako malo će vas iz nekog krugasustići kojekakva poruka kriminalizacije vašeg rada, odlaska vašeg s političke scene iz ovih ili onih razloga, vezujući to sa Sanaderom ili sa politikom iz Hrvatske u smislu dva HDZ-a. Kao da su dva HDZ-a rodila prije 50 godina. Rodila su se prije dvije godine. Šta je bilo prije te dvije godine? Tako da mi ne pada na pamet prije narednog sabora, naredni sabor je 2011. godine, napustiti HDZ. Tada ću vjerojatno to učiniti. Tako poruka svima onima koji oko toga špekuliraju: budite uvjereni, HDZ će biti za tri ili šest mjeseci bar 30 posto jači i Dragan Čović će biti predsjednik tog HDZ-a do narednih općih izbora.
Čović: Na određeni način da. Mi želimo na jedan džentlmenski način omogućiti svima onima koji dijele iste vrijednosti sa HDZ-om, bili su dio tog tijela, da dođu u HDZ. Na tom procesu radimo i ja vjerujem da će on biti okončan svakako prije narednih izbora.
RSE: Gospodine Čoviću, ima li šanse da prudska trojka nastavi rad i hoćete li uspjeti još jednom trojica ili u nekom širem sastavu?
Čović: Mislim da ima. Mi smo već nekoliko puta pokušali zadnjih dvaju, tri mjeseca napraviti jedan ozbiljan sastanak, Ako se trojica ne možemo konstruktivno dogovarati, a mogli smo i pokazali smo praktično kad smo to potpisali da možemo, kako će to onda uarditi veća grupa ljudi?
RSE: U posljednje vrijeme se čini da ste bliži sa stavovima Milorada Dodika nego sa onima koji dolaze od političara iz Federacije. S kim, ustvari, imate bolje odnose i s kim vam se lakše dogovarati o budućnosti zemlje?
Čović: Iskreno, ja imam odlične odnose prije svega sa gospodinom Tihićem. Ja mogu jednako razgovarati i s gospodinom Silajdžićem i Ivanićem i Čavićem i Bosićem, da ne nabrajam sad sve, nije fer, na potpuno istoj osnovi. Naravno, s nekim od njih se lakše razumjeti. Ja zbog tog vjerujem u prudsku trojku jer ova trojica ljudi mislim da se razmiju oko ključnih problema rješenja odnosa u BiH, i to smo praktično pokazali. Ja još jednom kažem da s tom dvojicom ljudi - naravno i sa mnogima drugima, ali u ovom trenutku su to dvojica ljudi - se možemo dogovoriti oko svakog problema, pa i oko ustavne pozicije BiH. U to sam siguran.
RSE: U kakvoj biste BiH voljeli da živite i šta je realno ostvarivo što možete ponuditi na nekim budućim pregovorima?
Čović: Prije par dana, bio je jedan sastanak kada su dolazili kongresmeni i senatori, ja sam kazao jednu rečenicu
Više je Hrvata iselilo poslije Dejtona iz Sarajeva nego što ih je iselilo u vremenu rata.
koja je neke povrijedila. Vidio sam da neko zlo prethodno ne može se pravdati novim zlom - i to sam ilustrirao na primjeru Sarajeva. Ja sam njima kazao: “Gospodo, vi ste danas u Sarajevu koga se vi sjećate iz 1992. godine, u kojem se vodio krvavi rat, ne dao Bog da se ikad ponovi, ali znate da danas u Sarajevo se vodi također jedan tihi rat. Danas u Sarajevu živi 92 ili 93 posto Bošnjaka muslimana, a ono ostalo prepoznajete što je.“ I onda sam se koncetrirao na hrvatski narod i rekao sam: „Više je Hrvata iselilo poslije Dejtona iz Sarajeva nego što ih je iselilo u vremenu rata.“ Odgovor na vaše pitanje: ja ne želim živjeti u BiH u kojoj će jedan narod biti dominantan, bez obzira koji je to narod, jer takva BiH po meni nema budućnosti. BiH je jednostavno zemlja tri naroda i svih građana koji tu žive i taj njen multitenički karakter.
RSE: Šta to, ustvari, znači u njenoj strukturi - konkretno?
Nije želja da se BiH kroz četiri federalne jedinice napravi prije svega na etničkom principu, ali između ostalog i etničkom. To bi bile klasične multietničke jedinice.
RSE: Nedavno se špekulisalo da biste mogli napustiti dužnost predsjednika HDZ-a. Ima li u tome istine?
Čović: Ma ne. Naravno, pošto smetate nekima zagovarajući ovakve ideje, svako malo će vas iz nekog kruga
HDZ će biti za tri ili šest mjeseci bar 30 posto jači i Dragan Čović će biti predsjednik tog HDZ-a do narednih općih izbora.
RSE: Da li Vi to nama najavljujete ujedinjenje dva HDZ-a?
Čović: Na određeni način da. Mi želimo na jedan džentlmenski način omogućiti svima onima koji dijele iste vrijednosti sa HDZ-om, bili su dio tog tijela, da dođu u HDZ. Na tom procesu radimo i ja vjerujem da će on biti okončan svakako prije narednih izbora.